Berba grožđa

[Koshpa]

http://www.e-vinarstvo.com/index.php?article=3406
Sto o branju u karenci kaze nas bivsi clan jnix

[gabro]

Hm,pa možda i ima neke logike.

[eduard]

Ovo sve kaj piše jnix je i meni  logično(ja bi  bral da sam imal takvu dilemu), ali mislim da ak me pamčenje ne vara, najviše se vodila rasprava o tome, da ak je karenca, dal budu to kvasci uspeli predelati, odnosno dal bu problema u fermentaciji 

[kiternas]

Ovo sve kaj piše jnix je i meni

Kaj je ovo ,a to nisam citiral? I gdje je dvadeset rečenica teksta?

[Koshpa]

Hm,pa možda i ima neke logike.

Naravno da ima. Mene su isto pojedinci ovdje prozivali zbog branja nekih sorti unutar karence, a jednostavno sam bio primoran na to.

[Srky]

Jnixov tekst i ma smisla u potpunosti. Iskreno, baš mi je drago kaj sam ga pročitao.
Naime, ove godine sam se naslušao takvih gluposti i tvrdih uvjerenja da bi se knjiga mogla napisati. Najbolje mi je bilo kad me jedan lik uvjeravao kako Switch ima karencu 42 dana. Kad sam ga upitao zašto onda piše na uputama da je karenca 21 dan, dobio sam odgovor da to sigurno krivo piše, da je njemu susjed rekao da je 42 dana i daje to sigurno tak. Zemljo, otvori se.... 
S druge strane sam ljut na trgovce koji se stalno žale da imaju slab promet, a kad ih nešto tražiš, onda pola toga nemaju.

[whitedragon_]

za branje unutar karence nisam toliko pametan, za to bi bilo ljepo da se izjasne oni koji se razumiju u razgradnju pesticida, jer čemu onda služi karenca za vinske sorte ako jednostavno pesticid nestane, a kamo nestane? dali sa vrenjem odleti ili?   a u vezi switcha karenc je sigurno bila 42 dana, to i ja pamtim ali za switch kupljen vani ali doza je bila manja, u to sam siguran jer si je prijatelj sve skuril sa njim.

[bistrica]

Po istoj logici ima smisla i ne prati ruke prije jela, jer su bakterije sveprisutne a u organizam ionako ulaze stalnim udisanjem, pa smo valjda stekli otpornost na njih uzimajuci ih u mnogo većem obimu nego sto ih ima na prljavim rukama. Ima smisla onda sutjeti i uzeti supu u restoranu kada je konobar servira sa vidno umocenim prstom u nju. Normalno da necemo umrijeti ako nam se to ponekad i desi ali je ovdje u pitanju prije svega generalni stav i odnos prema sebi i drugima.
Ciprodinil kao najvise zastupljena aktivna materija u Swich-u je topiv u vodi, a nista sto je topivo se ne moze istaloziti i na taj nacin uklanjati. Da moze onda vode ne bi ni mogle biti kontaminirane pa ne bi postojala sva ona upozorenja za zastitu i sve one skupe metode za njihovo preciscavanje ili tretmane otpadnih industrijskih voda.
Ciprodinil se u tecnosti kod izostanka aerobnih uslova i bez djelovanja sunceve svjetlosti, i jos ponekih okolnosti, jako tesko razgradjuje i uklanja, tako da ga u toj situaciji u vinu sigurno ima u vecoj koncentraciji. Sto ne znaci da ta cinjenica svakom od nas mora predstavljati problem zbog njegove manje toksicnosti u odnosu na neke druge preparate. Stvar je individualna isto kao i onaj konobarev prst u supi ili izbjegavanje pranja ruku. Bez obzira da li ja licno pristajem, ili ne, na prst u supi, glupo je nekome drugome savjetovati i pored toga jos drzati pridike kako je ogranicen ako na tako nešto ne pristane. Niko ozbiljan i iole savjestan ne bi ni uputio takvu preporuku bez obzira što ju je on u nekoj konkretnoj situaciji bio prinudjen uraditi.
Bitnije je imati stav da je to pogreska i takvu poruku eventualno odaslati, u stilu je*i ga sta je tu je...nadam se da vise necu morati...a ne pravdati se nadasve sarlatanskim obrazlozenjima: o sistemicnim fungicidima i njihovom masovnom ispiranju kisom, o tome kako ce se ciprodinil istaloziti, ili razgraditi u vinu, i kako se ionako trujemo raznoraznim otrovima pa sta fali ako dodamo još malo toga. U protivnom su u pravu svi oni sarlatani sa druge strane koji misle da su pametni kada generalno pljuju po vinarima, opaskom da se vino moze praviti i od grozdja.
P.S. Ne razumijem se bas previse u fungicide ali ovoliko mogu savjesno napisati.

[Koshpa]

http://www.medjimurje.hr/clanak/2883/2010-07-27/zadnje-zastite-grozda-od-biljnih-bolesti

Karenca je najmanji broj dana koji mora proteći od dana primjene nekog kemijskog pripravka do početka berbe! U vinogradarstvu je tipično da jedne te iste djelatne tvari mogu imati različite karence za vinske, odnosno stolne sorte grožđa. Osnovni razlog tome je što neki pripravci ne moraju biti potencijalno štetni za ljudsko zdravlje (pa u stolnim sortama imaju propisanu kraću karencu), ali u vinskim sortama mogu negativno utjecati na početak ili sam tijek fermentacije (jer su toksični za korisne kvašćeve gljivice) i stoga imaju dužu propisanu karencu. Upravo iz tih razloga, u zadnjim zaštitama prednost pri izboru različitih fungicida dajemo pripravcima s karencom 21 ili najviše 28 dana.

Dakle poanta svega je da branje unutar karence najcesce utjece na sam tijek i zavrsetak fermentacije.

[Koshpa]

A kako onda sa znanstvenog stajalista odrediti vailidnost karence u otezanim uvjetima? S nadprosjecnim padalinama? Bez obzira sto je rijec o sistemiku nitko mi ne moze tvrditi da je djelatnost aktivne tvari ista ako je svih 21 dan sucano i suho, i ako u 21 dan kisa pada 10 ili 14 dana.
Ja sam ove godine trebao imati problema s fermentacijama na sortama koje sam brao unutar karence, a nisam. Nit na jednoj. Sve su odradile do suhoga, bez pojave sumporovodika. Cak i prebrzo bez obzira na relativno nize temperature fermentacije.

[Koshpa]

http://www.agroklub.com/vinogradarstvo/oprezno-sa-zadnjim-zastitama-grozdja/10631/

[Koshpa]

U utorak berem cab. Od srijede najavljuju koma vrijeme, nema se sto cekati. Kako je je...

[bistrica]

Ma jasno mi je šta ti pricas za karencu, i ta prica sigurno dijelom pije vode. Normalno da se karenca zasniva na kolicinama utvrdjenog ostatka hemijskih jedinjenja stetnih po zdravlje, u nekim prosjecnim uslovima. Par dana manje jako lako daje rezultat koji je ispod tih granica. Narocito sto se takve stvari utvrdjuju i sa odredjenom dodatnom rezervom, i cesto sa aspekta kumulativnog dejstva. Ali je tu u pitanju ipak neko manje odstupanje a ne nepostivanje i rusenje karence kao iole valjanog zastitnog mehanizma. Klasican primjer koji jasno govori o tome i ide u prilog takvoj tezi je prica oko metanola kod rakija, i ona krajnje nerealna i napumpana oko direktno rodnih hibrida i vina od njih. Po najstrožijim zakonskim propisima (EU), dozvoljen je sadržaj metanola u vocnim rakijama od 10 grama po litri apsolutnog alkohola. To je praktično 0,5% vol. metanola na rakiju koja sadrzi 50% vol. alkohola. Kako se toksicni efekat na ljudski organizam može ostvariti tek negdje iznad 2% vol metanola, očigledno je da je ova granica postavljena dosta nisko u odnosu na njegovo utvrđeno štetno djelovanje. Za to postoji debeo razlog, njegovo kumulativno djelovanje i nakupljanje u organizmu unošenjem hrane i sokova u toku dana. Nakupi se u znacajnim kolicinama raznoraznim dodatcima, zasladjivacima, aspartan i sl. pa ga dobijemo jos unosenjem sokova, coca cole, konzervirane hrane...tako da nam to ne daje pravo da se igramo previse sa zakonski utvrđenim maksimalnim kolicinama, jer u nekoj konkretnoj situaciji ne mora biti litra nego dvije, i moze biti jako puno onog ostalog u kombinaciji sa necijim organizmom koji to nije u stanju „preraditi“ i izluciti iz tijela na uobicajen nacin... i nastupa veliki problem pa mozda i smrt.
Na drugoj strani pominjes uticaj na kvasce i fermentaciju. Tu je stvar jos slozenija i cesce odstupa od nekih uobicajenih shvatanja i utvrdjenih kriterija. Tako da dobro odvijanje fermentacije nije dokaz nepostojanja stetnih jedinjenja. Do skora se mislilo da sumporenje izrazito utice na sve prirodno prisutne kvasce na grozdju, a naročito na one divlje. Tako je i bilo utvrdjeno na sojevima koji su nekada davno izolovani i cuvani u laboratorijskim uslovima, pa analizama konstatovana njihova osjetljivost. Smatralo se da kolicina od 20mg/l slobodnog SO2 ne iskljucuje divlje kvasce a da ih sve one koncentracije preko 50 mg apsolutno ogranicavaju u fermentaciji. Međutim kada su uzeti sojevi direktno iz vinograda koji je prosao svu modernu zaštitu konstatovalo se da se veliki broj autohtonih pa i onih divljih adaptirao na sumporne preparate koristene u zaštiti i da su itekako aktivni na dozama od 150 mg pa dobar dio i na ekstremnim i znatno višim koncentracijama SO2 koje se u praksi i ne koriste.

[Koshpa]

Skinut cabernet. 75Oe 600 litara masulja od toga 350 za crno i 250 za rose. Ima tko crnog grozdja za prodat?

[apostol]

Jučer obran cabernet, cca. 4tone na 2500 trsova, 90 Oe.