Kvasci - tipovi kvasaca, proizvodjaci i preporuke

[Razor]

Da, interesira me! Nažalost pakiranja su prevelika, 500g još mogu podnesti, ali 1kg ne R2 bi htio isprobati, a isto tako mislim da CEG nisu optimalni kvasci za ljude bez znanja i strpljenja

[Razor]

a isto tako mislim da CEG nisu optimalni kvasci za ljude bez znanja i strpljenja

R- HST i GHM, definitivno tko ima loša iskustva sa CEG-om

[Koshpa]

Bome da. Anchor svoje sve pakira u 1kg. Ja ih ni ne planiram probavati dok god necu imat sustav hladjenja inoxa. Iako su mi jako zanimljivi, a i strucnjaci ih preporucuju kao best next thing...
CEG? Hmh, da znaju nekad kilavit. Prosle godine 6 bacvi, 4 krenule isti dan, 2 kilavile 3 dana. Daju lijepa svjeza aromaticna vina, ali nazalost pregenericna, uopce ne postujuci sortu. To mi se ne svidja kod njih i zato ih izbacujem. Slicni su i R-HST sto se toga tice, samo im je u konacnici aromatski profil drugaciji...

[Koshpa]

R- HST i GHM, definitivno tko ima loša iskustva sa CEG-om

Za GHM ne znam, on je navodno direktni nasljednik CEGa, selekcioniran s istih polozaja, samo novija selekcija. Tako barem kaze drug Quercus

[Razor]

Evo još jedna stavka koju sam, nažalost uočio tek na stranicama proizvođača, no ne i baš u proizvodnji, mada mislim da bi trebalo to pisati na vrećici kvasca.
Konkretno se odnosi na kvasce CS2 i 228. Optimalna temperatura vrenja kvasca CS2 je 18 na više, naravno ne preko 22°C, odnosno ne preko 25°C u kratkom razdoblju. U čemu je štos, tek na temperaturi ~ >18°C se stvaraju potrebne arome za sauvignon blanc arome. Niže, ne.

Za 228 je suprotno, tek oko 15°C je najoptimalnije, odnosno trebalo bi držati, vrenje u rangu 14-16°C za najbolji rezultat, posebno za vina sa malo manje aroma.
No, ako je traminac u pitanju, ne može mu ništa izbiti arome, čak i ako se ne hladi sa tim kvascem, jer riječ je o osebujnoj sorti, punoj aroma, ali ako možete hladiti, bilo bi dobro

[Razor]

228 je inače ß kvasac

[Koshpa]

Jos jednom mogu potvrditi ono kaj je vinaradic rekao. R-HST vinima daje izrazito jako tijelo. Jucer sam probavao grasevinu iz drvenog suda vinificiranu s tim kvascem i ta grasevina zaista djeluje masivno, kao da je iz Baranje. Bacva do koja je vinificirana sa SIHA 7 daje nesto slabije tijelo, ali intenzivniju aromu, u principu ono na sta smo se mi u Moslavini navikli da dobijemo od grasevine + intenzivniju aromu. Sve u svemu ova R-HST grasevina daje odlicnu komponentu za kupazu grasevine.

[Radić]

Kao prvo pohvalio bi tvoju veliku zaljubljenost i želju za radom na boljitku rada ovog foruma i želji da proizvedeš što bolje vino.Drago mi je da ti se ista stvar sa kvascem R-HST pokazala kao i kod mene.Što se tog kvasca tiće predložio bih ti da skidaš to vino što prije s tog taloga jer taj kvasac stvara doslovno beton na dnu bačve i nakon nekog vremena počinje stvarati negativne kursore na vinu.Meni je referenca prošla godina i nikada ga prije nismo koristio,ali pošto je ovo puno bolja godina od prošle probaj sa duljim mješanjem taloga.Ako imaš vanemarskog prostora probaj.Ja ga ove godine nisam koristio jer mi nije potrebno jače tjelo.Do sada nisam vidio ljepši mošt od ove godine.Prekrasno....

[Podrumar1987]

Evo par par riječi kako sam ja zadovoljan sa kvascima koje sam koristio.

Siha 7, odlična cvijetna  aroma na graševini, puno izraženija nego sa QA-23 kvascima prošle godine, vino mi vrije več oko 25 dana. Danas sam izmjerio šečere i graševina ima 7 Brixa, tu vrijednost več ima nekh tjedan dana. Na okus mi djeluje suho vino ali refraktometar pokazuje polusuho... Neznam dali još čekati ( da još malo prevrije) ili zasumporiti i obaviti prvi pretok...?
Koristio bi ih definitivno opet..

Siha White arome (chardonnay), Vrijanje trajalo oko mjesec dana, stalo je na 7 Brixa( idealna temperatura ali oni se nisu pomoknuli) . Aroma je solidno izražena ali mi je okus tak tak. Kvasci se brzo raspadaju pa treba obaviti prvi pretok odmah nakon završetka fermentacije. Vjerovatno ču ih zamjeniti sa nekim drugim.

Siha 8( cviček), Kvasac koji jako brzo vrija. Stao mi je na 6 Brixa, vrlo jako kvasac koji krene u roku par sati. O aromama i punoči moči ću napisati više anakon prvoga pretoka. Koristio bi ih opet.

Sve su to mlada vina tako da treba pričekati 4 mjesec i onda dati završni zaključak.

[Razor]

228 vrenje trajalo 21 dan ( 100Oe), CS2,vrenje još lagano traje, 35 dana (96 Oe) sad završava, danas-sutra. Temperatura hlađenja za CS2 ( sauvignon i chardonnay) je bila u fazi burnog vrenja 18 - 20°C, za 228 je bila 14-18°C na tramincima.
Eto, tek sam riješio 3 bačve od 7 zasad.

[Brane]

ove godine ću dat obje mješavine na ocjenjivanje, prvenstveno me zanima ocjena između mošta odvrelog na Siha 7 i mošta odvrelog na prirodnim kvascima.
Za sad mi prirodni kvasci vode bitku, dal je možda neka autosugestija jer sam na stani prirodnih, neznam, al razlika u okusu/mirisu je evidentna, probal oba uzorka u čaši (randoom) i uvijek točno ocijenim koji je koji
Pretočeno oba isti dan, ilitiga skinuto s taloga par dana nakon kaj sam osjetil natruhu SO2 i to na Siha 7 ( a dobio je prihranu u 2 navrata, u sredini vrenja i 4-5 dana nakon prve prihrane
Oba vina su stala na 5,5brixa s tim da divljaci vrijali 3-4 dana duže al su krenuli 24h kasnije od Siha 7
Baš me zanima

[Podrumar1987]

Kako su ti se pokazali Siha 7 kvasci na Chardonnayu?  Dali ti je aroma istoga intenziteta kao na Graševini ili je slabije izrežena?

[Koshpa]

Par korisnih o kvascima

http://winemaking.jackkeller.net/strains.asp

[Koshpa]

Moj rezime kvasaca koje sam koristio unazad 3-5 godina:

UVAFERM CM: IZRAZITO zahvalan kvasac koji krce n aposao brzo nakon inokulacije. Potrebne su miminalne deklarirane doze za ravnomjernu fermentaciju i dodatna hrana mu nije nuzna. Daje aromatiku u skladu sa sortom koju preradjuje. Sve arome su izrazito prirodne. Kod crnih vina daje nesto slabiju aromu i tijelo, ali bolju aromatiku. Ja sam ga koristio na frankovki... 4/5 - all rounder

UVAFERM CEG: Klasican i mozda najrasprostranjeniji kvasac u kontinetalnoj Hrvatskoj, najcese koristen na grasevini. Koristio sam ga na mjesavinama, grasevini  i rajnskom rizlingu. Na rizlingu daje najbolje rezultate iako mu je neko opce obiljezje da daje izrazito genericka vina, tj. ne postuje sortu sto je u losijim godinama ponekad i dobra stvar. Grasevina, mjesavina i rizling imali su jako slicna obiljezja. Opcenito daje vina dobre aromatike i svjezine s time da kod grasevina vise naglasava svjezinu nego vocnost, a kod rizlinga koji je sam po sebi svjeziji, daje dobre vocno-cvijetne arome. Tijelo je uvijek slabo do srednje jacine. Potraznja za hranom mu nije velika, ali je jako spor i trom kvasac. Ponekad mu je potrebno i 5 dana od inokulacije do pocetka fermentacije, bez obzira na stupanj bistroce i kolicinu dodane hrane. Takodjer iziskuje jaku aeraciju prije i tijekom fermentacije. Osobno me to smeta i odlucio sam da slj. godine vise necu koristiti ovaj kvasac. Uostalom u svijetu enologije glasi kao kvasac starog kova.. 3/5

LALVIN QA23: Koristim ga 2 godine kod sebe. Odlican kvasac koji daje dobru aromatiku, a opet dosta brzo fermentira bez obzira na temperaturu i kolicinu hrane (bayanus soj). Kod mene je primjenu nasao u skrletu i mjesavini. Daje vina dobrog tijela. Tijekom fermentacije arome koje oslobadja nisu obecavajuce, ali odstojavanjem se one sve vise i vise poboljsavaju. Kod mene ce i u buducnosti imati svoje mjesto. 4/5

LALVIN R-HST: Pukom srecom sam ove godine isprobao ovaj kvasac. Lallemand ga preporuca kao direktnu zamjenu za CEG. Koristio sam ga ove godine na svojoj mjesavini, dijelu grasevine i dijelu rizlinga. Na mjesavini mi je dao odlicne rezultate i vjerojanto cu ga koristiti i slj. godina. Grasevina fermentirana tim kvascom daje izrazito jako i zaokruzeno tijelo, bez obzira jel fermentirala u drvetu ili inoxu, izrazitu cvijetnu aromu, nesto smanjenu svjezinu. Rizling je takodjer jaceg tijela u odnosu na drugi kvasac, ali slabije aromatike. Tijekom fermentacije se osjete jake arome. Moje mjesavine pak pokazuju odlican balans izmedju svjezine i punoce tijela, jako dobru aromatiku i kompleksnost. Obiljezje svih vina vinificarnih ovim kvascom jest, jaca punoca tijela, slabija vocnost, brza sedimentacija, ali i jako brz start vrenja (unutar 2-3h). Samim time iziskuje raniji prvi pretok. Temperatura vrenja je takodjer nesto povisenija od prosijeka. Kvasac ne planiram ponovo koristiti na grasevini i rizlingu, ali na mjesavini definitivno. Dovoljno je koristiti minimalnu dozaciju (25 g/hl) cak bi rekao i nesto ispod (20g/hl) za sigurnu fermentaciju. 3/5

LALVIN EC1118: Prvi put sam se susreo s vinom kojeg je prevrio ovaj kvasac tamo negdje 2009. Radilo se o chardonnayu i zaista je bio dominantan u osobinama u odnosu na ostala 2 kvasca. Tako je pala odluka da ga korisitim na svom pinotu bijelom. Buduci da se radi o bayanus soju koristio sam 2 razlicita nacina prihrane, jedan skolski i jedan radikalniji (citaj umanjeni). Vina su na kraju ispala slicnih karakteristika s tim da je ovaj skolskiji malo aromaticniji. Oba vina su slicnih aromaticnih profila, zasad se osjeti voce, ali i orasasti plodovi. Iznenadjujuce! Samo vrenje je teklo poprilicno ravnomjerno sa ranim startom, eventualno tamo oko 9brixa malo posustaje i sporije zavrsava. S obzirom na iskustvo sa pinotom zadovoljan sam, ali ne u potpunosti pa cu se slj godine okrenuti drugom kvascu. 3/5

UVAFERM 299: Prosle godine koristen na frankovki. S obzirom da nije bila referentna godina tesko je reci, ali vino je bilo solidne boje malo pomaknute arome. Aroma nije bila tipicna za sortu... Kvasac je odradio do kraja iako mu je trebalo podosta vremena.. 2/5

UVAFERM 228: "Zloglasna" 228ica prosle je godine nasla mjesto i kod mene. Probao sam ju na skrletu i rizlingu. Tijekom fermentacije je odavao izraziti potencijal, posebice na rizlingu, na skrletu nesto manje. No nakon pretoka pola tih super vocnih aroma se izgubilo, osobito na rizlingu. Daje vina slabijeg tijela i u mom slucaju slabije aroamtike u odnosu na QA23. Uz svu mogucu ishranu (Go-ferm. fermaid e, optiwhite) poceo se pojavljivati H₂S - samo na rizlingu. Sve u svemu fermentacija je tekla dosta linearno i lagano, ali na kraju vina nisu bila superiornih osobina u odnosu na konkurentne kvasce, a istovremeno je prevelika opasnost od pojave stranih mirisa. 3-/5

SIHA 3: Prije 2 godine koristen na mjesavinama. Rani start, ravnomjerno vrenje, ali na neki nacin ukuhane i reduktivne arome. Za mene osobno neugodno iznenadjenje s obzirom na ono sto smo ocekivali od mjesavina. Vjerojatno bi dao dobre rezultate na pinotu i chardonnayu, ali kod mene vise nema mjesta.

SIHA 7: Koristim ga vec 3 godine za redom. Izrazito zahvalan kvasac koji rano starta, nesto jace se pjeni, moze se koristiti u minimalnim dozama i nije mu potrebna jaka ishrana. Na grasevini mi daje odlicne rezultate, jako dobru harmonicnost i aromu, posebice u drvetu. Na rizlingu daje vrlo dobru aromatiku iako nesto drugaciju od one na koju sam navikao, ali i izrazito balansirano vino u kojem kiseline ne strse vec su odlicno ukomponirane. Postuje sortu i kod mene u podrumu THE kvasac za grasevinu... 4/5

SIHA 8: Ove godine sam ga prvi put koristio na frankovki. Poprilicno brzo krece i brzo fermentira, nisam mu dodavao nikakvu hranu. Daje vino izrazito, IZRAZITO dobre aromatike i boje te poprilicno brzo sedimentira. Za tijelo ne mogu govoriti zbog nacina na koji sam preradjivao frankovku. Pretpostavljam da moze dati i vina jaceg tijela. Ugl. pun pogodak THE kvasac za frankovku, a u buduce, vjerojatno i za cabernet. 5/5

SIHA 10: Koristim ga 2 godine. Daje vino jako dobre aromatike, TIPICNE za cabernet sauvignon, cak i u jadnoj godini kao sto je 2010. Samo tijelo je poprilicno jako i "taninsko", ali boja ne zadovoljava. Kao da se nase grozdje ne moze nositi sa ovim kvascem, ili obrnuto. Pogoduje mu visa temperatura fermentacije sto kod mene nije bio slucaj ove godine. Trazi malo pazljiviju ishranu. Za nesto juznije krajeve i/ili Istru odlican izbor, za kontinent (bez Baranje i Srijema) ne toliko. Definitivno treba sacekati dok se mlado vino stabilizira, ali ovo je kvasac koji NE osvaja na prvu. 3/5

SIHA Cryarome: Ove godine koristen na skrletu, rizlingu, pinotu bijelom i sauvignonu. Aromatican soj koji voli hladnu i sporu fermentaciju. Na sauvignonu je dao najbolji rezultat (12 - 14°C) bolji nego sam ocekivao s obzirom da sam ga prvi put radio odvojeno. Na rajnskom takodjer izrazito dobra aromatika (breskve) pri temperaturi vrenja od 15°C. Skrlet i pinot su takodjer dali bolju aromatiku od konkurencije iako su kipili na ~19°C - nekontrolirano. Obiljezje svih vina koja su odradila ovim kvascem je jaka aromatika i nesto slabije tijelo, svjezina nije izrazenija. jedna zanimljivost mi se javila kod fermentacije rizlinga. Vino fermentirano tim kvascem nije davalo gotovo nikakve arome tijekom burnog vrenja. Nakon smanjenja intenziteta vrenja pocele su se javljati arome koju su s vremenom postajale sve jace i jace.
Kvasac postuje sortu, tj. ne stvara genericke arome koje nemaju veze sa sortom i nije mu potrebna jaca ishrana (bez obzira na prodajne cake) uz minimalnu deklariranu dozaciju. Sve u svemu jako zahvalan kvasac 5-/5
PS susjed ga je prosle godine koristio na grasevini i tamo mi se nije svidio, tj. izbjegavao sam ga koristiti ove god. na grasevini, zato taj (-) u ocjeni

VASON PREMIUM BLANC 12V: Prije 2 godine koristio sam ga na skrletu, vinifikacija u inoxu. To je bila najbolja aroma skrleta ikad i to ne govorim samo za svoj vec opcenito. No nazalost kvasac je imao problema sa kontinuitetom fermentacije te je stao u granici polusuhog, a tijekom zagrijavanja sve te fenomenalne arome su isparile. :/ Kasnije smo saznali da kvasac za optimalan metabolizam zahtjeva (pretjerano) jaku ishranu i aeraciju prije polovice fermentacije. Zbog slucaja koji se nama desio, a koji je posljedice prezahtjevene ishrane, a i nesto vise cijene vise ga ne mislim koristiti.
"Samo" 3/5

VASON PREMIUM ROUGE 30R: Prije 2 godine koristen na frankovki. Odlicna kinetika fermentacije, odlicna boja i nesto slabija (genericka) aroma. Izrazito jako tijelo i poprilicna "tanicnost". Kvasac ne zahtjeva dodatnu ishranu, no zbog te genericke arome koju stvara nisam ga vise koristio. Moja pretpostavka da bi bolje odgovarao kontinentalnom cabernetu. 4/5

VASON PREMIUM ZINFANDEL: Koristen prije 2 god. na cabernetu sauvignonu (prva berba). Nezahtjevan prema hrani, dobra kinetika fermentacije. Dao je vino jako dobre arome i vocnosti, nesto slabijeg tijela i astrigencije, barem za cab sauvignon. Po meni kvasac nije pogodjen za kontinetalne cabernete, iako bi bio odlican izbor za syrah te peljeske plavce. Prije buteljiranja, ali i godinu i pol nakon buteljiranja, osjeti se jaka nota mente i zacina, a preslaba nota bobicastog voca, barem za moj ukus. Stoga opet "samo" 3/5


Slijedece godine u opticaj dolaze Lalvin R2 i SIHA Whitearome + kaj cemo barem jedan tank od svake sorte fermentirati sa autohtonim kvascima (ako godina dopusti) cisto kako neka orijentacijska vrijednost sta i kako za ubuduce...

[dock]

jako dobro........ svaka čast.....