Nema kurative. Kiselu trulež uzrokuje veći broj štetnih kvasaca i bakterija, a javlja se nakon promjene boja bobica pri sadržaju šećera većem od 12 %. Nemoguće ih je kurativno suzbijati fungicidima zbog njihova štetnog utjecaja na vrenje mošta.
Karenca ti nije dostatna u tom slučaju.
Još jedna stvar, kisela trulež se može javiti i u uvjetima postojeće zaraze botrytisa, nakon pucanja kožice od jakih kiša prije berbe, kasne tuče i drugih mehaničkih ozljeda, posebno kod sorata zbijenog grozda.
Tako da osim dobre preventive i dobre izvedbe tekuće zaštite ( za botrytis, plamenjaču i pepelnicu) ne možeš puno toga napraviti. Također i uz malo dobrog vremena prije berbe.
Botriticidi kratke karence za kontrolu sive plijesni (npr. Mythos, Switch, Teldor, Cantus) ne suzbijaju uzročnike kisele truleži.
Da ne pišem šta je već napisano, imaš dobar članak o tome pa si pročitaj:
http://www.medjimurje.hr/hr/1528/suncana-palez-i-kisela-trulez-grozda/?PHPSESSID=13161b39d575d3702b049b2ee5a8cfe8 ...kisela trulež... cit :"Smatramo da u narednom razdoblju možemo očekivati pojavu kisele truleži grožđa, naročito na sortama ranije epohe dozrijevanja i zbijenih grozdova, npr. pinot sivi, pinot crni, traminac, sauvignon i sl.! Takva je opasnost naročito naglašena u vinogradima gdje je kemijski suzbijana prva ili cvjetna generacija pepeljastog grožđanog moljca krajem svibnja ili početkom lipnja o.g., pa su grozdovi zbog prevelikog broja bobica zbijeni već sredinom srpnja! Ali, ipak je presudan čimbenik za jaču pojavu kisele truleži grožđa veći broj kišnih dana tijekom mjeseca kolovoza!
Dakle, meteorološki uvjeti tijekom kolovoza (više od 100 mm kiše), relativno visoki sadržaj šećera u grožđu, pucanje boba, množenje vinskih mušica, moguća pojava ličinki III. pokoljenja pepeljastog grožđanog moljca i primjena specifičnih fungicida za suzbijanje sive plijesni (botritisa) pogoduju mogućoj jačoj pojavi i razvoju tzv. kisele truleži grožđa. Kako se radi o izuzetno opasnoj bolesti koja može izazvati octikavost vina, takvo grožđe se ne preporučuje se vinificirati. Vinogradari najčešće sve oblike truleži grožđa poistovjećuju s uzročnikom sive plijesni
(Botrytis cinerea), pa je prepoznavanje ovih bitno različitih patoloških poremećaja tijekom berbe 2007. godine naročito važno.
Prof. Kišpatić (1992.) opisuje pored sive plijesni još tzv. zelenu plijesan grožđa, bijelu trulež (u Dalmaciji), crnu trulež (na otoku Krku), te najavljuje moguću pojavu tzv. bakterijske truleži grožđa uz vrlo štetno octeno vrenje mošta. Uvođenjem posebnih pripravaka usmjerenih isključivo za suzbijanje sive plijesni grožđa (npr. Ronilan, Kidan, Sumilex i sl.) u zemljama zapadne i srednje Europe, krajem osamdesetih godina proteklog milenija, sve veći problem postaje tzv. kisela trulež”. U Hrvatskoj prof. Cvjetković (1996.) prvi stručnu javnost upozorava na pojavu, štetnost i posljedice ove bolesti. Na području Međimurskog vinogorja se krajem kolovoza-početkom rujna 2002. godine, pored sive plijesni (botritisa) počela jače razvijati kisela trulež grožđa. Za razliku od sive plijesni ili botritisa koji može napasti i zelene bobice, kisela trulež se javlja samo na bobicama u sazrijevanju. Osjetljivost na kiselu trulež počinje nakon promjene boje boba, a najčešće kada sadržaj šećera u grožđanom soku prelazi 12 %. Među najosjetljivije sorte se ubrajaju se: pinot sivi, pinot bijeli, pinot crni, chardonnay, sauvignon, graševina, muškat žuti i dr. Kod sorata kompaktnih grozdova bolest je češća jer kod povećanja volumena boba dolazi do njihovog međusobnog potiskivanja, pri čemu se stisnu, zdrobe i odvajaju od peteljkovine. Zaraza je također vrlo laka u sorata tanke pokožice na bobama koje se nakon obilnih počinju naglo povećavati, makar grozdovi bili rahli. Kisela trulež se širi s oboljelih boba na zdrave koje ih dodiruju! Za razvoj kisele truleži je neophodno što više kišnih dana i visoka vlažnost zraka (90-100 %). Prisutnost vinskih mušica (
Drosophyla spp.) u svim fazama kisele truleži upućuje na činjenicu da ovaj insekt ima veliki utjecaj na širenje ove bolesti. Ona je “vektor” ili prenositelj kvasaca. U Italiji je potvrđeno da vinske mušice izravno utječu na širenje kisele truleži, pa se ova vrsta čak usmjereno suzbija u vinogradu. Iz probavnih organa
Drosophyla-e je izolirano 17 vrsta kvasaca. Mjesto grozda na kojem se javljaju prvi znakovi kisele truleži uvijek je povezano s mikro-oštećenjima pokožice bilo koje vrste. Često se kisela trulež razvija a grozdovima napadnutim pepelnicom! Oštećene bobice kiselom truleži imaju prodoran miris po octu, po čemu je bolest dobila ime. Miris se osjeća blizu trsja koji nose napadnute grozdove. Poznato je da octikavost predstavlja jednu od najopasnijih bolesti vina. Bobe bijelih ili crnih sorata poprimaju svijetlosmeđu ili kestenjastu boju različitih nijansi (vidi fotografije). U početku se takve bobe teško razlikuju od gnjiloće koju uzrokuje botritis. Do promjene boje obično prvo dolazi uz peteljkovinu. Pokožica postepeno postaje sve tanja i propusna (zbog maceracije štetnim kvascima i bakterijama), pa zaražene bobice gube tekućinu koja se cijedi po zdravom dijelu grozda. Na kraju pokožica postaje toliko tanka da pukne pod teretom grožđanog soka. Tada bobe ostaju prazne, vlažne, zadržavaju kestenjasto-smeđu boju, s jednom većom perforacijom na donjoj strani. Zbog soka koji se cijedi po grozdu, a bobe su vlažne, ljepljive i sjajne. Oštećene bobe, kao i sok u njima, imaju prodoran miris po octu. U tom se stadiju kisela trulež lako prepoznaje i razlikuje od botritisa.
Kiselu trulež grožđa prema talijanskim podacima uzrokuju različita gljivice ili kvasci (npr.
Kloeckera apiculata, Saccharomycopsis vini, Hanseniaspora uvarum, Metschnikowa pulcherrima, Candida spp.), te bakterije roda
Acetobacter, Gluconobacter i Bacillus. Sekundarno se razvijaju
Alternaria, Aspergillus, Cladosporium, Mucor, Penicillium i Rhizopus. U Hrvatskoj su nakon tuče determinirane također različite vrste kao uzročnici truleži grožđa:
Penicillium glaucum, Monilinia fructigena, Alternaria alternata, Trichotecium roseum, Rhizopus nigricans, Epicoccum purpurescens i dr., ali je najvažnija svakako
Botrytis cinerea. Kako kiselu trulež uzrokuje veći broj štetnih kvasaca i bakterija, a javlja se nakon promjene boja bobica pri sadržaju šećera većem od 12 %, nemoguće ih je kurativno suzbijati fungicidima zbog njihova štetnog utjecaja na vrenje mošta. Botriticidi kratke karence za kontrolu sive plijesni (npr. Mythos, Switch, Teldor, Cantus) ne suzbijaju uzročnike kisele truleži. Najbolji učinak na kiselu trulež daju preventivno bakreni fungicidi, a njihova karenca za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana."
VVV Forum
Autor
