2011. - Prskanje (zaštita) u vinogradu

[cijep]

Juče sam  tretirao sa DITHANE DG NEOTEC+COLLIS nakon 5-6 sati kasnije pljusak,dali je sa tim prskanjem postignut kakav efekat-zaštita ili je kiša oprala sredstvo.Pošto sam još u fazi učenja zanima me dali je tretiranje bolje  vršiti prije ili poslije kiše,te dali ima neka pravila tretmana preventivima-kontaktima s obzirom na padaline(prije-poslije)?Pozdrav svim forumašima i hvala na odgovoru!

[pirou]

Juče sam  tretirao sa DITHANE DG NEOTEC+COLLIS nakon 5-6 sati kasnije pljusak,dali je sa tim prskanjem postignut kakav efekat-zaštita ili je kiša oprala sredstvo.Pošto sam još u fazi učenja zanima me dali je tretiranje bolje  vršiti prije ili poslije kiše,te dali ima neka pravila tretmana preventivima-kontaktima s obzirom na padaline(prije-poslije)?Pozdrav svim forumašima i hvala na odgovoru!

http://www.vvvforum.eu/index.php?s=31

[MORDOR]

Tako i ja planiram. samo se dvoumim između switcha ili pyrusa. Prošle godine mi se swtich pokazal loš, doduše bila je i takva godina.
Koja su vaša iskustva glede ovog.

Inače, do sad je sve besprijekorno osim dva trsa koja imaju esku i dva koja su se posušila - na proljeće sadim nove.
Kao i savke godine imam do početka rujna sve bez jedne točkice, a onda katastrofa - gnjiloča u svim oblicima, botritis, kisela trulež, ah kaj da vam velim.   
Sad kad malo zahladi, a ja idem na go sljedi skidanje lišća u zoni grožđa.

Pišite o zaštiti botricidima, kao i o trećem letu moljca. Ove godine je druga generacija bila dosta duga, moral sam dva puta tretirati za drugu generaciju.

Ja već nekoliko godina nemam problema s botritisom a svake godine zaštitu baziram na slijedeći način:

1. tretiranje botricidom odmah nakon cvatnje primjerice botricid ili cezar s tim da koristim i collis koji uz zaštitu od pepelnice ima i odlično
    djelovanje na botritis
2. prskanje pred zatvaranje grozda obično u ovoj fazi koristim Teldor
3. aplikacija Switch u početku šare a u izuzetno nepovoljnim godinama i četvrto tretiranje 3 -4 tjedna prije berbe vodeći račuana o karenci

Uz to redovito vršim zelenu rezidbu i zaštitu od moljca primjerice ove godine tretirao sam drugu generaciju moljca u dva navrata Runner i Lino.

Evo radeći na ovaj način botritis mi više ne predstavlja nikakav problem, ne znam kakva su vaša iskustva!

[poznanovec]

ma sve je ok, ali ak se pojavi i treća generacija moljaca, a napad još i oduži....

[MORDOR]

ma sve je ok, ali ak se pojavi i treća generacija moljaca, a napad još i oduži....

Naravno ako se i kad se pojavi treća generacija moljca obavit ću aplikaciju!
Redovito pratim situaciju a i HPK (hzpss) u KK® po mom mišljenju solidno odrađuje posao, njihovi savjeti su blagovremeni i kvalitetni te naravno sve to prilagoditi mikrolokaciji i zaštita se dosta kvalitetno može odraditi.
Naravno sami moramo znati i poznavati temeljne postulate o zaštiti da bismo zaokružili cjelinu i postigli željeni uspjeh imati zdravo i kvalitetno grozdje!

[poznanovec]

kad se treća pojavi onda je već gotovo, već su rupe izbušene, a savjetodavna ne daje preporuke za treću generaciju.

[Omnibus]

Bit ću tako slobodan i prenijeti najkvalitetniju preporuku iz Komore, a to je međimurska (možemo to usporediti s varaždinskom preporukom, o kojoj je bilo ranije rasprave):

"Obavijest međimurskim vinogradarima o mjerama zaštite nasada krajem 7. mj. i(ili) početkom 8. mj.!

U razdoblju od 6. do 13. srpnja o.g. dnevnim smo obavijestima upućivali vinogradarima preporuku za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje ili je od iste proteklo 14 odnosno 7 dana! Navršilo se točno mjesec dana od kada je 19. lipnja o.g. u vinogorju pala značajnija dnevna količina oborina veća od 20-tak mm! Zadnjih 10-tak dana i nadalje bilježimo uglavnom sunčano, vruće i sparno meteorološko razdoblje, a meteorolozi moguće oborine konačno najavljuju tijekom naredna 2 dana!
Od početka mjeseca travnja do sredine mjeseca srpnja zbroj prosječnih dnevnih temperatura većih od 10°C iznosi 775°C i po tim smo vrijednostima "napredniji" u usporedbi na proteklu 2010. sezonu za gotovo 14 dana s prosječnom dnevnom temperaturom 15°C ili za 7 toplijih dana s prosječnom dnevnom temperaturom 20°C! Već sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja očekujemo početak dozrijevanja, odnosno mekšanje i promjena boje srednje ranih vinskih sorata, što je najbolje vidljivo promjenom boje kožice grožđa iz skupine pinota, npr. pinot sivi, pinot crni!
Od kraja mjeseca lipnja, a naročito nakon 7. srpnja o.g. zbog vrlo visokih se dnevnih temperatura smanjila opasnost od naknadnog razvoja plamenjače (Plasmopara viticola)! Ipak, vrlo izražena sparina, odnosno visoke prosječne vlažnosti zraka nisu omogućile da vrućina u prvoj polovici srpnja posve uništi potencijal plamenjače ili peronospore na lišću, naročito na bujnijim sortama (npr. moslavac ili šipon, kerner i slično), pa smo tijekom jučerašnjeg dana još uvijek pronalazili manji broj aktivnih pjega ove bolesti. Premda više nisu moguće izravne štete od plamenjače ili peronospore na grožđu, moguće naknadne oborine krajem srpnja i tijekom kolovoza još uvijek mogu pogodovati jačem razvoju ove bolesti na vršnom lišću. Protekle je godine na taj način kasna pojava peronospore lišća u drugoj polovici mjeseca kolovoza i tijekom prve polovice mjeseca rujna umanjila sadržaj sladora na netretiranom trsju sorte moslavac ili šipon za 13 do 15°Oe. Vrlo vruće i sparno srpanjsko razdoblje najviše pogoduje jačem razvoju pepelnice na grožđu (Uncinula/Erysiphe necator). Tako je primjerice na netretiranih 20-tak trsja sorte moslavac bijeli ili šipon javne poljoprivredno savjetodavne službe na lokalitetu Vučetinec zaraza grožđa pepelnicom od 4. srpnja do 12. srpnja o.g. porasla sa 10 % na više od 50 % napadnutih bobica. Posljednjih se dana pepelnica još uvijek intenzivno širi na zelenom grožđu sorte chardonnay.
Na pepelnicu je u našem vinogorju posebice osjetljivo grožđe sorata chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi i moslavac ili šipon. Toplo i sparno razdoblje krajem mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice grožđa u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. rajnski rizling, moslavac ili šipon, pa čak i na graševini. Ako se tek u zadnjoj dekadi mjeseca srpnja pojavljuju prvi znakovi pepelnice grožđa, još uvijek je moguće dodatno u zonu grožđa koristiti meptil-dinokap (Karathane Gold). Ipak, u zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv pepelnice grožđa preporučujemo planirati korištenje sumpornih fungicida.
U integriranoj su vinogradarskoj proizvodnji od sumpornih pripravaka za folijarnu primjenu primjerice dopušteni Thiovit jet WG, Kumulus DF, Kalinosul 80 WG, Chromosul 80, Kossan WG, Sulfolac WG 80, Kvašljivi sumpor, Cosavet DF, Sumpor micro 80, Sumpor močivi tiosam 80 mikro, Sumpor SC-80, Tekući sumpor, Sulfolac 85 SC.
Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i(ili) početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, propineb, metiram). Karenca u tom slučaju iznosi čak 56 dana!
 
U protekloj smo preporuci protiv peronospore ili plamenjače preporučili koristiti pojedinačne ili kombinirane pripravke uz sadržaj folpeta. U narednom razdoblju preporučujemo planirati korištenje pojedinačnih ili kombiniranih bakarnih fungicida, ali tek nakon što padnu značajnije oborine u količini većoj od 15-tak ili 20-tak mm.
 
U integriranoj su vinogradarskoj proizvodnji od pojedinačnih bakarnih pripravaka primjerice dopušteni Modra galica, Plavi kamen, Nordox 75 WG, Nordox super 75, Bakreno vapno WP 50, Gypso, Kupropin, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram, Cuproline, Champion WP, Champion tekući, Champion 50 WG, Blauvit, Kocide DF, Bordoška suspenzija WP-20, Bordoška juha 20, Bordoška juha caffaro 20 WP, Cuprablau-Z, Cuprablau-Z Ultra.
Kombinirani pripravci koji sadrže i bakar jesu Curzate-B, Galben-C, Baldo-C i Ridomil Gold Plus 42,5 WP.
Sredinom mjeseca srpnja, odnosno posljednjih nekoliko dana bilježimo završetak leta druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), čija je populacija nakon 2007. sezone ponovni bila vrlo brojna, pa smo u posljednje dvije preporuke ili u drugoj i trećoj zaštiti nakon cvatnje preporučili njihovo usmjereno suzbijanje. Ako su provedene iste mjere zaštite, suzbijanje grožđanih moljaca više nije potrebno! Vlasnicima nasada kojima je od treće preporučene zaštite nakon cvatnje proteklo 12-tak dana, a zdravstveno je stanje grožđa ispravno, preporučujemo nakon mogućeg najavljenog osvježavajućeg kišnog razdoblja planirati i koristiti krajem mjeseca srpnja ili početkom kolovoza mješavinu bakarnih i sumpornih fungicida.
Fungicide koristiti u skladu s preporučenim uputama, a prema načelima dobre poljoprivredne prakse. Ne koristiti bakarne pripravke u vinogradima na laganim pjeskovitim tlima ako početkom zadnje dekade mjeseca srpnja ne padnu najavljene oborine (odgoditi njihovu primjenu na početak kolovoza).
U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka nekih hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda, ali bez istovremene kombinacije sa bareno-sumpornim sredstvima.
 
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@komora.hr
Među osjetljivijim sortama na pepelnicu u Međimurju su svakako chardonnay (slika dolje lijevo), pinot bijeli i moslavac ili šipon. Tijekom prve polovice srpnja bilježimo jači rast zaraze pepelnice na netretiranim dijelovima mikro-pokusa (slika dolje lijevo na sorti chardonnay snimljeno 18. srpnja 2011.). Snimio M.Šubić.
Krajem srpnja i početkom kolovoza dominantne vinske sorte srednje rane (pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, silvanac zeleni) a pogotovo srednje kasne epohe dozrijevanja grožđa (moslavac ili šipon, rajnski rizling) su još uvijek vrlo osjetljive na kasnu pepelnicu bobica i(ili) peteljkovine. Naknadno je takvo grožđe u uvjetima previše vlažnog mjeseca rujna jače napadnuto kiselom truleži (ranije sorte dozrijevanja) ili sivom plijesni (kasnije sorte dozrijevanja).
slika1.jpg slika2.jpg slika3.jpg
Unatoč vrlo visokim temperaturama zabilježenim u danima između 7.-14. srpnja 2011. (između +32° do +36°C), zbog vrlo visoke vlažnosti zraka uzročnik plamenjače (Plasmopara viticola) se uspješno održava na lišću bujnijih sorata (na slikama gore u sredini i desno dana 18. srpnja 2011. lišće sorte kerner). Moguće naredne oborine krajem srpnja i tijekom kolovoza pogodovat će naknadno jačem razvoju ove bolesti na vršnom lišću i time značajno smanjiti asimilaciju i nakupljanje šećera u grožđu slabije zaštićenih ili netretiranih nasada. Snimio M.Šubić.
 
Histogram 1. Kretanje prosječne dnevne relativne vlažnosti zraka zadnjih 10 dana u vinogradu na lokalitetu Trnovčak (mjerni uređaj "i Metos") (sparina pogoduje širenju pepelnice i održavanju plamenjače na lišću vinove loze).
graf1.jpg
slika4.jpg slika5.jpg slika6.jpg
Česte negativne promjene grožđa sredinom i krajem mjeseca srpnja kao posljedica jake sunčane radijacije i opeklina (na slici lijevo), zatim neuravnotežena ishrana trsja (narušen omjer hranjiva dušik - kalij - magnezij - kalcij) (na slici u sredini) i sušenje grožđa kao posljedica fitoplazmatskih žutica (slika desno). Snimio M.Šubić."

[Srky]

Možeš li staviti kakav link da vidimo i slike? 

[Omnibus]

Trebao sam odmah, ali eto, već mi mozak ne radi najbolje:

http://www.komora.hr/?page=preporuke,9,3608

[Srky]

Trebao sam odmah, ali eto, već mi mozak ne radi najbolje:

http://www.komora.hr/?page=preporuke,9,3608

Hvala! 

[SINKE]

savjetodavna u međimurju stvarno dobro radi svoj posao svaka čast

[mmihale]

savjetodavna u međimurju stvarno dobro radi svoj posao svaka čast

Konkretno?

[Jeremija]

Danas sam špricao vinograd s neoramom,cosavetom,haconom i magnezijem.

[Razor]

Bit ću tako slobodan i prenijeti najkvalitetniju preporuku iz Komore, a to je međimurska (možemo to usporediti s varaždinskom preporukom, o kojoj je bilo ranije rasprave):

Međimurje je izolirani kraj RH šta se tiče vremenskih prilika. Puno je bliže Sloveniji i Austriji nego ostatku države po klimi.

Molio bih da se preporuke tog kraja ne uzimaju zdravo za gotovo, posebno za većinu države!

Šubić je odličan stručnjak, no, on radi za svoju županiju, koja je jedna od prvih pokrenula savjetodavnu službu !

Prepisivati njegove preporuke i objavljivati ih nema smisla za većinu kontinentalnih županija, kao i dalmatinskih, jer su pisane prema fenofazama toga kraja

Mogu poslužiti za edukaciju, ništa više, jer su preporuke bazirane po položajima!

[Razor]

Juče sam  tretirao sa DITHANE DG NEOTEC+COLLIS nakon 5-6 sati kasnije pljusak,dali je sa tim prskanjem postignut kakav efekat-zaštita ili je kiša oprala sredstvo.Pošto sam još u fazi učenja zanima me dali je tretiranje bolje  vršiti prije ili poslije kiše,te dali ima neka pravila tretmana preventivima-kontaktima s obzirom na padaline(prije-poslije)?Pozdrav svim forumašima i hvala na odgovoru!

Postignut je efekat i collis ti se upio! Šta se tiče dithanea, ovisi koliko je količine padavine palo. Ako je palo preko 20 litara po m četvornom, računa se da se dithane isprao, no zaštitio je svojim ispiranjem razvoj peronospore. Collis se upio neovisno o tome.
Efekat zaštite preventivnih sredstava prije kiše je puno veći nego šta se misli. Puno je bolje vršiti preventivnu zaštitu prije kiše, jer poslije kiše spašavaju samo sistemici. No, za puno bolesti ne postoje sistemici i zaštita je vezana isključivo preventivno prije kiše. Klasičan primjer su kovrčavost breskve-tafrina i monilija