VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
08 Lipnja, 2026, 23:26:21

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Voćarstvo
| |-+  Voćne vrste
| | |-+  Šljiva
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: [1] 2 3 ... 15 Dolje Ispis
Autor Tema: Šljiva  (Posjeta: 141963 puta)
vule
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 77


Email
« na: 27 Kolovoza, 2006, 08:47:00 »

 ??? Zanima me dali šljiva "bistrica" (tak ju zovu pri meni v Podravine) samonikla ima ista svojstva kak i "majka", bez ceplenja ::) :'(
Fala
Vule
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #1 na: 27 Kolovoza, 2006, 11:54:35 »

Nažalost nema!
 Svaka voćka koja izraste iz sjemena ima križane osobine oca i majke, dakle oprašivača i oplođene biljke i svaka takva je nova sorta. Čak i da se znaju otac i majka, da su to dobre sorte, radi crossing overa rijetko, jako rijetko se dobije sorta zadovoljavajućih osobina.
Danas se gotovo sve  voćne vrste i pripadajuće im sorte ili kultivari, kao i veći dio podloga razmnožavaju isključivo vegetativno: znači cijepljenjem, reznicama, nagrtanjem, povijanjem i sl. To je tako iz više razloga: unificiranosti podloge, kraćeg juvenilnog stadija, izostavljanje stratifikacije i ono najbitnije - očuvanje sorti i klonova.
Vjerojatnost da se dogodi da biljka iz sjemena sliči jednom od roditelja, u ovom slučaju majci, je negdje 1 : 100 000 otprilike.
Dakle cijepljenje.
Evidentirano

Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #2 na: 28 Kolovoza, 2006, 06:52:57 »

Pa ovako, to je djelomično točno.
Naime, najveća populacija šljive bistrice koja je autohtona sorta na ovim našim krajevima (i preko granice) je nastala iz sjemenjaka i bez cijepljenja.
Bilo je puno rasprave jel bistrica samooplodna ili stranooplodna i na kraju se došlo do zaključka (genskom slikom sjemenjaka) da je samooplodna u više od 99% slučajeva. Iznikle biljke su više manje dosta slične matičnim stablima sa minimalnim odstupanjima. Ako se žele dobiti što rodnije i kvalitetom bolje biljke potrebno je napraviti prvo selekciju u našim matičnjacima što nažalost u RHr još nije nitko napravio, pa je pitanje i u kupljenim sadnicama, ali i u odabiru stabla sa kojeg bi uzimali plemku i cijepili sjemenjake.
Sadnjom sjemanjaka dobija se jedna mješovita populacija koja zadovoljava potrebe amaterskih voćnjaka, ali i većih proizvođača rakije.
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #3 na: 28 Kolovoza, 2006, 14:37:05 »

Populacija je jedno, a sorta je drugo. Ne može se nasad zasnivati bez ujednačenih biljaka.
Zato i imamo problema sa šarkom kod bistrice.
Slično je i sa vinogradarskom breskvom. One jesu naizgled slične, ali genetski su različite.
Biljke koje se razmnožavaju cijepljenjem su identični klonovi matične biljke.
Naveo bih samo jedan primjer. Prije dvije godine sam imao priliku raditi na postupku priznavanja Okićke trešnje kao sorte. Okićka trešnja nije sorta već populacija trešanja. Nakon iscrpnog mjerenja jedno 5 uzoraka plodova sa terena, sa moje strane, ustanovilo se da su totalno različiti. Mjerili smo kolorimetriju, debljinu, širinu, visinu, masu ploda, masu koštice, pH soka, suhu topljivu tvar, duž. peteljke, vrijeme dozrijevanja. Svi ljudi te trešnje na placu, gdje prodaju, i tamo u onom kraju vode pod Okićke. Već se po rezultatima mjerenja vidi koje biljke ne zadovoljavaju, a nakon genetskih ispitivanja bit će još jasnije.
Druga stvar. Ja ako hoću proizvesti sjemenjak od šljive, recimo da je sjeme zdravo, i od dobrih roditelja.
Prvo, ta šljiva za razliku od one cijepljene će dati rod negdje otprilike 8-12 godine od sadnje, govorim otprilike jer je i to genetski uvjetovano kod svakog sjemenjaka. Šljiva koju ću cijepiti dati  će rod već 3. godine, kad joj izrastu trogodišnje grane na kojima daje rod.
Drugo, šljiva iz sjemenjaka će biti visoka ili kržljava, nepravilnog rasta i habitusa, dok kod cijepljene to se regulira podlogom.
Danas se više ni podloge za voćke vani ne uzgajaju iz sjemenjaka.
Dok god proizvodimo šljive od sjemenjaka pa čak i za rakiju, voćarstvo će nam biti zaostalo.
A, ovo na žalost stoji za selekciju. No, postoje i druge dobre sorte za rakiju koje se mogu kupiti kod nas u rasadnicima provjerene kvalitete.
Evidentirano

Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #4 na: 28 Kolovoza, 2006, 22:03:11 »

E pa baš vinogradarska reskva i bistrica nisu nimalo slični po varijabilnosti, ali baš nimalo.
Osim toga, matičnjaci od kojih se uzimaju plemke su ful heterogeni (govorim o bistrici), tako da se i cijepljenjem dobija heterogenost.
Na kraju govorim o kućnom amaterskom nasadu.
Za sada za profi uzgoj preporučujem druge sorte (nažalost) i to nabavku iz Nizozemske.
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #5 na: 29 Kolovoza, 2006, 12:50:48 »

Mislio sam na usporedbu unutar populacija, a ne između. Vinogradarske breskve su slične između sebe, ali genetski različite. Izgled, boju ploda, boju mesa ploda kontrolira mali broj gena, dok prinos, omjer šeć/kis kontrolira velik broj gena koji doprinose gen. varijabilnosti.
Naravno da šljive i breskve nisu slične.
Dobija se heterogenost,jer nema selekcije, ali ako se čovjeku svidi njegova šljiva, ako mu je dobra i ako želi još koju takvu, najbolji način da dobije istu takvu je cijepljenje. Svatko može tako sam raditi selekciju, odabere između najboljih sjemenjaka, jedanput, dvaput i cijepi najbolju jedinku i dalje je razmnožava.

Evidentirano

Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #6 na: 04 Rujna, 2006, 10:56:53 »

Da, zvao se "Jutro", više od pola časopisa je bilo o voćarstvu.
Našao sam ga na tavanu, kod bake prije par godina. Imam cijelu kutiju negdje tih časopisa.
Evidentirano

Anto
Guest


Email
« Odgovor #7 na: 12 Srpnja, 2007, 09:57:21 »

Pozdrav!

Novi sam na ovom forumu. Imam jedan problem koji me trenutno muči. Kupio sam si plac na kojem je mali vinograd i 15-ak šljiva. Jesenas sam orezao šljive jer su bile dosta zarasle, te očistio podlogu i razbacao gnojiva oko voćki. Ove godine je Stenlijevka i Čačanka rodila jako dobro, ali 12-ak šljiva (mislim da su bistrice) se od početka suše i opadaju tako da će ih puno više opasti nego dozrijeti. Ne znam u čemu je problem. Šljive nisu toliko crvave već se jednostavno kvrče i suše, a lišće izgleda normalno.

Hvala.
Evidentirano
Anto
Guest


Email
« Odgovor #8 na: 14 Srpnja, 2007, 09:41:14 »

Ako mogu pomoći evo dvije slike šljiva koje su otpale.



Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #9 na: 19 Srpnja, 2007, 00:48:00 »

Može biti više razloga, virusno oboljenje, ključ je na lišću.
Bistrica (Požegača) je problematična sorta! Ima sklonost alternativnoj rodnosti i šarki (plum pox virus).
Evidentirano

e2e4
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 7


Email
« Odgovor #10 na: 06 Rujna, 2007, 17:48:12 »





Evidentirano
DarzaJ
Novak
**
Offline Offline

Postova: 346


Slav.Brod, 45°11'51.51"N, 18° 1'17.66"E


Email
« Odgovor #11 na: 06 Rujna, 2007, 20:20:54 »

Pozdrav!

Novi sam na ovom forumu. Imam jedan problem koji me trenutno muči. Kupio sam si plac na kojem je mali vinograd i 15-ak šljiva. Jesenas sam orezao šljive jer su bile dosta zarasle, te očistio podlogu i razbacao gnojiva oko voćki. Ove godine je Stenlijevka i Čačanka rodila jako dobro, ali 12-ak šljiva (mislim da su bistrice) se od početka suše i opadaju tako da će ih puno više opasti nego dozrijeti. Ne znam u čemu je problem. Šljive nisu toliko crvave već se jednostavno kvrče i suše, a lišće izgleda normalno.

Hvala.

Sličan slučaj je i kod mene i ja sam dio riješio rezom:
19 komada šljiva starih cca 20 godina motorkom krošnju, za vrh debla zavezao sajlu i traktorom iščupao skupa sa žilama iz tla i pripremio drva za zimu. Nakon obrade na to mjesto posadio nove voćke. Ove jeseni imam još 10 komada isto tako za vađenje. To ti je jedino rješenje jer tu pomoći nema. Ja sam ostavio ovih 10 komada i mislio sam da će ove godine biti bolje, ali šipak, godina prođe uludo, nema šljive ni za knedle.
To je moje mišljenje.
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #12 na: 17 Rujna, 2007, 13:04:29 »

Bistrica (Požegača) je sorta alternativne rodnosti, znači ne rodi svaku godinu, već svaku drugu, treću. To je tako genetski uvjetovano. Osim toga napada je šarka (plum pox virus). Ovako to izgleda na slikama, i ako je takvo, pomoći nema već iskrčiti i zapaliti.
U suprotnom, ako nije, većinom je riječ o lošoj rezidbi, zaštiti i nebrigi.








Evidentirano

DarzaJ
Novak
**
Offline Offline

Postova: 346


Slav.Brod, 45°11'51.51"N, 18° 1'17.66"E


Email
« Odgovor #13 na: 17 Rujna, 2007, 19:46:28 »

Upravo tako je izgledalo, ima šljiva ali otpadnu prije nego što budu zrele  >:( i od 30 stabala (ispravak stare su preko 30 godina) bilo je prošle godine 3 kazana rakije i nešto pekmeza  >:(.  Kao što sam naveo 19 komada sam iščupao iz zemlje skupa sa večim dijelom žila. Nastale rupe zatrpao zemljom i sve poravnao. Nakon toga sam napravio novi plan rasporeda voćaka i na proljeće ove godine posadio 30 komada raznih voćaka. Između ostalog posadio sam i 11 komada čačanke (ljepotica) i nakon nekog vremena počelo me kopkat  ??? da li su one otporne na šarku i da li sam pogrješio što sam odmah zatovario rupe od starih šljiva (jer ipak je nešto i ostalo korjena) ili sam trebao rupe ostaviti otvorene kako sam čuo da hladnoča preko zime uništava virus šarke koji se nalazi i u korjenu. ???
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #14 na: 17 Rujna, 2007, 20:39:27 »

Zatrpati zemljom, u zemlji se virus ne održava i može se nakon nekog vremena ponovo saditi. Bitno je da iz korijenja nema novih izdanaka koji bi mogli dalje rasti i širiti zarazu.
No, problem su okolna stabala, također vjerojatno zaražena. Glavni način prijenosa virusa je vektorski, putem lisnih ušiju, te razmnožavanjem izdancima i cijepljenjem zaraženim materijalima.
Nažalost, ljudi obično to ne smatraju nekom "bolešću" jer šljiva i dalje rodi, iako sve slabije i slabije, a plod je manje kvalitetan. Nema neotpornih šljiva na tu virozu, ali postoje tolerantnije sorte (Stanley npr.). Bistrica ili Požegača je izrazito netolerantna prema tom virusu. Zdravi sadni materijal je najbolji način zaštite.
Evidentirano

 Str: [1] 2 3 ... 15 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!