Životinje u vinogradu i voćnjaku

[DarzaJ]

Preori, zagladi (brane, tanjurače ili freza) i za svaki slučaj (jel će doći i od susjeda) postavi mamke (pod kašetu, u komad cijevi kraj voćke i sl.). Kopaj okolo još koju godinu i pomalo truj i riješit ćeš se vremenom.

Uzme se PVC cijev od odvodnje duljine cca 20 cm, zareže se do pola 5 cm od jednog i drugo otvora, u taj razrezani dio umetne se komad lima tako da dio viri van i da služi kao držač kad se ubode u tlo. Između ta dva lima stavi se otrov u cijev. Otrov je dostupan voluharicama i miševima a zaštićeno je od ostalih životinja i kiše.
Napravi se više ovkavih "hranilišta" i rasporedi po voćnjaku i vinogradu.

[tony]

zasadio bi oko 80 jednogodišnjih stabala oraha
problem je u tome da na sadnoj parceli postoji problem od voluharica
ćuo sam da postoji humus s drobljenim staklom te da to sprečeva da voluharice pojedu korijen
jel ima netko iskustvo s tim glodavcima?
kako se obraniti?
hvala

[Razor]

Nisam čuo ni vidio da voluharice oštećuju orahe.
Sve je već napisano o zaštiti od voluharica, pročitaj si cijelu temu i postove.
Isto tako sam već pisao da mljeveno ili drobljeno staklo nije dobra stvar i napravi više štete nego koristi.

[Razor]

Zaštita od glodavaca 05.11.07.

Sad je pravo vrijeme za zaštitu od glodavaca, kako u skladišnom prostoru tako i na polju.
Obratite pozornost posebno na miševe i voluharice, koji se lagano povlače u zaštićene prostore i traže hranu.
Budući da je ljeto pogodovalo razmnožavanju poljskih miševa i voluharica, trovanjem ćete znatno smanjiti potencijal na godinu. Svakako se držite uputstava proizvođača na odabranom proizvodu prilikom trovanja.
Pripazite da kućni ljubimci i domaće životinje ne dođu u doticaj s korištenim otrovom.
Više o tome možete pogledati na :
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=708

Isto tako ako imate voćnjak ili vinograd blizu šume ili na osami vodite računa o zaštiti od divljači (srne i zečevi).
Divljač se ne smije trovati. Koristite mehaničku zaštitu ili repelente. Ako zima bude jaka i hladna svakako preferirajte mehaničku zaštitu.

[DarzaJ]

"Mehanička zaštita" je spremna a i kotlić....

[DarzaJ]

Danas sam bio neugodno iznenađen kad sam pregledavao mlade voćke. Na njih desetak ima oštećenja na deblu i to dio kore je odguljeno  kao da je nešto uhvatilo dio kore i povuklo dole ili gore i tako odgulilo koru nekoliko cm okomito. Jučer je sve bilo u redu a danas ta oštečenja. Šta je moglo učiniti tu štetu. Jasno bi mi bilo da je zima i snijeg pa da glodavci nemaju šta jesti ali cijelu zimu ništa i onda kad je vrijeme toplije desi se ovo. Kod susjeda sam primjetio da je jedna strana starije i velike kruške isto oguljena skroz do najviših grana. To več ne može biti glodavac (ili može vjeverica). Da li netko ima takva neugodna iskustva pa da znam kako to spriječiti.

[Razor]

Treba vidjeti štetu. Voluharice, zečevi ili srne. No, srne su specifične po šteti na voćkama. Slikaj!
Nije previše bitno jel ima snijega ili nema jel jaka zima ili slično. Postoje podloge ( M9) i sorte ( zlatni i crveni delišesi, gloster, granny smith, donekle jonagold, još par ranih) koje su glodavcima posebno ukusne i slatke.

[DarzaJ]

Treba vidjeti štetu. Voluharice, zečevi ili srne. No, srne su specifične po šteti na voćkama. Slikaj!
Nije previše bitno jel ima snijega ili nema jel jaka zima ili slično. Postoje podloge ( M9) i sorte ( zlatni i crveni delišesi, gloster, granny smith, donekle jonagold, još par ranih) koje su glodavcima posebno ukusne i slatke.

Evo ovo sam danas slikao, (nije dobra oštrina), ovo je samo jedna vočka i malo je mazano voskom da se zaštiti, ali se može vidjeti kao izgledaju oštečenja. Danas nije bilo novih šteta. U vinogradu sam vidio da se u zadnjih nekoliko dana pojavilo dosta malih rupa (voluharice?).

[Razor]

Malo mi je teško vidjeti kad je premazano voskom, a i voćke su vapnjene, ali po veličini štete rekao bih ipak da je zekoslav mrkva malo isprobavao. Voluharice više na korijenju rade štete, mada i one znaju gricnuti malo koru debla.
Za ovu susjedovu krušku nemam objašnjenja. To bi trebalo vidjeti uživo.
To nisu tako strašna oštećenja. Meni se jedne godine dogodilo da mi je zeko oglodao voćku tako da je ostalo samo 3 cm široka traka kore s jedne strane voćke, a sve je ostalo bilo oglodano da se svijetlilo. I to metar visoko.
Normalno je sve zaraslo, voćka i dalje rodi ko luda, deblo je malo čudno, ovalno u presjeku. Posljedica nema štetnih po voćku.

[DarzaJ]

@Razor
Hvala ti na odgovoru.
Sad mi je lakše jer sam se plašio da će posljedice biti puno gore za voćke.
Sad sam voćke osigurao sa onim pvc mrežama a dio privremeno sa plastičnim bocama jer nisam imao mreže za sve voćke.
Zekoslave još nisam vidio u okolici ali je zato nekidan srna prošla na 10 metara od mene između voćaka.
Susjedovu krušku ću pokušati slikati iz blizine jer i mene zanima šta je moglo toliko štete napraviti.

[Krule]

Konkretno me zanima da li se s dursbanom ili volatonom može riješiti problem s voluharicama kod same sadnje cjepova ili voćaka u tekućoj godini? Dakle, da li dursban ili volaton imaju repelentno djelovanje na voluharice? Znam da u uputstvima ništa ne piše pa me zanimaju vaša iskustva?

[Razor]

LD 50 volatona ti je 2.000 mg/kg i to oralno, dermalno ti je LD 50>5.000 mg/kg, LD 50 oralno dursbana ti je 245 mg/kg, a dermalno >2.000 mg/kg.
LD 50 jednog rodenticida (kumarina, klorfacinona npr.) ti je od 1,5-3,5 mg/kg!, oralno naravno.
LD 50 znam da ti je poznat.
Ako i imaju repelentno djelovanje, to je samo do prve jače kiše, ali to ne rješava dugoročno problem.

[silvia1]

Svake godine srne mi pojedu mladice u vinogradu a kasnije i grožđe. Jedan vinograd sam ogradila i tu sad nemam problem. A druge nemam mogućnost ograditi jer nemam svoj prostor za postavu ograde. Dal ima koje sredstvo za pošpricati da te životinje ne ulaze u vinograd. Kod drugih na stupovima vidim nešto nalik na pur -pjenu kao zaštita od srna, a neznam što je to (navodno tjera srne). Zato molim ako tko zna u ćemu je tajna da mi je otkrije.
Lijep pozdrav z Međimurski bregi ! Unaprijed hvala.

[Razor]

Tužiti odgovarajuće lovačko društvo.

[toplichanec]

Tužiti odgovarajuće lovačko društvo.

Svi bi samo tužili. Pišem jer sam i sam lovac i vinogradar.
Prvo treba zaštiti svoj vinograd, voćnjak i sl., pa tek onda ako se nešto dogodi dogovoriti s lovačkim društvom što napraviti. Naravno da to sve treba napraviti prije nego se nešto takvo dogodi.

Ima nekoliko mogućnosti za obranu od srna:

1. KUNILENT, mirisno sredstvo za odbijanje divljači. Moje lovačko društvo ga besplatno daje poljoprivrednicima koji to traže, a više o tome ima na http://www.chromos-agro.hr/ostalo/kunilentr12.html
2. u doba najveće mogućnosti (to je sad kad su mladice slatke i mekane) neki privežu kroz noć svog psa u vinograd od tamo od kud se pojavljuje takva opasnost
3. neki stave zvučnik na stup i puštaju radio, tako se isto može zaštititi (ovi bi morali biti na osami)
4. ograda u obliku pletera, naravno da ne smije biti bodljikava žica, zbog ozljeđivanja životinja, a i ljudi posebno djece koja se slučajno tamo zateknu

Naravno, da ako je neki vinograd okružen s tri strane šumom, nema u blizini nikoga, niti kuće niti ništa, nije provedena nikakva mjera zaštite -  što se može očekivati?