Bolesti vinove loze

[Ivan]

ja ove godine prskao lozu samo 2 puta, prvi put cuprablau z + chromosul + nu-film-17 i drugi put forum star + chromosul + rotor + demitan i to je bilo negdje sredinom 6. mjeseca. od tada nisam uopce prskao, ni bakrom, ni protiv pepelnice, ni protiv moljca a kamoli protiv botritisa.. grozde mi je savrseno zdravo, bez ijedne ostecene bobice, ima tu i tamo spaljenih bobica od sunca ali to je svega na par grozdova i to pretezito skrlet. mislim da do kraja uopce vise necu prskati a ne znam da li uopce i ima smisla jer ce berba biti dosta ranije a svi preparati protiv botritisa imaju 21 dan karencu.. eto toliko, izmjerit cu sladore drugi tjedan, pa javim, mislim da bi vec trebalo biti relativno dosta, s obzirom na doba godine.

[Vinofil]

Imaš li cda uređaj? Ili bilo šta po čemu bi mogao vidjeti vremenske parametre koji utječu na pojavu bolesti?

[Razor]

Imaš li cda uređaj? Ili bilo šta po čemu bi mogao vidjeti vremenske parametre koji utječu na pojavu bolesti?

Ja imam inače, općinski, 75m od mene! Ako ti  treba kakve parametre pročitati odnosno rastumačiti, mogu ti pomoći!

[Ivan]

Imaš li cda uređaj? Ili bilo šta po čemu bi mogao vidjeti vremenske parametre koji utječu na pojavu bolesti?

nemam, ali planiram nabaviti kroz par godina, vidjet cu jos.

[Razor]

Imaš li cda uređaj? Ili bilo šta po čemu bi mogao vidjeti vremenske parametre koji utječu na pojavu bolesti?

nemam, ali planiram nabaviti kroz par godina, vidjet cu jos.

Agra Čakovec, 27 - 31 000 KN, pokriva fuzikladij na voćkama, pepelnicu i peronosporu na lozi!  I još par bolesti!

[Vinofil]

Imaš li cda uređaj? Ili bilo šta po čemu bi mogao vidjeti vremenske parametre koji utječu na pojavu bolesti?

nemam, ali planiram nabaviti kroz par godina, vidjet cu jos.

Obavezno ga nabavi jer stvarno imaš odličan vinograd,šteta bi bila da se uvale razne boleštine i štetnici,pogotovo jer namjeravaš imati što manje prskanja
Kod mene u cijelom vinogorju imamo samo jedan uređaj i to kod lokalne vinarije koja ne dopušta uvid u podatke tako da kroz udrugu vinogradara namjeravamo kupiti bar jedan.
Kakava sve mjerenja ima cda uređaj?

[Razor]

Bitan ti je software. Znam konkretno za Agru. Na hrvatskom je. Pokriva ti pepelnicu i peronosporu na vinovoj lozi, fuzikladij i bakterijsku palež ( Erwiniu) na jabukama i kruškama, Cercosporu i Phytophtoru na povrću.
Primarne i sekundarne infekcije, po 2 modela, tabelarni i grafički prikaz:
Mjeri i temperaturne sume za pojavu štetnika koje naštimaš. Uostalom evo šta mjeri i obrađuje:

Obrađeni podaci mogu se očitati na tri načina.

1. Direktno sa displeja
2. Sa grafičkog prikaza koji ispisuje uređaj
3. Na osobnom računalu do kojeg podaci dolaze GSM vezom ili direktnim presnimavanjem podataka preko serijskog porta

Na displeju očitavamo trenutne vrijednosti sljedećih parametara:

1. Datum i točno vrijeme
2. Temperaturu i rel. vlagu zraka i količinu oborina
3. Temperaturu i vlažnost listova
4. Temperaturu tla
5. Trajanje i postotak infekcije
6. Trajanje inkubacije
7. Količinu oborina od posljednjeg prskanja

Grafički prikaz čine podaci koji se u dvosatnim razmacima ispisuju na štampaču i sastoji se od grafikona i numeričkih  pokazatelja.

Ovi podaci rezultat su prosječnih vrijednosti pojedinih parametara u dvosatnom periodu.

To su :
1.   Prosječna temperatura zraka i listova
2.   Temperatura tla
3.   Prosječna rel. vlaga zraka
4.   Količina oborina
5.   Prisutnost i dužina trajanja vlage na listu
6.   Infekcija - grafički prikaz
7.   Inkubacija

Na kraju dana  štampač ispisuje dnevnu statistiku:

1. Dnevna količina oborina
2. Količina oborina od inicijalizacije uređaja
3. Količina oborina od posljednieg prskanja
4. Minimalna, maksimalna i srednja dnevna temperatura
5. Sume efektivnih temperatura (pet mogućnosti)
6. Upozorenje da baterija nije optimalno napunjena
7. Upozorenje da je zaštitno sredstvo isprano


Podaci prenijeti na računalo mogu se  vidjeti kao grafički   ili  tablični prikaz.
Mogu se koristiti unutar Agra računarske aplikacije, a moguće ih je prenijeti u tablični kalkulator MS Excel.

[Vinofil]

Thanks Razor

[toplichanec]

Pozdrav ekipi.

Nakon sumiranja ovogodišnjih rezultata došao sam do zaključka da mi je kisela trulež već drugu godinu za redom napravila poprilično štete u vinogradu, kao i odredila dan berbe koji mi je bio zbog toga dva tjedna prerano (8. rujan). Čitajući na stranici Vinogradarstvo.hr kao i u knjizi "Štetočinje vinove loze" (str.178) utvrdio sam bolest, ali ne i rješenje suzbijanja iste. Naime postoji samo preventiva u obliku bakrenih sredstava. Ja sam tretirao dva puta bakrom, ridomil gold plus (drugo tretiranje poslije cvata) i Cuprablau Z (posljednje tretiranje). Bolest mi je jako zahvatila vinograd.
Da li treba staviti neko "ljepilo", da se bakar bolje primi na jagode grozda ili postoji li vani već neko sredstvo protiv ove opake boleštine? ®elio bi se već od sada pripremiti za iduću godinu za suzbijanje iste. Rat protiv crne pjegavosti sam već dobio zahvaljujući "našem" forumu i stranici, tj vašim savjetima.

Molim za savjet, jer izgleda da samo preventiva nije dovoljna.

Sve vas lijepo pozdravljam iz bolesničkog kreveta.

[Razor]

Nema kurative. Kiselu trulež uzrokuje veći broj štetnih kvasaca i bakterija, a javlja se nakon promjene boja bobica pri sadržaju šećera većem od 12 %. Nemoguće ih je kurativno suzbijati fungicidima zbog njihova štetnog utjecaja na vrenje mošta.
Karenca ti nije dostatna u tom slučaju.
Još jedna stvar, kisela trulež se može javiti i u uvjetima postojeće zaraze botrytisa, nakon pucanja kožice od jakih kiša prije berbe, kasne tuče i drugih mehaničkih ozljeda, posebno kod sorata zbijenog grozda.
Tako da osim dobre preventive i dobre izvedbe tekuće zaštite ( za botrytis, plamenjaču i pepelnicu) ne možeš puno toga napraviti. Također i uz malo dobrog vremena prije berbe.
Botriticidi kratke karence za kontrolu sive plijesni (npr. Mythos, Switch, Teldor, Cantus) ne suzbijaju uzročnike kisele truleži.
Da ne pišem šta je već napisano, imaš dobar članak o tome pa si pročitaj:

 http://www.medjimurje.hr/hr/1528/suncana-palez-i-kisela-trulez-grozda/?PHPSESSID=13161b39d575d3702b049b2ee5a8cfe8

...kisela trulež... cit :
"Smatramo da u narednom razdoblju možemo očekivati pojavu kisele truleži grožđa, naročito na sortama ranije epohe dozrijevanja i zbijenih grozdova, npr. pinot sivi, pinot crni, traminac, sauvignon i sl.! Takva je opasnost naročito naglašena u vinogradima gdje je kemijski suzbijana prva ili cvjetna generacija pepeljastog grožđanog moljca krajem svibnja ili početkom lipnja o.g., pa su grozdovi zbog prevelikog broja bobica zbijeni već sredinom srpnja! Ali, ipak je presudan čimbenik za jaču pojavu kisele truleži grožđa veći broj kišnih dana tijekom mjeseca kolovoza!

Dakle, meteorološki uvjeti tijekom kolovoza (više od 100 mm kiše), relativno visoki sadržaj šećera u grožđu, pucanje boba, množenje vinskih mušica, moguća pojava ličinki III. pokoljenja pepeljastog grožđanog moljca i primjena specifičnih fungicida za suzbijanje sive plijesni (botritisa) pogoduju mogućoj jačoj pojavi i razvoju tzv. kisele truleži grožđa. Kako se radi o izuzetno opasnoj bolesti koja može izazvati octikavost vina, takvo grožđe se ne preporučuje se vinificirati. Vinogradari najčešće sve oblike truleži grožđa poistovjećuju s uzročnikom sive plijesni (Botrytis cinerea), pa je prepoznavanje ovih bitno različitih patoloških poremećaja tijekom berbe 2007. godine naročito važno.

Prof. Kišpatić (1992.) opisuje pored sive plijesni još tzv. zelenu plijesan grožđa, bijelu trulež (u Dalmaciji), crnu trulež (na otoku Krku), te najavljuje moguću pojavu tzv. bakterijske truleži grožđa uz vrlo štetno octeno vrenje mošta. Uvođenjem posebnih pripravaka usmjerenih isključivo za suzbijanje sive plijesni grožđa (npr. Ronilan, Kidan, Sumilex i sl.) u zemljama zapadne i srednje Europe, krajem osamdesetih godina proteklog milenija, sve veći problem postaje tzv. kisela trulež”. U Hrvatskoj prof. Cvjetković (1996.) prvi stručnu javnost upozorava na pojavu, štetnost i posljedice ove bolesti. Na području Međimurskog vinogorja se krajem kolovoza-početkom rujna 2002. godine, pored sive plijesni (botritisa) počela jače razvijati kisela trulež grožđa. Za razliku od sive plijesni ili botritisa koji može napasti i zelene bobice, kisela trulež se javlja samo na bobicama u sazrijevanju. Osjetljivost na kiselu trulež počinje nakon promjene boje boba, a najčešće kada sadržaj šećera u grožđanom soku prelazi 12 %. Među najosjetljivije sorte se ubrajaju se: pinot sivi, pinot bijeli, pinot crni, chardonnay, sauvignon, graševina, muškat žuti i dr. Kod sorata kompaktnih grozdova bolest je češća jer kod povećanja volumena boba dolazi do njihovog međusobnog potiskivanja, pri čemu se stisnu, zdrobe i odvajaju od peteljkovine. Zaraza je također vrlo laka u sorata tanke pokožice na bobama koje se nakon obilnih počinju naglo povećavati, makar grozdovi bili rahli. Kisela trulež se širi s oboljelih boba na zdrave koje ih dodiruju! Za razvoj kisele truleži je neophodno što više kišnih dana i visoka vlažnost zraka (90-100 %). Prisutnost vinskih mušica (Drosophyla spp.) u svim fazama kisele truleži upućuje na činjenicu da ovaj insekt ima veliki utjecaj na širenje ove bolesti. Ona je “vektor” ili prenositelj kvasaca. U Italiji je potvrđeno da vinske mušice izravno utječu na širenje kisele truleži, pa se ova vrsta čak usmjereno suzbija u vinogradu. Iz probavnih organa Drosophyla-e je izolirano 17 vrsta kvasaca. Mjesto grozda na kojem se javljaju prvi znakovi kisele truleži uvijek je povezano s mikro-oštećenjima pokožice bilo koje vrste. Često se kisela trulež razvija a grozdovima napadnutim pepelnicom! Oštećene bobice kiselom truleži imaju prodoran miris po octu, po čemu je bolest dobila ime. Miris se osjeća blizu trsja koji nose napadnute grozdove. Poznato je da octikavost predstavlja jednu od najopasnijih bolesti vina. Bobe bijelih ili crnih sorata poprimaju svijetlosmeđu ili kestenjastu boju različitih nijansi (vidi fotografije). U početku se takve bobe teško razlikuju od gnjiloće koju uzrokuje botritis. Do promjene boje obično prvo dolazi uz peteljkovinu. Pokožica postepeno postaje sve tanja i propusna (zbog maceracije štetnim kvascima i bakterijama), pa zaražene bobice gube tekućinu koja se cijedi po zdravom dijelu grozda. Na kraju pokožica postaje toliko tanka da pukne pod teretom grožđanog soka. Tada bobe ostaju prazne, vlažne, zadržavaju kestenjasto-smeđu boju, s jednom većom perforacijom na donjoj strani. Zbog soka koji se cijedi po grozdu, a bobe su vlažne, ljepljive i sjajne. Oštećene bobe, kao i sok u njima, imaju prodoran miris po octu. U tom se stadiju kisela trulež lako prepoznaje i razlikuje od botritisa.

Kiselu trulež grožđa prema talijanskim podacima uzrokuju različita gljivice ili kvasci (npr. Kloeckera apiculata, Saccharomycopsis vini, Hanseniaspora uvarum, Metschnikowa pulcherrima, Candida spp.), te bakterije roda Acetobacter, Gluconobacter i Bacillus. Sekundarno se razvijaju Alternaria, Aspergillus, Cladosporium, Mucor, Penicillium i Rhizopus. U Hrvatskoj su nakon tuče determinirane također različite vrste kao uzročnici truleži grožđa: Penicillium glaucum, Monilinia fructigena, Alternaria alternata, Trichotecium roseum, Rhizopus nigricans, Epicoccum purpurescens i dr., ali je najvažnija svakako Botrytis cinerea. Kako kiselu trulež uzrokuje veći broj štetnih kvasaca i bakterija, a javlja se nakon promjene boja bobica pri sadržaju šećera većem od 12 %, nemoguće ih je kurativno suzbijati fungicidima zbog njihova štetnog utjecaja na vrenje mošta. Botriticidi kratke karence za kontrolu sive plijesni (npr. Mythos, Switch, Teldor, Cantus) ne suzbijaju uzročnike kisele truleži. Najbolji učinak na kiselu trulež daju preventivno bakreni fungicidi, a njihova karenca za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana."

[toplichanec]

Hvala Razoru na iscrpnom odgovoru.
Znači samo preventiva u vidu bakra i da Bog da manje kišnih dana. Koje bi bilo bakreno sredstvo po tvojem najbolje? Da li bordoška juha (galica+vapno) ili neki od gotovih pripravaka a ima ih mili Bože?

Srećom, mošt mi nije dobio octikavost, možda zato što sam ga jače sumporio u taloženju. 

[Razor]

Uvijek glasam za Nordox što se tiče bakrenih preparata
Nešto se teže ispire nego ostali (to je onaj crveni bakar I oksid), što ne znači da i drugi nisu dobri.
Samo zbog tog ispiranja.

[postup]

molim vas za informaciju..
zanima me kap vinove loze ili esc (sinonim zar ne??)
tu sam ukucao u tražilicu i na forumu se spominje na samo jednom mjestu i to bez nekog podrobnijeg objašnjenja...
sve se češće spominje pa me zanima detaljnije
gdje bi još  mogao pogledat?
zahvaljujem

[Razor]

Upiši ovo: Togninia minima, T. californica, ili T. fraxinopennsylvanica, engleski naziv je measles (esca).

Evo ti i link:
http://www.ipm.ucdavis.edu/PMG/r302100511.html
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=314

[Blagoj]

dal je ovo GRINJA ?