Mislim da je kvalitetniji izbor sa stručne strane "Glasilo biljne zaštite" , dvobroj 2-3.2006.Caka je u tome da su prije nekoliko godina iz tadašnjeg Glasnika zaštite bilja otišli njegovi najistaknutiji članovi i stručnjaci Maceljski, Cvjetković i Ostojić (iz neznam kojih razloga) i pod okriljem Hrvatskog društva biljne zaštite počeli izdavati spomenuto "Glasilo biljne zaštite".Iz tog razloga je i "Glasilo biljne zaštite" jedino službeno glasilo Hrvatskog društva biljne zaštite dok je "Glasnik zaštite bilja" samo slijednik tog naziva za koji danas ne pišu oni koji su ga proslavili i koji o toj problematici znaju najviše.Naša posla.
Možeš se probat raspitat na zavodu za fitopatologiju,Agronomskog faksa u Zg-u.Ja iskreno ne znam. A, ne bi ti se baš ni isplatilo. Kako bi ti to dokazao da je upravo taj soj gljiva razvio rezistentnost na to i to?! To je malo šira problematika.Drži se onog što piše u deklaraciji, koliko puta godišnje prskat, i ne bi trebalo biti problema.
Što se tiče onih knijga o sredstvima zaštite bilja, tamo nisu nikakve sveznajuće tablice, već popis sredstava po određenim kem grupama, njihova registracija, karenca, toleranca, LD50, koncentracija,aktivna tvar, mogućnost primjene itd.Bitno mi je tamo da imam sve na jednom mjestu, a ne da gledam kako svaka firma hvali svog konja, bilo Herbos, Chromos, Syngenta, Bayer, Dow, Du Pont, ili BASF.
Većina gljiva koje napadaju voćke i vin. lozu su ti paraziti koji opstoje na živom materijalu, dakle listu ili nekom drugom biljnom organu. Konkretno za vinovu lozu, kad ujesen otpadne list, nestaju i bolesti, osim Phomopsisa koji prezimi na granama. Rezistentnost o kojoj ja pričam ti je uvjetovana unutar iste godine, dakle u sezoni prskanja. To se gubi iduće godine. Nakon zime sve ide ispočetka.