Kruška

[SAS]

Ovo mi je dosta pomoglo bar sada znam da ovisi o kombinaciji sorte i podloge i da u skladu stime raste bolje ili lošije. Sada si i naveo pojedine sorte koje imaš pa vidim da nebih pogriješio kombinacijom Conferense s MA podlogom.

A recimo ovo mi je zanimljivo kod Fetelove, meni je sadnica prilikom kupnje Fetelova (na dunji) bila mala jedva je imala 1.3m, i kada sam ju posadio i još mi je gospođa u rasadniku prikratila ona je iste godine i procvala i opet slijedeću godinu procvala jer je imala postrane grane koje nisam dirao pa su se na tim grančicama formirali cvatni pupovi.  

Ja imam Gelertovu i koliko vidim po netu Gelertova se odlično slaže s dunjom jer se često rabi za međupodlogu kako bi se precijepila konačna željena sorta. Jedino za sada neznam kako bude rasla pa mi nema druge nego da sačekam iduću godinu kad bude krenula sa rastom.  

[Razor]

Izbjegavam podlogu dunju ako mogu kod sadnica. Voćke su osjetljivije, sklone kržljavosti i slabom rastu, kratkog vijeka trajanja, slabog učvršćivanja u tlu. Radi slabog rasta korijena osjetljive su na sušu, napada voluharica na korijen i vjetar koji ih može izvrnuti. Tu su još i bakterioze koje uzrokuju sušenje pojedinih grana i odumiranje voćke i koje su jače izraženije na dunji. Problem kržljavosti je izražen, posebno na težim i alkalnim tlima. Problem nekompatibilnosti također to pospješuje. Ne može se reći da je neka sorta u potpunosti kompatibilna s dunjom, može se govoriti samo o većem ili manjem stupnju nekompatibilnosti, ipak su to dvije različite biljne vrste.
Sjemenjak kruške je u potpunosti kompatibilan, pa čak i druge pyrus vrste.
Imam i dobrih stabala na dunji, no dosta mi je sadnica propalo ili propada nakon deset godina od sadnje, problemi sa održanjem balansa između vegetativnog rasta i rodnosti su veliki. Stalno se mora pokretati bujnost inače voćka slabi, stagnira i ne napreduje, zapravo propada.
Vani ima i boljih podloga za kruške, no kod nas kao da je vrijeme stalo u segmentu rasadničarstva.

Prilažem dio teksta u privitku o podlogama krušaka

[SAS]

Ne znam zašto neki rasadnici preferiraju cijepljenje na dunju, meni su htjeli prodati priču da bolje raste na dunji nego na sjemenjaku i da nisu ogromnog rasta.
Pogotovo neki rasadnici znaju imati one "vrhunske" sorte na dunji, a onda ostale na sjemenjaku. 

[Razor]

Kao šta sam napisao u tekstu u privitku za jedan časopis, Pyrodwarf i OHF selekcije su puno bolje, otporne su i na bakterijsku palež i na niske temperature, te puno veće tolerancije na vapno. Dunje su zeznute i mislim da nemaju budućnosti u modernom voćarenju.

Navedene podloge su još u ispitivanju kod nas, tako da ih nema za nabaviti, osim izvana, no mislim da to više nije problem, jer smo u EU.

Nisu dunje ogromnog rasta, ali nisu ni trajne i imaju problema. Sjemenjak se može uspješnom rezidbom dovesti u red, mogu vam slikati pakamov trijumf na sjemenjaku, nije veći od 3,5 metara, slikat ću ga neorezanog, da se vidi habitus, da netko ne bi mislio da sam ga upravo pilio, pa ću poslati dok ova kiša konačno stane.

[Razor]

Ne znam zašto neki rasadnici preferiraju cijepljenje na dunju, meni su htjeli prodati priču da bolje raste na dunji nego na sjemenjaku i da nisu ogromnog rasta.

Ma sve je stvar profita i zarade. Osuši ti se ili ne uspije kupit ćeš drugu da popuniš rupu, jel tako? Isto kao marelice na džanarici. Na to ciljaju. Kod jabuka i drugih voćnih vrsta nema takvih problema, no da sadiš par hektara malo bi više pazio na takve stvari.

[Entuzijast]

Ma sve je stvar profita i zarade. Osuši ti se ili ne uspije kupit ćeš drugu da popuniš rupu, jel tako? Isto kao marelice na džanarici. Na to ciljaju. Kod jabuka i drugih voćnih vrsta nema takvih problema, no da sadiš par hektara malo bi više pazio na takve stvari.

Ajde kruška na dunji još nekako i uspijeva ali pored toliko opće poznatih sušenja marelice na džanarici i rasadničari je uporno forsiraju zbog svoje zarade uprkos mani podloge zar to nije baš bezobrazno.Mislim da bi možda netko mogao zaključiti da bi se zarada mogla ostvariti i na kvalitetnom proizvodu a ne samo na količini.

[Jeremija]

Može li mi netko reći u čemu je problem kod ovih dviju krušaka:jedna je viljamovka a druga je mislim lipanjska ljepotica,baš sam ih neki dan pobrao,možda ih je bilo oko dvije kile.Stare su 7 godina,prošlu jesen sam ih pognojio konjskim stajnjakom.Nikako da narastu kako treba,viljamovka još ima nekakvu krošnju dok lipanjska nikakvu.lipanjska mi još nekako rodi dok viljamovkajako loše,sad ima samo dva ploda,ranijih godina je imala više a sad sve lošije.

[SAS]

Lipanjsku ljepoticu moraš sustavo prikraćivati u proljeće piše na webu, jer ona inače neće bez tog zahvata pokrenuti rast. Imam tu Lipanjsku ljepoticu i isto tako je dvije godine toliko kilavo rasla da sam razmišljao da ju iskupnem van, a bilo mi je žao jer je ipak procvijetala i jedan plod probao. Onda sam ove godine prikratio grane i neke kratke grančice od svega 5-6 cm odrezao na čep i tek tada je živnula u rast !
Danas imam nekoliko grana dugih po 30cm, a prije kretanje vegetacije grane nisu imale duljinu više od 4-5cm kroz dvije godine od sadnje.

Za Vilijamovku nemam pojma i snjom imam problema, jer na njoj čak nemam što odrezati, uredno pognojeno, po ljeti zaljevao itd., sve druge voćkice rastu ko lude čak i ta Lipanjska nakon zahvata, ali Vilijamovka ne. Vjerojatno treba i nju sustavno prikraćivati no zasada na njoj nemam što odrezati.

[Jeremija]

U početku sam ju prikračivao ali pošto je svaki put porasla vrlo malo prestao sam je orezivati bojeći se da mi onda još bolje neće narasti,inaće ima još i dosta plodova s obzirom kakva je.

[Siki]

Mislim da je tu problem gnojidba, jer nedostaje makro i mikro biogenih elemenata. Prije sadnje treba napraviti meliorativnu gnojidbu prema analizi tla, ako je moguče. Nakon toga ide redovita gnojidba dva ili tri puta godišnje (osnovna gnojidba i prihrana). Osnovna ide sa manje dušika ,a više fosfora i kalija. Prihrana ide večinom sa dušičnim gnojivima. Ako se netko odluči za eko voćarstvo onda treba na neki način nadomjestiti makro i mikro biogene elemente. Nemože stajsko gnojivo ili malo plantele organik zadovoljit sve potrebe voćke za hranjivima. Treba dodat točno onoliko koliko voćka potrebuje pa da se izbalansira vegetativni i generativni rast voćke. Na ovim zadnjim slikama bi trebalo povijat grane prema dolje. Kod mene ide više povijanja i pinciranja, a manje rezidbe kod mladih voćaka.

[SAS]

U početku sam ju prikračivao ali pošto je svaki put porasla vrlo malo prestao sam je orezivati bojeći se da mi onda još bolje neće narasti,inaće ima još i dosta plodova s obzirom kakva je.

Rezidbom ces tek potaknuti na rast jer biljka tezi obnavljanju izgubljenih grana/grancica.

A ovo sto zaostaje u rastu i nema ploda isto tako bi mogao biti uzrok, osim nedostatak hranjive tvari i to sto ti grane nisu povijene. Sve grane kod krusaka i jabuka koje imaju kut u odnosu na centralnu provodnicu koja gleda u nebo manju od 30°, nece roditi jer je vise izrazen vegetativni rast nego generativni (fomiranje cvjetnih pupova za cvatnju iduce godine). To pise i u knjigama vocarstva, zato se grane povijaju radi rodnosti.

Nisam se bas zagledao u fotografije jer nisu nesto detaljne, ali sada kad malo bolje gledam ja tu nevidim gdje je centralna provodnica. Ako si isao u oblik vaze tu imas tri ili vise centralnih provodnica, a ako nije to uzgojni oblik vaze i imas jednu centralnu provodnicu onda bi trebala biti jedna. Ali ja tu vidim da vockica ima mnostvo grana koje se nedaju izbrojiti koliko ih ima i sve su usmjerene prema nebu.
Kada imas mnostvo grana usmjereno prema nebu tada vocka puno slabije napreduje jer trosi previse hranjivih tvari iskljucivo na rast grancica, a skoro nista na cvjetne pupove.
Trebao bi malo prelistati knjigu od Tomislava Jemrica da vidis ocemu pricamo.
Mozda je cak kriva i rezidba ako si postucao grancice na kojima su bili cvjetni pupovi jer vidim da ti sve grane posla u zrak prema nebu.

[Jeremija]

Problem i je u tome što se baš ne kužim u rezidbu voćaka pa sam vjerojatno kao što i kažeš orezao krive grančice.

[SAS]

Problem i je u tome što se baš ne kužim u rezidbu voćaka pa sam vjerojatno kao što i kažeš orezao krive grančice.

Ako je tako onda ti je najjednostavnije napraviti slijedeće, vidiš sve ove okomite grane koje su usmjerene prema nebu, a neradi se o centralnoj provodnici i ako se one nedaju povijati onda ih odreži, jer ionako na njima nema cvjetnih pupova to su vodopije.
A ostale grančice, grane koje nisu tako okomite ostavi ih i povijaj pod 45° prema vodoravnom položaju.
Zatim zadnja stvar, grane i grančice koje imaju kut 45° prema dolje u vodoravnom položaju ostavi ih i malo prije kretanja tj. u trenutku prije otvaranja cvijetova vidjet ćeš koja je grančica višak tj. nema cvijetnih pupova, a narušava prozračnost poreži.

Ili ako nisi uopće siguran šta sam sada objašnjavao, samo sačekaj na proljeće kada pupovi budu pomalo otvarali cvijetove, e onda pažljivo reži tako da nebudeš neporezao krive grančice i oštetio cvijetne pupove. A povijanje ostalih grana napravi nakon cvatnje da nepotepeš cvijetove.
Uglavnom cvijetni pupovi su krupniji od lisnih pupova i prema tome ćeš prepoznati cvijetne i lisne pupove.

http://www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/05rezidbajabukaikruska-vretenastigrm.pdf

A kako treba izgledati voćkica pogledaj onu breskvu koju imaš koju si okačio pod temu breskva, e tako mora nekako izgledati voćkica zato i je rodna u odnosu na krušku.

[Jeremija]

Hvala na savjetu tako ću napraviti.

[Siki]

Evo dva videa o zimskoj rezidbi voćaka, pa možda pomogne nekome.

https://www.youtube.com/watch?v=BjJbE0E95Oc

https://www.youtube.com/watch?v=CIppB7vXekI