Rezistentnost

[vitis]

Vec sam napisao da sam naslijedio stari vinograd i da sam pocetnik... pokusavam se educirati sto vise mogu i jedna od stvari na koju obracam paznju je kolicina prskanja s odredjenim preparatom. No, kako prije nisam odrzavao taj vinograd, i kako vidim/cujem praksu po poljoapotekama u okolici a i price od susjeda, mislim da svjest o mogucnosti pojave rezistentnosti raznih gljiva na preparate iz neke skupine i nije previse rasirena. Mozda grijesim, ali to je moj subjektivni dojam... zato me zanima, postoji li neka mogucnost testiranja na nekom Institutu da li je doslo do pojave rezistentnosti neke gljivice na neku skupinu preparata? Ne mogu znati kako je spricano prijasnjih godine, cime, u kojim kolicinama itd...

A drugo pitanje je... postoji li negdje neka tablica, ili interes da istu slozimo, u kojoj bi bili pregledno navedeni preparati na nasem trzistu prema kemijskoj skupini u koju pripadaju. Jer, pretpostavljam da se nije dovoljno samo oslanjati na marketinska imena preparata, vec treba paziti na kemijsku skupinu.

[Razor]

Tako je postoji. Zove se Glasnik zaštite bilja - Sredstva za zaštitu bilja, obično je dvobroj.
Alfa i omega svakog polj. apotekara za tekuću godinu. Ovaj naslov s popisom sredstava za zaštitu bilja izlazi jedanput godišnje.
zadruzna-stampa@inet.hr
Zagreb, Jakićeva 1, tel 2301-347, 2316-050, 2316-060
Ja imam jedan od 2004. i ovo piše na mojem primjerku.
Isto tako imaš na netu u Narodnim Novinama, svake godine ti izlazi popis sredstava za zaštitu bilja koja su registrirana za tu godinu.
Rezistentnost postoji, i osobno sam se osvjedočio na vlastitom nasadu radi greške susjeda koji je cijelu godinu prskao isključivo Tiltom. Kad sam ja prvi put koristio ne samo Tilt, već bilo koji triazol (spada u tu kem. grupu) nastalo je totalno sr... Javila se peplnica otporna na to sredstvo. Nakon 6 dana kad sam vidio mijenjao sam cijelu koncepciju zaštite za tu bolest zbog tuđe gluposti.
Posebno su ti u vinovoj lozi rezistentne gljivice botrytisa i pepelnice. Osim toga na deklaraciji ti ne piše zabadava koliko puta smiješ koristiti godišnje koje sredstvo i u koje vrijeme. Vodi se prema tome!
Ispitivanja se provode i zato pojedina sredstva ispadaju iz korištenja nakon 10-15 g.
Evo ti konkretan primjer, kad sam prvi put kupio i koristio Mikal, pisalo je da nema rezistentnosti i da se smije neograničeno puta koristit. Nakon par godina preporučaju mislim 3 puta godišnje, za druge kulture (povrće) 2 - 4 puta.
Ronilan, Kidan, Sumilex i Rovral uopće više ne koristim za suzbijanje Botrytisa na vinovoj lozi. To su prestara sredstva i nepouzdana u određenim uvjetima.
Zato oprez!

[barba m]

 
Mislim da je kvalitetniji izbor sa stručne strane "Glasilo biljne zaštite" , dvobroj 2-3.2006.Caka je u tome da su  prije nekoliko godina iz tadašnjeg Glasnika zaštite bilja otišli njegovi najistaknutiji članovi i stručnjaci Maceljski, Cvjetković i Ostojić (iz neznam kojih razloga) i pod okriljem Hrvatskog društva biljne zaštite  počeli  izdavati spomenuto "Glasilo biljne zaštite".Iz tog razloga je i "Glasilo biljne zaštite" jedino službeno glasilo Hrvatskog društva biljne zaštite dok je "Glasnik zaštite bilja" samo slijednik tog naziva za koji danas ne pišu oni koji su ga proslavili i koji o toj problematici znaju najviše.Naša posla.

[vitis]

Gdje se mogu nabaviti ta dva glasnika?

Razor je naveo adresu i broj tel, pa pretpostavljam da prvi mogu nabaviti na toj adresi, a ovaj drugi?

[barba m]

Glasilo biljne zaštite-Izdavač "Infomart d.o.o." 01/3707 030 ili 044/522 110.Mislim da ti je ak se dobro sjećam cijena nekih 150 kuna za taj dvobroj.

[Razor]

Mislim da je kvalitetniji izbor sa stručne strane "Glasilo biljne zaštite" , dvobroj 2-3.2006.Caka je u tome da su  prije nekoliko godina iz tadašnjeg Glasnika zaštite bilja otišli njegovi najistaknutiji članovi i stručnjaci Maceljski, Cvjetković i Ostojić (iz neznam kojih razloga) i pod okriljem Hrvatskog društva biljne zaštite  počeli  izdavati spomenuto "Glasilo biljne zaštite".Iz tog razloga je i "Glasilo biljne zaštite" jedino službeno glasilo Hrvatskog društva biljne zaštite dok je "Glasnik zaštite bilja" samo slijednik tog naziva za koji danas ne pišu oni koji su ga proslavili i koji o toj problematici znaju najviše.Naša posla.

Dobro veliš, imam jedan i stariji, di su potpisani ovi profesori koje sam slušao.
"Naša Posla", vidio sam to ali ne znam ni ja zašto je tako!

[vitis]

OK, sto se tice tablice, to ocito postoji u tim glasnicima pa cu potraziti, tnx...

E sad, sto je testiranjem rezistentnosti? Postoji li uopce mogucnost da se to testira?

Onako, zdravoseljacki , da li se moze odnijeti zarazeni list na "neki" institut gdje bi oni mogli provjeriti da li je neka gljiva razvila otpornost prema nekom pripravku?

Mozda je to sci-fi, ali samo pitam...

[Razor]

Možeš se probat raspitat na zavodu za fitopatologiju,Agronomskog faksa u Zg-u.
Ja iskreno ne znam. A, ne bi ti se baš ni isplatilo. Kako bi ti to dokazao da je upravo taj soj gljiva razvio rezistentnost na to i to?!
To je malo šira problematika.Drži se onog što piše u deklaraciji, koliko puta godišnje prskat, i ne bi trebalo biti problema.
Što se tiče onih knijga o sredstvima zaštite bilja, tamo nisu nikakve sveznajuće tablice, već popis sredstava po određenim kem grupama, njihova registracija, karenca, toleranca, LD50, koncentracija,aktivna tvar, mogućnost primjene itd.
Bitno mi je tamo da imam sve na jednom mjestu, a ne da gledam kako svaka firma hvali svog konja, bilo Herbos, Chromos, Syngenta, Bayer, Dow, Du Pont, ili BASF.

[vitis]

Možeš se probat raspitat na zavodu za fitopatologiju,Agronomskog faksa u Zg-u.
Ja iskreno ne znam. A, ne bi ti se baš ni isplatilo. Kako bi ti to dokazao da je upravo taj soj gljiva razvio rezistentnost na to i to?!
To je malo šira problematika.Drži se onog što piše u deklaraciji, koliko puta godišnje prskat, i ne bi trebalo biti problema.

Mislim da ti nisi procitao moj prvi post u ovom topicu. Kao sto sam napisao, ja se drzim uputa iz deklaracije, vodim evidenciju, obracam paznju i na kemijsku skupinu a ne samo na marketinsko ime te pazim da ne pretjeram. No, ja sam naslijedio stari vinograd i ne mogu znati cime je i koliko sprican dugi niz godina, da li je pazeno na rezistentnost itd. Upravo zato me zanimalo da li se to moze nekako testirati, da ja sada ne treitram vinograd preparatima koji nemaju efekta, ili imaju slabiji efekt.

Što se tiče onih knijga o sredstvima zaštite bilja, tamo nisu nikakve sveznajuće tablice, već popis sredstava po određenim kem grupama, njihova registracija, karenca, toleranca, LD50, koncentracija,aktivna tvar, mogućnost primjene itd.
Bitno mi je tamo da imam sve na jednom mjestu, a ne da gledam kako svaka firma hvali svog konja, bilo Herbos, Chromos, Syngenta, Bayer, Dow, Du Pont, ili BASF.

Takodjer, nisam trazio sveznajuce tablice vec upravo to; pregledne i detaljne informacije o sredstvima za zastitu na jednome mjestu.

[Razor]

Većina gljiva koje napadaju voćke i vin. lozu su ti paraziti koji opstoje na živom materijalu, dakle listu ili nekom drugom biljnom organu. Konkretno za vinovu lozu, kad ujesen otpadne list, nestaju i bolesti, osim Phomopsisa koji prezimi na granama. Rezistentnost o kojoj ja pričam ti je uvjetovana unutar iste godine, dakle u sezoni prskanja. To se gubi iduće godine. Nakon zime sve ide ispočetka.
Slobodno si uzmi Glasnik zaštite, ako se razumiješ u sredstva pomoći će ti prilično.
Još jednom, preparati koji su danas dostupni na našem tržištu svi vrijede, da ne bi netko mislio suprotno.Bitno je to da su neki slabiji od drugih i da ih treba postepeno izbacivati iz primjene budući da se već jako dugo primjenjuju. Svakako je pozitivno šta čitaš deklaraciju na sredstvima za zaštitu bilja i što se držiš toga. Puno njih to ne radi i onda nastaju problemi o kojima pišem.
Bakrena i sumporna sredstva kad god ih koristiš, ne mogu razviti rezistentnost. Svaki put su toksična za gljive u vinogradu. 

[vitis]

Većina gljiva koje napadaju voćke i vin. lozu su ti paraziti koji opstoje na živom materijalu, dakle listu ili nekom drugom biljnom organu. Konkretno za vinovu lozu, kad ujesen otpadne list, nestaju i bolesti, osim Phomopsisa koji prezimi na granama. Rezistentnost o kojoj ja pričam ti je uvjetovana unutar iste godine, dakle u sezoni prskanja. To se gubi iduće godine. Nakon zime sve ide ispočetka.

Ovo je otkrice za mene!

Naime, ja sam mislio da ti paraziti prezivljavaju (u malim brojevima) u otpalom liscu, rozgvi, travi, gdje god i onda se razmnozavaju dolaskom proljeca. Tako da sam mislio da oni zapravo mutiraju i na taj nacin razvijaju rezistentnoj i prenose ju u slijedece generacije... 

Dakle, bio sam potpuno u krivu? Ako jedne godine spricam 6x s nekim preparatom s kojim smijem samo 2x tu godinu to sredstvo nece imati efekta, ali vec slijedecu hoce?

Hvala ti jos jednom na pomoci i objasnjenjima.

[Razor]

Tako je, ako prskaš npr. s Tiltom 6x godišnje izgubit će efekt za tu godinu. Iduće možeš ispočetka, ako želiš. 4 prskanja će sigurno djelovati!

[br-oz]

                 
               Ja početkom sezone napravim inventuru "otrova" te dokupljujem sredstva ovisno o fenofazi, vodeći računa da promjenim marku i proizvođača. Tako je vrlo mala vjerojatnost za pojavu rezistentnosti, osim ako slučajno, radi nepoznavanja pogodim identično sredstvo, no postoje ipak razlike u odnosima kem. spojeva unutar sredstva, pa i to donekle zbunjuje " neprijatelja ". Tako se događa da u jednoj sezoni koristim barem dva različita sistemika + kontaktni za pojedinu bolest ili štetnika. Npr. za plamenjaču Mikal, Akrobat,Ridomil, Antrakol itd. Ne moraš se ponavljati nekoliko godina.

[Blagoj]

Do sada koristim samo programu Syngenta i nemam problama.

[Razor]

Opet ponavljam treba kombinirati sredstva. Malo koji proizvođači imaju kompletan program (Bayer npr., Chromos npr.). Syngenta nema.