Kvasci - tipovi kvasaca, proizvodjaci i preporuke

[jura zbrega]

Dečki pozdrav. Čitam vaše postove već jedno vrijeme,ali tek sad sam se odlučio uključiti. Ja sam mali vinogradar-hobist,a čitajući vaše postove puno sam naučio.Posjedujem mali vinograd,pola crnog grožđa(500L)-pola bijelog(5ooL). Molim vas malu pomoć. Za crno grožđe ( zwaigelt 80%+bojadiser 20%) odlučio sam koristiti Siha 8 + hrana optired + proferm H+2. Muči me odabir kvasca za bijelo( z. silvanac 50%+ stari cijep: kraljevina, štajerska belina,šipon). Dosad sam koristio 228-icu( vino je bilo O.K. ali javio mi se tijekom vrenja H2S-poslije otvorenog pretoka fala Bogu  nestao) te sam koristio zadnje dvije godine CEG- moram reći da je vinčeko bilo sasvim O.K. po mojoj skromnoj procjeni, a i pajdaši iz klijeti ga fale. Međutim čitajući vaš forum, mislim da je vrijeme za promjene. Molim vas savjet za bijelo-koji kvasac? Pošto je ova godina dosta loša-grožđe nije dozrelo kak treba, a tu je i botritis. Inače razmišljam o Siha 7 , Element ili Whitearome. Dečki molim vas pomoć, neznam da li je to dobro ili da se držim provjerenog CEG-a. Fala vam unaprijed.

[Koshpa]

Siha 7

[jura zbrega]

Fala meštre Koshpa.Čitajući vaše savjete na forumu naučio sam neke stvari o kojima nisam ništa znao u podrumu-podrumarenju. Znate kak vam je to u Zagorju-ljudi se drže tradicije i neće čut za promjene. Treba poštovat starije, ali i slušat mlađe-ISKUSNIJE i

[jura zbrega]

Moj plan prerade bijelog grožđa:
-berba, muljanje, dodavanje 10g/100kg Pyrovina+ 5g askorbinske kiseline
-prešanje, dodavanje enzima HC 1g/100kg u mošt
-moram reći da dosad nikad nisam kod taloženja koristio bentonit, želatinu,DA LI JE TO SAD POTREBNO ZBOG STANJA GROŽĐA(dosad uvijek zdravo grožđe)
-hlađenje uz led. boce, pretok
-rehidracija kvasca Siha 7 + optiwhite 25g/100i + proferm H+2 10g/100l
-nakon 1/3 AF dodatak 20g/100l Proferm H+2
-nakon završetka AF , sumporenje, odmah pretok
Molim savjet g Koshpa: -Da li trebam koristiti ove godine u taloženju bentonit,želatinu,sil flok ili most rein?

[SINKE]

Warioferm...

[jura zbrega]

Nešto mi šteka pisanje postova, pa dolazi do nekih pogrešaka u pisanju. Uglavnom htio sam upitat za Cuvve blanc,
da li ga ove godine treba stavljat u masulj? Ili možda u mošt? Dosad ga nisam nikad koristio-možda
moja greška.
Berba u petak 19.09, Dan istine.
Imalo šale. pa i Zagorci moremo napraviti vino iz grozdja.

[Srky]

jura zbrega: Ako misliš taložiti mošt od grožđa na kojem ima truleži onda to bolje učini sa Siha Optigelom ili Gesilom. Gesil jače djeluje, ali je također skoro duplo skuplji od Optigela. Ak se dobro sjećam Optigel je oko 35 kn, a Gesil 250 grama je oko 60 kn. 
Nadam se da sam ti bar malo pomogao. 

[Koshpa]

jura zbrega: Ako misliš taložiti mošt od grožđa na kojem ima truleži onda to bolje učini sa Siha Optigelom ili Gesilom. Gesil jače djeluje, ali je također skoro duplo skuplji od Optigela. Ak se dobro sjećam Optigel je oko 35 kn, a Gesil 250 grama je oko 60 kn.

[whitedragon_]

Kako radite vlastite kvasce.? Sa malo više detalja, ako je tko voljan pisati.

[tatko]

Intersuje me kakava je razlika u hrani za kvasce između

- SIHA Sol za vrenje plus ili SIHA Proferm H+2

ili možda Fermaid "E"

[Koshpa]

Sol za vrenje plus je obicni DAP sa dodatkom B1 vitamina. Dok su H+2 i Fermaid kompleksna hrana sa stanicnim stijenkama kvasaca, DAP i B1 vitamin.

[Koshpa]

http://www.lako.at/inc/modules/lako_versuche/pdf/weinbau/keller//hefeversuch_veltliner_krems_2008.pdf

Austrijsko istrazivanje kvasaca provedeno na Veltlincu. Zanimljivo je vidjeti za QA23 koji je bio gotovo najbolji kvasac u prvom testiranju kako u drugom testiranju gubi te je gotovo najgori. Nesto slicno je i kod mene zakljuceno iz prakse 

[Koshpa]

http://www.eaton.de/ecm/idcplg?IdcService=GET_FILE&allowInterrupt=1&RevisionSelectionMethod=LatestReleased&noSaveAs=0&Rendition=Primary&dDocName=PCT_1130359
http://www.eaton.de/ecm/idcplg?IdcService=GET_FILE&allowInterrupt=1&RevisionSelectionMethod=LatestReleased&noSaveAs=0&Rendition=Primary&dDocName=PCT_1130362
http://www.eaton.de/EN/ecm/idcplg?IdcService=GET_FILE&allowInterrupt=1&RevisionSelectionMethod=LatestReleased&noSaveAs=0&Rendition=Primary&dDocName=PCT_1130346

zanimljivo za usporediti brosure za Njemacku, Austriju i englesko govorno podrucje. U Njemackoj verziji koja je najveca dati su podaci i za Uvaferm i Lalvin. To potvrdjuje cinjenicu da Lallemand i Begerow usko suradjuju. U Hrvatskoj je to u konfliktu s obzirom na 2 razlicita uvoznika (Pavin, Enoteh). Slicna stvar je s Vasonom, DSMom (Kokot) i Anchorom (Pavin) gdje DSM i Anchro dijele istu stranicu oenobrands.com, a Vason na svojoj stranici navodi Anchor kvasce u standardnoj ponudi...

[Goran159]

Poštovani forumaši

Novi sam na forumu, postavio bih ovdje pitanje, tu mi se čini najprikladnije, da ne otvaram novu temu.

Zanima me da li se kod nas mjeri dušik u moštu, tj. kako točno znati koliko dodati dušika (Fermaid E)

I najbitnije, zanima me kada dodate hranu za kvasce? Na početku, 6-12 sati nakon inokulacije kvascima, nakon 1/3 odrađenog šećera, ili uopće ne stavljate?

[Koshpa]

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1365-2672.1998.00521.x/pdf
Usporedba selekcioniranih i prirodnih kvasaca. Jako zanimljivo za procitati...

Higher scores in aroma description indicate greater inten-
sity of a particular aroma rather than the desirability of a
specific flavour. The wines from non-inoculated fer-
mentations had the highest scores and those fermented with
EC, the lowest. Therefore, the non-inoculated wines could
be described as the most aroma intense. The quality of a
wine, however, is determined by the balance of flavours and
how they compliment each other, rather than by aroma inten-
sity. Therefore, depending on the preference of the taster,
the overall quality of a non-inoculated wine can be rated as
very high or very low. Non-inoculated wines were char-
acterized by large populations of non-
Saccharomyces
whereas
the wines inoculated with EC had the smallest populations
of non-
Saccharomyces
. Thus, large populations of non-
Saccharomyces
were correlated with more intense positive and
negative flavour attributes. The most interesting result from
the sensory evaluation was that the flavours that varied
depending on the fermentation type did not overlap at all for
Riesling and Chardonnay wines. Even though some of the
same flavours were recognized in both Riesling and Char-
donnay wines, each of the inoculations produced a different
set of significantly different flavours. This suggests that
yeasts, although having a considerable effect on the final
flavour, do not change varietal grape character. Combining
the findings of the sensory evaluation with the microbiological
data from this study, the preference of many wine-makers
for low fermentation temperatures in Riesling production
with the intention of enhancing fruity flavours may be based
directly on the enhancement of growth of non-
Saccharomyces
yeasts. Temperature regulation is obviously an important tool
in wine-making as it shifts the population of non-
Saccharo-
myces
and
Saccharomyces
yeasts. Low fermentation tem-
peratures in non-inoculated fermentations are risky because
of the high probability that non-
Saccharomyces
yeasts with
the potential for causing strong off-flavours will become
dominant under these conditions.