Životinje u vinogradu i voćnjaku

[Razor]

U glodavce spadaju zečevi, voluharice i miševi. Većinom oni rade štetu.
Zaštita protiv zečeva se svodi pretežno na mehaničku zaštitu i malim dijelom na kemijsku, odnosno "home made" preparate.
Zaštita od zečeva:
Trebalo bi svakako na  mladim voćkama, ako su na otvorenom odnosno nisu ograđene, prije zime zaštititi deblo.
Bitno je deblo ili omotati nekim materijalom, ili premazati ili poprskati s preparatom.
Materijali za omatanje su većinom ili perforirane folije, jutene vreće, rešetkaste mreže oko debla bilo od plastike ili žice.
Postoje i preparati za prskanje. Zečevi baš ne vole strane mirise, posebno organskog porijekla.
Jedan od preparata koji se može kupiti u poljoapotekama je Kunilent.
Postoji i par recepata na bazi organskih tvari životinjskog porijekla (npr. masti i loja) koji odbijaju zečeve.
Ali, najsigurnija je ipak mehanička zaštita.

Voluharice su puno opasnije jer izgrizaju korijenje u zemlji, a ponekad i deblo.
Postoje dvije vrste voluharica: Arvicola terrestris i Microtus arvalis. Prva je vodena voluharica, a druga je poljska voluharica. Poljska voluharica je manja i radi manje štete, ali je izuzetno plodna. Većinom glođe koru prizemno iznad zemlje, a katkada se i penje na voćku.
Vodena voluharica je veća i skuplja hranu za zimu. Najčešće štete radi u proljeće i u zimi. Hrani se korijenjem voćaka. Karakteristična šteta je kržljava voćka, malih listova, venuće listova i sušenje te lako vađenje iz tla.
Inače česta je pojava u zatravnjenim voćnjacima

Miševi - kućni miš( Mus musculus), prugasti poljski miš( Apodemus agrarius) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis) česti su štetnici na polju kao i u skladištu gdje se često zavlače da prezime.

Suzbijanje miševa i voluharica:
Suzbijanje mora biti stalna mjera te ih suzbijati dok ih ima najmanje, dok se zadržavaju na ograničenim površinama. To je potrebno da se previše ne namnože jer je onda i trošak suzbijanja puno veći.
Mamci za trovanje glodavaca se zovu rodenticidi. Oni su većinom na bazi klorfacinona, brodifakuma, bromadiolona, difetialona (komercijalni nazivi proizvoda: Faciron, Ratox, Chromorat, Klerat, Brodilon, Ratimor, Rodexion). Primjenjuju se u raznim oblicima. Radi njihove štetnosti po drugu divljač i domaće životinje potrebno ih je stavljati u rupe (aktivne rupe) ili na skrovita mjesta gdje druge životinje ne mogu doći do njih (pod kašetu i sl). Mamci se mogu stavljati u rupe, jedna žlica po rupi koja se zatim obavezno zatvori. Rupa mora biti aktivna - zaglađenih rubova. Mogu se također stavljati na hrpice od 10-25 grama razmaknute jedne od drugih 9 m i pokrivene s nečim. Ovo isto vrijedi za skladišta i podrume.
Bromadiolon, brodifakum i difetialon pripadaju u skupinu antikoagulanata koji djeluju već nakon jednokratnog uzimanja. Djeluju brže, ali su znatno opasniji za ljude i domaće životinje.
Klorfacinon i derivati kumarina su kumulativni otrovi koji djeluju postepeno na glodavce (višekratno uzimanje) uslijed unutarnjeg krvarenja nakon 5-7 dana od unosa u organizam. Antidot su velike količine vitamina K1.

Primjer kako napraviti vlastiti mamak:
1 kg pšenice ili neke druge žitarice, 30 ml uljnog koncetrata Facirona. To se sve pomiješa i ostavi jedno sat vremena da stoji. Zrnje mora poprimiti crvenkastu boju. Nakon toga se stavlja ili u rupe ili na hrpice (20 g)

[Dražen]

Poštovani Forumaši,

Danas smo dobili E-mail-om iz Makedonije interesantno pitanje. Molim Vašu pomoć. Unaprijed zahvaljujem.

Admin

Postovani,
pratim Vas internet sajt i veoma je dobar i koristan.
Vocar sam ali imam problema sa krtovima (Talpa europea ). Nedavno sam cuo da neka biljka u narodu zvana "carevich" , odbija podzemne glodare na povrsini gde vegetira. Ako u tome ima neka istina, Molio bih Vas da me informisete ili da nesto objavite u sajtu.
Pozdrav, i svako dobro.

[Razor]

Konkretno, krtica nije štetnik za voćnjak.
Problemi nastaju kod uzgoja povrća, ukrasnih travnjaka i sl. gdje izdiže mlade biljke iz zemlje te narušava izgled travnatih površina.
Napominjem, krtica ne glođe korijenje već se hrani kukcima i glistama i kao takva je korisna životinja.
Sad, postoji dosta "načina zaštite", odnosno tjeranja krtica, ali ne znam baš koliko su ta sredstva učinkovita pa ih neću ni spominjati.
Često se zamijeni krtica i vodena voluharica.
Presjek hodnika voluharice ovalan je, a presjek hodnika krtice je okrugao. Iz  hodnika voluharica izbacuje zemlju stvarajući humke nepravilnog oblika. Budući da gura zemlju ukoso, humci se nalaze sa strane hodnika. Krtica izbacuje zemlju okomito i humci se nalaze iznad samog hodnika.

[carloo]

Pozdrav svima, novi sam na forumu, da sad tu ne petljam... Zanima me jel ikako drugacije moguce zastititi mladu vocku, u mom slucaju jabuku, od voluharica? Pretpostavljam da se radi o njima, jer su mi pojele korjenje na 7 sadnica od fenomenalnih 10. Iz zemlje sam izvukao lijepo zasiljena koplja. Zanima me jel se prekopavanjem terena (štihanje) smanjuje opasnost od ponovnog neugodnog iskustva. Jel moguce pri sadnji postaviti u zemlji oko mladog korjena nekakvu metalnu mrezu, il je to SF. Jel istina da se voluharice sluze hodnicima koje koriste krtice? Naime; u rupe pod svjezim krticnjacima postavljao sam i petarde, ali bez vecih uspjeha. Cuo sam puno savjeta, nesto manje ih isprobao, al namece mi se zakljucak da se s krticama, voluharicama treba cesce boriti. Ja sam u mogucnosti raditi to svakih 2 tjedna.
Neki novi savjet?

[Razor]

Štihanjem ili frezanjem, bilo kojom obradom tla se može smanjiti napad voluharica, ali ne i spriječiti.
Većinom su ti hodnici 10-20 cm pod zemljom i česta obrada tla ih istjera ili im smanji broj.
Kako je većina voćnjaka zatravljena, i moj je zatravljen, ovakva obrada često nije primjenljiva.
Naime, moguće je postaviti žičani kavez ili nešto takvo oko korjenja mladih voćaka, ali to nikako ne bih savjetovao. Koliko koristi u prvih par godina, toliko šteti nakon toga. Isto je i sa mljevenim staklom.
Kad se korijen razvije i naraste zaplete se u to i ne može se normalno razvijati. A, žica se više ne može izvaditi bez da se voćka ne ošteti.
Nisam to prije spominjao, ali i izborom sorte se može utjecati indirektno na smanjenje štete.
Voluharice, kao i zečevi  vole sorte koje imaju slatko korjenje i glatku koru.
To su prije svega kod jabuka, koje najčešće stradavaju, sorte Zlatnog i Crvenog Deliciousa, Gloster, Granny Smith, Jonagold, kao i njihovi klonovi. Nije pravilo, ali svakako treba obratiti pažnju kad se sadi.
Te bi sorte najprije trebalo zaštićivati.
Voluharice rade i same hodnike, a služe se i hodnicima drugih životinja. Osobno sam vidio svašta od životinja koje koriste te hodnike. Miševi, voluharice, rovci, gušteri pa i zmije.
Petarde, dim iz auspuha, voda i sl. ne pomažu. Čak i da pomaže, na stotinjak rupa kojih može biti i u malom voćnjaku nije izvedivo.
Čuo sam da se mogu zamke postaviti, posude s vodom (plastični odrezani kanister ili plastična flaša odrezana, glatkih stijenki i ispunjena vodom do pola (ne do vrha)) koje se postave ispred rupe. Naime, iskopa se rupa tako da se prekine hodnik i ispod hodnika se postavi kanister s vodom. Voluharica dođe zatvoriti hodnik i padne u kanister i utopi se pošto ne može ispuzati uz stijenke van jer su glatke.
Nisam osobno to probao, ali navodno pali.
Velim po meni, najučinkovitije i najsigurnije ih je trovati.
Slike štetnika, postupak trovanja i priprema mamaka pogledaj ovdje:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=708
Još jedanput napominjem krtica nije štetnik, i ne glođe korijenje voćaka.

[miris zemlje]

Ne znam jeste li znali da se protiv krtica usješno možete boriti uz pomoć ljusaka crvenog luka. Za one koji žele pokušati - prikupite što više ljusaka crvenog luka, o njihovoj količini ovisi jačina koncentrata, ljuske prelite i potopite u vodi u plastičnoj kanti, te ostavite da dođe do stvaranja pjene odnosno vrenja. Kada je vaša otopina odradila proces vrenja, tekućinu odvojite od ljusaka, ocijedite je te ulijte u plastične boce. Tu dobivenu otopinu ulijevajte u rupe tj.vaše krtičnjake. O količini ljusaka ovisi jačina otopine, stoga ako imate manje ljusaka stavite manje vode. Moram vas upozoriti da prilikom procesa vrenja luk jako smrdi. No, najbitnije je da iz osobnog iskustva znam da krtice nakon tretmana ovom otopinom luka odlaze....   

[VIKTOR]

Gdje se može kupiti mreža koja se stavlja oko voćke za zaštitu od glodavaca i cijena bi me interesirala. Pa ako je neko to možda negdje vidio molio bi da javi. Kažu da ih prave plave boje koju zec ne podnosi?

[Razor]

Perforirana neprozirna folija, ti je po meni najbolje i najjeftinije rješenje, za zečeve, posebno ako imaš više mladih voćaka!
Iskreno nisam čuo da zečevi ne vole plavu boju!

[trebor]

Pozdrav! Imam problem s voluharicama. Doduše nisam vidio niti jednu živu, ali kad zalijevam mlade trsove otvaraju se rupe u zemlji i voda samo teče i teče u "podzemlje". Kako se riješiti tih glodavaca i koju još štetu osim glodanja korijenja čine? Da li je trovanje jedini način da se riješim glodavaca? Hvala.

[Zagorac]

Pozdrav! Imam problem s voluharicama. Doduše nisam vidio niti jednu živu, ali kad zalijevam mlade trsove otvaraju se rupe u zemlji i voda samo teče i teče u "podzemlje". Kako se riješiti tih glodavaca i koju još štetu osim glodanja korijenja čine? Da li je trovanje jedini način da se riješim glodavaca? Hvala.

Pozdrav  , o tome ti je Razor pisao u rubrici "Voćarstvo-zaštita od glodavaca" pa pogledaj tamo pretpostavljam da je isto, ak nije bude ti netko odgovorio ko se kuži u to, inače i ja to imam tu i tamo, kod mene neki kad sade nove trse stave onaj humus sa sitno mljevenim staklom ja nisam i moguće da sam pogriješio.

[Razor]

Korijen vinove loze je izvan dometa voluharica, a ovo sa staklom nije dobro, smeta kulturnoj biljci, zagađuje zemlju, a jednog dana će doći i na površinu kod obrade zemlje pa ti radi onda po tome!
Svugdje gdje se ne kopa, gdje je vinograd zatravljen treba računati s pojavom voluharica.
Najveće štete su prvenstveno u voćnjacima na slabo bujnim podlogama.
Konkretno osim tih rupa kojih i ja imam i problema s zalijevanjem, nisam nikada primijetio da mi voluharice uništavaju trseve.
Trovanje je najučinkovitija mjera.

[bellagio]

Svi traže neke savjete, pa ajde da se i ja pridružim ekipi 

Imam u vinogradu 30-ak mladih (tek dvije godine) jabuka i par kruški koje mi grizu zečevi i srne 
Kažu da je najbolje pošpricati s nečim, pa pitam s čim bi to bilo najbolje napraviti i zaštiti od tih "štetnika"?

[Razor]

Pisao sam već o tome. Imaš kemijski preparat zvan Kunilent, proizvodi ga Chromos-agro, za srne i zečeve!
http://www.chromos-agro.hr/ostalo/kunilentr12.html
Mada, zapamti jednu stvar, najsigurnija je mehanička zaštita za takve stvari. Stvarno ne znam kakva će zima biti iduće godine, ako je životinja gladna, teško je može i to riblje ulje (Kunilent) zaustaviti.
Za voluharice trebaš trovati! Pogledaj članak na Vinogradarskom portalu!

Zaštita od glodavaca

Evo, danas je objavljeno na radiju, HRT1, ne mogu vjerovati, proglašena je elementarna nepogoda za voluharice u okolici Vrbovca (Zg županija) ! To svakako nije u definiciji elementarne nepogode. To je sramota. Takve stvari se ne rješavaju refundiranjem sredstava od države. Nečiji nemar ne smije se staviti na tuđi račun!

[Stari Zeke]

Čitam ovu temu, pa da i ja nešto konkretno pitam.
Na jesen planiram zasaditi 10ak patuljastih voćaka, i to na dio grunta koji je prije bio oranica, a sada se više ništa ne sadi na njemu, samo što je zarastao raznoraznom travom i što ima bezbroj tunela od voluharica. Doslovno bezbroj, postavljam stupove za ogradu i kako bušim zemlju, skoro svaki put prekinem tunel. Ako ostavim rupu preko noći, ujutro u njoj nađem voluharice, jer su im stjenke od rupe okomite i glatke i nema šanse da izađu.

Obzirom na sve navedeno, kako da pripremim teren za sadnju tih vočaka? Neko dubinsko oranje pred samu sadnju? Ne bih volio da sve sredim, a onda mi glodavci pojedu korjenje. Hvala!

[Razor]

Preori, zagladi (brane, tanjurače ili freza) i za svaki slučaj (jel će doći i od susjeda) postavi mamke (pod kašetu, u komad cijevi kraj voćke i sl.). Kopaj okolo još koju godinu i pomalo truj i riješit ćeš se vremenom.