(Admin je prebacio moj post u ovu temu i ispričavam se ako prekidam zanimljivu raspravu.)Nisam stigao proučit što se misli pod ekološkim uzgojem ali moj vinograd je prskan 5 puta ove godine s modrom galicom iz kamene "bačve" na kojoj je uklesana godina 1928. (+2x sumpor). Zemlja nikada nije tretirana pesticidima ili umjetnim gnojivom obzirom zato nema potrebe (prekrivena pločama, trsovi > 100 god.). Čistom biodinamskom proizvodnjom grožđa su se bavili moji preci do 20-ih godina 20.st. i kao posljedicu imam rodbinu od Čilea do Novog Zealanda (vinogradari). No hard feelings.
ps. samo udri po eko filozofiji!!
Vino je predkomponirano ovim odnosima i moje je samo da to slijedim i pametno unapređujem:1. jer vjerujem da vino nastaje u vinogradu.2. jer je vino hrana, medij i prostor slobode.3. jer je vino sveto
Neprirodnim smatram komercijalistički ideal da vino svake sezone bude isto.
Bez namjere da nekoga uvrijedim, potpuno mi glupo nekritički usvajati tzv. internacionalni stil u malom vinarstvu, osobito manipulaciju i kvaziznanost jer:1. vino/grožđe je poput čovjeka ovisno o mikroorganizmima (a ne obrnuto)2. vino/grožđe pamti sve i ništa ne zaboravlja, a osobito: dodani sumpor, enzimi, kvasci iz danske, hrana za kvasce od fosfata, tzv. enološko ulje dobiveno iz nafte i slične trice......sve to ubija vinu dušu ali i glavu i jetru vinopijca
apsolutno potpisujem! potpisujem jos jednom!naravno da se i sa ovime slazem jer je to jedino sto vrijedi i cime se treba voditi ali eto, nazalost mnogi to ne zele i ne mogu razumjeti ali to nije nasa briga..
Zaboravih.......moliti za savjet i preporuku oko prirodne proizvodnje bijelog vina na način ugodan Dionizu i ljudovima. Odustao sam od kontinentalnih sorti i kupiti ću grožđe u okolici Drniša ili Vrgorca ili Hercegovine.Zanimaju me loše strane ovog pristupa:1. Tjedan dana ranije uzgojim svoje kvasce - Pied de Cuve http://www.winemakermag.com/stories/article/indices/43-yeast/758-wild-yeast-the-pros-and-cons-of-spontaneous-fermentation2. Branje u moje gajbe i hitni transport do konobe. 3. Muljanje u badanj u kojem su boce s ledom. Pustim 3-6 sati uz miješanje pa4. Samotok i preševinu prebacujem u inox sa 5x5l leda održavajući 10C kroz 24-48h5. Pretačem sa taloga i dodajem uzgojene kvasce ne dopuštajući temp. preko 18/20C, miješanje 6. Miješanje i održavanje temperature ispod 20C dok ne prođe burno vrenje ili kroz 7/10 dana7. Pretakanje, vrenjača i povratak u zg.Je li netko probao slično?Hoće li boja biti nestabilna?Koliki je optimum vremena za potkožicu nakon muljanja tj. kriomaceracija za dalmatinske bijele sorte?
ne kuzim zasto bi boja bila nestabilna?
a ovo zadnje pitanje bas i nisam posve skuzio.. zelis macerirati bijele sorte? to mozes ali optimuma nema jer ovisi sto zelis dobiti i kakva je kvaliteta grozda. mozes raditi klasicnu maceraciju ili hladnu, ovisno o uvjetima i opremi u podrumu. ako imas opremu mozes macerirati na hladno par dana, sa ili bez vrenja usporedno.
ja sad u subotu berem chardonnay i klasicno cu ga macerirati 5-6 dana, bez dodatka icega osim vrlo malo sumpora i bez ikakve kontrole temperature a kasnije dozrijevanje u velikim drvenim bacvama ali ne znam da li cu ga drzati na finom talogu ili ne, vidjet cu jos.
Znate li da se u zemljama EU godišnje troši 70% fungicida isključivo u vinogradarstvu koji su podignuti na samo 8% ukupnih poljoprivrednih površina?!
Ovo je jednostavno nemoguće bez obzira gdje si to našao. Voćarstvo je grana gdje se više prska i više je ha pod njima.
Knjiga se zove Vinogradarstvo,tisak 2008,autori Nikola Mirošević i Jasminka Karoglan Kontić, stranica 284...ako misliš da lažu možeš ih kontaktirati Ja sam siguran da je to približno točna informacija!...jabuke na svu sreću još uvijek ne prskamo u toj mjeri kao grožđe!(bar ne mi u zagorju )
Molio bih da, ako se i piše o ovome, dodaju malo stručnije strane reference, jer ako se već govori o Italiji i drugim državama, onda opravdajte to sa pravom literaturom, ne domaćom koja je desetak godina u zastari, kao i naša uprava.