Ekologija i proizvodnja

[Radić]

nisam mislio na ljude koji imaju novce od necega prije (sto me sad sjetilo na vinara Galica o kojem se svojedobno vodila rasprava, citao sam nesto o njemu prije par mjeseci, covjek je vlasnik firme Presoflex ili je bio pa ju je prodao nekim strancima za par desetaka milijuna eura i lik dode u vinograd sa crvenim ferarijem.. )
[/quote]
Galić je bio vlasnik Presoflexa i sve je prodao Slovencima,odnosno Mercatoru.Sad toliko dobro stoji da je za kupnju grožđa tražio odgodu plačanja do Nove Godine.
Očito je Ferari puno trošio.

[Koshpa]

Ferrari 20l, a stari 5l 

[riba]

kolko se sjećam da je mmihael negdje prije napisao da ima 80% štete,a do berbe da bu imal 100%

[mmihale]

kolko se sjećam da je mmihael negdje prije napisao da ima 80% štete,a do berbe da bu imal 100%

da tocno, recimo da su stete bile velike. Napisao sam sve pod drugom temom i nije se nista promjenilo, samo je bolest na Johaniteru malo porasla. Zadnje prskanje je bilo krajem 6 mjeseca (4 prskanja ukupno).

Vjerojatno da sam napravio jos 3-4 prskanja stete nebi bile tako velike na plemenitim sortama, ali tesko je to reci, jer ove godine sam prvi puta prskao sa Myco-Sin VIN i htio sam vidjeti kako otporne su interspecificne sorte koje su mi sad u prvome planu.
Uglavnom sljedece godine cu za interspecificne sorte koristiti isti broj prskanja i ista sredstva. a za nesto malo rizlinga i sovinjona sto cu ostavit probat povecat broj prskanja da vidim kako ce izdrzat kroz cjelu godinu.

Kako je teska godina bila ja sam zadovoljan dobivenim, pogotovo me Cabarnet Jura iznenadio koji se pokazao kao jako otporna sorta.

Pozdrav.

[jnix]

Ekovinogradarstvo znači:

    * Cjelovitost proizvodnog sustava
    * Proizvodnja bez kemijsko-sintetičkih zaštitnih sredstava
    * Kompost i stajski gnjoj umjesto kemijski sintetičkih gnojiva
    * Pririodni životni prostor za biljke i životinje
    * Povjerenje kroz neovisnu kontrolu
    * Kvaliteta zbog nižih prinosa
    * Vina s karakterom kroz obazrivu preradu
    * Očuvanje lijepog pejzaža (krajobraza) s živom florom i faunom

Ekološko podrumarstvo znači:

    * Poštivanje prirodnih načela u preradi grožđa
    * Proizvodnja i čuvanje vina bez konzervansa osim SO2 (do dvije trećine od konvencionalne upotrebe).

http://www.ekovina-cegec.hr/eko.htm

[Ivan]

fino je to napisano..

jedino sto nije spomenuta osnova ekovinogradarstva (i svakog eko uzgoja).. mozda i je neizravno kroz gnojidbu, a to je tlo od kojeg sve polazi. jer badava sva nespricanja, rucni rad, kvaliteta.. ako je tlo lose i tzv mrtvo. uvijek se polazi od kvalitete tla gdje je bitno koristiti samo organska gnojiva (najbolje vlastiti kompost od otpada sa imanja), svesti obradu zemlje teskim strojevima na minimum kao i minimum prolaska traktora kroz red zbog zbijanja tla, zatravljivanje i malciranje povrsine, zelena gnojidba, izbjegavanje umjetnih gnojiva i herbicida kao i svesti uporabu pesticida na minimum..

ekopodrumarstvo je kod nas u RH relativno lose jer se po zakonu o eko vinu dopustaju gotovo svi postupci kao i kod klasicnog podrumarenja sto u EU ipak nije tako i to ce se mijenjati uskoro.

neki od tih postupaka su ogranicavanje upotrebe eno preparata, narocito dodaci za boju, okus i konzervansi, korekcija secera i kiselina zabranjena, upotreba svega nekoliko najjednostavnijih bistrila, zabrana filtracije, centrifugiranja, reverzibilne osmoze, favorizira se duze dozrijevanje vina i stabilizacija prirodnim putem bez smrzavanja/sokiranja vina na temperaturama ispod 0 °C, ogranicenje broja pretoka vina, kod crnih gotovo obavezno dozrijevanje u drvu i duze maceracije, izbjegavanje aromaticnih i netipicnih kvasaca za regiju i sortu, minimalna upotreba SO2..

[Razor]

Eko proizvodnja je skuplja od konvencionalne. Proizvod je skuplji, primjerice jabuka je skuplja.
Definitivno nismo tržište za eko proizvode i s te strane ako se taj proizvod ne plasira van, ovo drugo je utopija.
Nema ih puno, ali za par godina, doći će do zasićenja tržišta, ne samo našega, već i inozemnoga.
Razgovarao sam s nekoliko ljudi ( stručnajka s agronomskoga za voćarstvo), svi smo se složili da je primjerice uzgoj ekoloških jabuka čista "ekološka" utopija trenutno, jer uložena sredstva treba i vratiti, a kod ekološkog nasada to je definitivno najmanje rentabilno. Povrat sredstava je spor ili u najboljem slučaju na nuli, kod konkretnog primjera,a dok se uključi i više ljudi, šta je nekakva tendencija, jer ljudi vole takve stvari čitati i slušati, te pokušavati biti sami svoj majstor, puknut će sve kao balon od sapunice.
Tako je za više kultura u RH. Primjerce, lako je imati eko uzgoj npr. aronije, kad tu kulturu ne napada ništa.
Ali, ako idemo na jabuku ili krušku, trošimo više novaca nego šta je potrebno i nismo ekonomični. Situacija kod nas je takva kakva je trenutno, skuplji repromaterijali i to još dodatno pogoršava stvar jer nismo konkurentni kao Slovenci ili Austrijanci primjerice. Dalje, ako idemo na veću proizvodnju, plafon primjerice ekološkog nasada jabuke je pišljivih deset ha, jer nema potražnje za više
Nađite tržište za deset hektara, s tom količinom ne možeš uletiti u lanac marketa, skup je proizvod, u biti sve je začarani krug i utopija. Evo, to je jedan primjer, neću generalizirati na više, ali niti smo konkurentni za nešto tako, niti imamo razvijeno domaće tržište za tako nešto, a ko može to vani plasirati, svaka mu čast.

[Ivan]

da, ima tu istine ali smatram da svaki proizvod ima svog kupca. evo ja bi npr. vrlo rado kupovao te ekoloske jabuke pa makar bile i skuplje od obicnih jer znam kako se, cime i koliko prskaju obicne.. isto vrijedi za sve voce i povrce, kupovao bih sve iz eko uzgoja ali nemam gdje jer je takvih proizvoda kod nas jos uvijek premalo. kupujem vrlo cesto u bio vegi, bio & bio i slicnim ducanima samo oni imaju vise preradbene proizvode nego svjeze. kupovao bih i eko meso ali ga naravno kod nas nema..

druga stvar je sta mi nismo konkurentni, mi nismo nigdje konkurentni jer je takvo nase gospodarstvo (kojeg gotovo da niti nema) jer nemamo nikakve proizvodnje i po tome ispada da je kod nas vrlo tesko proizvoditi ista, sto je relativno istina jer smo preskupi zbog raznih drzavnih poreza, nameta, administracije, skupoce samog rada, materijala i sirovina, itd.

da se gleda sama konkurentnost kod nas se ne bi nista isplatilo proizvoditi (sto je negdje blizu istini samo se nasi ljudi bore) jer smo u svemu skuplji od drugih zemalja jer ja osobno ne znam niti jednu granu niti proizvod koji je jeftiniji od drugih/slicnih iz drugih zemalja a da je podjednak/isti u kvaliteti.. po mojem saznanju to ne postoji.

ja ne volim tu filozofiju da se kod nas nista ne isplati zbog toga jer je skuplje, jer je takva i takva situacija, jer smo malo trziste, jer nismo konkurentni, itd. to mi se vise nekak cini ko izlika za one koji ne zele ici naprijed sa kvalitetnijom proizvodnjom pa im je to neko osobno opravdanje..

meni se upravo cini da smo idealna zemlja za eko uzgoj jer nemamo velikih povrsina i nikada po tom pitanju necemo moci biti konkurentni npr. jednoj grckoj po proizvodnji maslina, smokava, orasastih plodova ili cega vec ne ali je nasa prednost u jos uvijek koliko toliko nezagadenoj prirodi i tlu na kojem se uspjesno moze uspostaviti eko proizvodnja.

ista stvar je i sa vinom, mi nikada necemo moci konkurirati npr. australiji ili cileu sto se tice omjera cijene i kvalitete vina jer oni godisnje posade vinograda koliko ih mi sada imamo ukupno.. ali mozemo se koncentrirati na kvalitetu i posebnost sto definitivno mozemo pa i odredenu (visu) cijenu koju taj proizvod zahtijeva.

treba gledati dalje od svog dvorista sto se tice prodaje i pronalazenja kupaca koji ce to znati cijeniti i moci platiti. naravno da neces prodavati eko vino od 100 kn lokalnoj birtiji za gemiste..

kako se jednoj austriji isplati imati 20% povrsina pod eko uzgojem ako se to ne isplati ili ako od toga nema kruha i nije ekonomicno i rentabilno!? oni su spojili eko uzgoj sa filozofijom kvalitetnog zivljenja, uzivanja u mirnoj i netaknutoj prirodi, vodama, planinama, poljoprivredi, radu i zivotu na zemlji i u selu..

mi smo nazalost divlje drustvo koje to ne cijeni i svi hrle u grad, zele za par godina rada/krade/prevare zaraditi i osigurati se za cijeli zivot ali to tako nejde u civiliziranom svijetu gdje se cijeni rad i postenje i na kraju krajeva covjek i priroda.

[Razor]

Stvar je i u znanju. Treba više znanja za eko proizvod, jer se svaki štetnik rješava drugačije, biološkim načinima, a treba znati svaki ciklus štetnika, nema onoga " riješit ću sve sprayem" za muhe.
Lokacije i zemljište u RH je povoljno za ekološki uzgoj, ali kultura ljudi i naše tržište su problem.
Trenutno si takve proizvode može priuštiti mali broj ljudi u, našoj državi, ali vani na većem tržištu, to je dugačije.
Pitanje je i marketinga. Treba imati brand, bilo kakav, uopće nije bitno da li je i konvencionalna proizvodnja isto pod tim brendom, jer se onda automatski otvara prostor i za finiju ekološku proizvodnju ( npr. ekološkog soka od jabuke ).
Ali da bi se došlo do toga, treba prvo ustabiliti brand, imati ispočetka miksanu proizvodnju ( veći dio konvencionalne za sigurnost ispočetka i dio ekološke) pa se onda dalje okretati diktatu tržišta.
Ekološka proizvodnja još uvijek zahvaća jako mali segment tržišta, dok se to ne promijeni i ostat će tako.
Eko proizvoda ima u većim marketima, ali cijena im je dosta viša (  jabuke u super konzumu, npr).
Za drugo, ne znam, nisam ni ja u tom segmentu, pa nisam baš ni objektivni izbor jer najčešće pišem o pesticidima , ali ljudi su dosta i nepovjerljivi prema tome i lakše im je primjerice jesti svoje voće koje onda paze i ne prskaju ga, ako imaju grunta.
Naravno da postoji mogućnost eko uzgoja, posebno u voćarstvu i vinogradarstvu, ali to je dosta težak posao, posebno u godinama kakva je bila ova.

[Mušketir]

Čegec koji je spomenut je vinogradar koji je prvi u hrvatskoj krenuo sa eko proizvodnjom vina i to još prije više od 20 godina i prvi je dobio certifikat.
Kada se on počeo baviti s time nisu niti postojali pravilnici o eko proizvodnji.
Sada su kod njega posađene neke eko(polu hibridi) sorte koje su u fazi pokusa sa zavodom i ministarstvom jer su standardne  sorte brzo propadale u eko tretmanu-
Još jedna velika stvar je da oni prije svega i žive neku vrstu eko života pa su onda i počeli proizvoditi na taj način. I moram reći da su to stvarno vrijedni ljudi

[Ivan]

sve je dobro receno ali pitanje opredjeljenosti pojedinca za bilo kakav tip proizvodnje je najbitniji i ovisi o mnogo stvari ali mislim da isto tako jako veliku ulogu ima svjetonazor. netko razmislja ovako, netko onako, netko u eko pravcu a nekoga uopce ne zanimaju te stvari jer mu je samo bitno da nije gladan i zedan.. mislim da bi se to moglo sazeti u jednu misao - svakom prema potrebama.

ja vjerujem u eko nacin i pristup, tako razmisljam u svemu jer vjerujem da su priroda i prirodni procesi nesto u sto se najmanje treba mjesati a covjek je u zadnjih 100tinjak godina to sve jako dobro ispromijesao i poremetio i zato niti ne volim ovu modernu tehnologiju jer smatram da robotizira ljude i drustvo sto smatram da je lose jer to dugorocno steti.  

ja sam utopist i zelio bih da se sve vrati na zemlju, najrade bih zivio prije 200tinjak godina kada su ljudi zivjeli u prirodi i od prirode i zemlje jer to je sigurno najiskreniji i najcisci zivot ali ja znam da se to nece uskoro desiti makar je danas vidljivo zbog ove krize koliko je u biti cijeli svijet prenapuhan, previrtualan, prenerealan i nestvaran. sve se dogada na nekim virtualnim burzama, napuhuju se cijene, mesetari se bez ikakvog pokrica a sve u sluzbi profita, da netko zaradi, tj. kruha bez motike. i to se pokazuje da danas vise tako nejde i ne moze jer ne moze svaka firma rasti 20% godisnje, kud to sve vodi.. gdje su ona dobra stara vremena kad si kupio televizor ili auto i imao si ga 20, 30 godina jer su stvari bile napravljene da traju i da sluze, a ne samo da se proizvedu i prodaju i tako ukrug, da se samo zgrne sto vise profita, to je cisti materijalizam i tzv. mentalitet potrosackog drustva ali danas je jasno da to vise tako ne moze i osobno mi je drago da se to desilo jer mozda ce ukazati na sve negativne efekte takvog drustva i opcenito rada.

Razor je izvrsno istaknuo par stvari, a to su:

Stvar je i u znanju. Treba više znanja za eko proizvod, jer se svaki štetnik rješava drugačije, biološkim načinima, a treba znati svaki ciklus štetnika, nema onoga " riješit ću sve sprayem" za muhe.

mislim da je to cijela poanta eko proizvodnje jer se ona temelji na vecem znanju, trudu, radu i zalaganju koliko god to nekome grubo zvucalo.. mi smo nauceni i zelimo sto vise moguce stvari rijesiti jednostavno i bez puno muke i truda. ali ja pripisujem to i nasem mentalitetu a to se najbolje vidi po odnosu npr. nas i razvijenijih europskih zemalja, narocito skandinavaca. tamo ljudi kvalitetno zive, rade, druze se, imaju, trose ali nisu bahati, nisu bezobrazni, uobrazeni, divlji, nekulturni, cijene druge ljude, covjeka i prirodu jer im nije sve pitanje novaca i profita.

daj zamisli kakve bi rezultate dobio da pitas odreden broj npr. austrijanaca i hrvata da li bi zeljeli da im netko da 100 milijuna eura? kladim se da bi da reklo 99,9% hrvata, a za austrijance nisam bas siguran da bi bio tako veliki broj.. jer ljudi znaju da su veliki novci velika obaveza i stres. a uostalom sta bi sa tolikim novcima? isto tako se kladim da bi 99% hrvata da dobe takve novce prvo kupilo najmanje 10 najskupljih auta, 5 stanova i 3 vile, 2 broda i do kraja zivota ne bi nista radili samo bi zderali i lokali.. i umrli bi u 40-oj. zar tome tezimo, to je nase poimanje kvalitetnog i ispunjenog zivota?

Trenutno si takve proizvode može priuštiti mali broj ljudi u, našoj državi, ali vani na većem tržištu, to je dugačije.
Pitanje je i marketinga. Treba imati brand, bilo kakav, uopće nije bitno da li je i konvencionalna proizvodnja isto pod tim brendom, jer se onda automatski otvara prostor i za finiju ekološku proizvodnju ( npr. ekološkog soka od jabuke ).
Ali da bi se došlo do toga, treba prvo ustabiliti brand, imati ispočetka miksanu proizvodnju ( veći dio konvencionalne za sigurnost ispočetka i dio ekološke) pa se onda dalje okretati diktatu tržišta.
Ekološka proizvodnja još uvijek zahvaća jako mali segment tržišta, dok se to ne promijeni i ostat će tako.
Eko proizvoda ima u većim marketima, ali cijena im je dosta viša (  jabuke u super konzumu, npr).

s ovim dijelom se ne bih slozio, da si jako mali broj ljudi moze priustiti eko/skuplje proizvode. koliki je taj broj ljudi, 10%, 5%, 1%? znaci radi se o gruboj brojci od 450 000, 225 000 i 45 000 ljudi..? to su jos uvijek dosta velike brojke narocito s obzirom na izuzetno malu, gotovo beznacajnu brojku nasih eko proizvoda i eko proizvodaca. a koliko bi ti proizvodi bili skuplji od obicnih, 10%, 30%, 50%, 100%!? znaci pricamo o tome da li bi cijena npr. 1 kg krumpira bila 1-3 kn skuplja od danasnjih 6-8 kn. pa nije to tako ogromna razlika u cijeni koju moze platiti samo 100tinjak ljudi u hrvatskoj! ja bih prvi kupio takav eko krumpir koji nije prskan i gdje nisu koristena umjetna gnojiva ili gmo sjeme.. nekom to nije bitno i tu opet vracamo na pocetak price o zivotnoj opredjeljenosti pojedinca.

pitanje marketinga i branda dolazi poslije nakon sto vec imas neki proizvod koji zelis plasirati i prodati.

evo npr. velika vecina vas je nadam se cula za eko imanje sever (kraj ivanic grada imaju imanje) koji su u tome itekako uspijeli i potraznja im je zbilja velika sto znaci da ljudi sve vise zele kupovati takve proizvode jer postaju sve vise osvijesteni.

jako mi se svidio njihov kratki osvrt o eko uzgoju gdje u biti objasnjavaju svoj stav o eko proizvodnji i sto ih je na to navelo, procitajte ovdje:

http://www.eko-sever.hr/ekouzgoj.html

ps. malo sam se previse raspiso, necu vise..

[Koshpa]

Sam ti daj. U nekim se stvarima slazem s tobom u nekima ne. Ali svejedno rado procitam.

[Juznjak]

Bio sam prije par dana na jednoj trznici u Francuskoj gdje prodaju ekoloski ciste i zdrave poljoprivredne proizvode. Puno ljudi je bilo oko tih standova i kupovalo a vanjski izgled tih proizvoda bio je sve drugo do atraktivan. Cjene su bile znatno skuplje od onih zatrovanih koje svakodnevno kupujemo.
Za ohrabriti je bilo vidjeti puno kupaca.
Neznam kako to kod nas ide?

[mmihale]

Sada su kod njega posađene neke eko(polu hibridi) sorte koje su u fazi pokusa sa zavodom i ministarstvom jer su standardne  sorte brzo propadale u eko tretmanu-

tako je i kod mene bilo sa standardnim sortama i sad imam te interspecificne sorte prvu godinu i super su se pokazale.

[Ivan]

Bio sam prije par dana na jednoj trznici u Francuskoj gdje prodaju ekoloski ciste i zdrave poljoprivredne proizvode. Puno ljudi je bilo oko tih standova i kupovalo a vanjski izgled tih proizvoda bio je sve drugo do atraktivan. Cjene su bile znatno skuplje od onih zatrovanih koje svakodnevno kupujemo.
Za ohrabriti je bilo vidjeti puno kupaca.
Neznam kako to kod nas ide?

pa vani je ljudima normalna stvar da tako nesto kupuju i koriste u prehrani.. kod nas je to sve jos u povojima i posebne eko trznice nema, imas samo trznice.