Neću ispasti bedasta, ali u ovoj knjizi je pisalo da se koštano brašno i mljeveno rogovlje melje za gnoj, a za kaj služe rogovi u biodinamici? To mi nikad nije bilo jasno. Ako tu negdje to mogu pročitati obavjestite me ili mi odgovorite. Ne šalim se ozbiljno pitam.
Eto da pustim malo vode i na Ivanov mlin Što se tiće biodinamike to mi je malo prekomplicirano.Svi ti rogovi,pa životinjske iznutrice itd,itd..tu ko voli nek izvoli!Apsolutno podržavam svaki pokušaj proizvodnje nećeg na ekološki naćin,iako priznajem da se baš ne pridržavam toga.U vrtu se trudim i voćnjaku ,no što se tiće vinograda tu radim,kako se ono kaže "po knjizi",pošto imam toga premalo da bih se s tim kockao i na kraju godine ništa pobrao.Al u podrumu zaista koristim minimalno kemije.Osim sumpora i kvasaca za vrenje za sad ništa drugo.Iako mi je Orlando reko da mi je šardone malo prekiseli,al to je ono što je moje grožđe ove godine dalo.Iako bi se to dalo riješit ,jer znamo da ima sredstava za sve,al bez veze bi bilo da se ja mjerim sa lokacijama Kutjeva il Iloka.Isto kao i to da sva vina Hrvatskog podneblja u konačnici imaju isti miris i okus bez karakteristika klime i kraja iz kojeg dolaze.I čitajući tako pomalo o svemu,što se sve nudi,a bez ćega se -"kao"- ono ne može doći do vrhunskih rezultata, nameće se zakljućak: "zaista smo sve udaljeniji od same prirode i njezinih procesa"
"Fermentacija kravljeg đubreta u kravljem rogu. ( mislim da se vani to može i kupiti gotovo, teško da će mo doći do roga jedne krave i đubreta u laktaciji krave)
Koristi se za unaprjeđivanje tla i obnovu degradiranih tala. I prvi je korak u prelasku na biodinamičko vrtlarenje.
Ukopavanje se obavlja za vrijeme hladnih mjeseci od studenog do veljače.
Koristi se isključivo kravlji rog, ne od bikova. Kravlji rog je drugačiji od bikovog po nekakvim prstenovima koji se stvaraju kad se krava oteli i imaju dobru zakrivljenost( izvinjavam se ako sam nešto krivo prenijela).Ðubrivo se uzima od krave koja je u laktaciji ( laktacija je kad krava hrani tele, ispravite me ako griješim), to ima veze sa stanjem kalcijuma.Krava se mora hraniti kvalitetnom hranom dva dana prije punjenja roga, kako bi se osiguralo dobro gnoivo.
Rogovi se okreću prema dolje da ne bi voda dolazila u njih , iako se jama napuni vodom od kiša.Tjekom hladnih mjeseci život se udiše u tlo, i tlo postaje puno energije koja je priprema biljkama za rast. Ta energija se prenosi prirodnim procesima u rog i gnoivo.Jama u kojoj su rogovi treba biti malčirana sa slamom i u hladu.Rogovi idu na dubinu oko 40 cm, trebaju biti prekriveni zemljom koja je obogaćena humusnom zemljom. Mora se paziti da ne raste korov u jami i da se ne širi korjenje drveća.
Nakon 4 mjeseca pripreme, đubrivo bi trebalo biti boje tamnog humusa i slatkastog mirisa.
Ðubrivo bi trebalo biti čuvano na hladnom mjestu i u staklenke, te sa izolacijom.
Špricanje sa ovim gnoivom ide 4 puta godišnje u kasnim popodnevnim satima. Šprica se listopad, studeni, veljača i ožujak.Mjera je 25 grama na 13 litara, i šprica se jedan hektar s tom količinom.Kroz sat vremena se pravi tekućina mješajući, prvo se mješa u jednom smijeru , pa u drugom.Špricanje tla se može obavljati i četkom.Šprica se kad je Mjesec u silaznoj fazi.
Interesira me što prirodniji način uzgoja bilja, ali mi je nekako čudno, da ne kažem neprihvatljivo, to da gnoj mora biti od krava u laktaciji i da se mora špricati kad je mjesec u silaznoj fazi. Do rogova mogu doći jer se bavimo klaoničkom opremom, i do stajskoga gnoja, ali mi nitko ne garantira od koga su ti rogovi, a i gnoj je i od telića, junica, bikova, krava, izmješan. Pa neću valjda sjediti kravi pod guzicom i čekati... Probala bi to na jesen, samo još molim odgovor, negdje sam pročitala da se mora zakopati na određeno mjesto na gruntu. To mi sve liči na rubu zanosti (bez uvrede, možda još ne shvačam ili sam primitivna).
Nije ni meni ugodna pomisao na iznutrice na polju, ali ako se one dobro termčlki ili kakvim drugim postupcima obrade, jer sigurno ih nitko neće neobrađene puštati u promet, njima vjerojatno ostaju samo korisana svojstva.
Eh sad...za ekološki ili čak biološki pristup toj grani treba imati znatno više od poznavanja tih predmeta....treba imati dušu, a to se još uvijek u školi ne uči!...zato to široke mase ni ne pokušavaju razumjeti .......za nas, za naše obitelji i buduće generacije to mora biti u nama, u našim srcima...
nedovoljno precizno jer nema smisla zakopavati rogove u veljaci kada ih se vec do ozujka mora iskopati.. bitno je zakopati rogove u zemlju nakon sto je nastupila jesen a obicno se to radi oko Miholja (29.10.) dok se rogovi moraju iskopati prije proljeca, obicno par dana ili tjedana prije.
Hvala Ivane stvarno si se potrudio. Ovo je ozbiljan forum, sa pravim stručnjacima. Baš sam danas rekla suprugu nek mi nabavi rogove, a on veli :"Ti to ozbiljno? E pa onda bum krenul u akciju". Kaj je pod tim mislil ne znam, ali kad sam rekla da bu to zakapal u zemlju samo me je blijedo pogledal.