Ishrana i gnojidba u vinogradu

[Jeremija]

Ja ujesen nisam mogao kupiti mineralca pa zato nisam ni pognojio,a tek sam u trećem mjesecu saznao za plantelu pa sam ju onda i stavil.A tak bum i sad isto.

[orlando]

Umjetnjak obavezno bar pod štihaču,ako ga ostaviš vani pola si bacil a i hraniš travu i branduse,ja to rješavam deponatorom na 30-40 cm.

[Vinofil]

Zar nije 40 cm preduboko...gro korijena se nalazi na 20-30 cm,kod mene je to od 15-30..
Ja sam ove jeseni prvi put gnojio sa deponatorom pa sam izabrao dubinu od 20 cm.

[jnix]

dubina korijena ovisi o tipu-podlozi sadnica, o tlu ,o vlažnosti-podneblju,  
 korjen odlazi duboko i daleko u potrazi za vlagom i hranom ( posebno u sušnim godinama i Dalmaciji) , a na njegovim vršcima su glavni akceptori za prihvat - dlačice.
Stoga  je nepotrebno striktno gnojenje ili zakapanje gnoja uz trs ili u redu ispod trsja, već je dovoljno i praktično i jednostavno unjeti gnojivo samo po sredini između redova , najbolje deponatorima , i to što dublje, jer su fosfor i kalij sporo prodirući elementi dok je dušik brzo razgradljiv-topljiv i zato ide brzo i  u dubinu te se prvo i vidi njegov efekt u bujnosti i zelenilu loze ,
 mnoge starije ljude ta ljepota koju vide ubrzo nakon dodavanja gnojiva sa velikim  sadržajem dušika (15-15-15) je i začarala te samo takovo i primjenjuju jer misle da je to po tome što vide i jako dobro za lozu , što je naravno krivo.Isto je istina da sada dušika smije ići više nego da ste gnojili u jesen.
 Upravo kod strojnih deponatora treba paziti da se ne ide blizu trsa radi oštećenja-rezanja korjena koji krenu na stranu , tu ne mislim na branduse jer njih u prvoj godini morate sami ručno odstraniti.
Prejako i učestalo plitko  gnojenje  te navodnjavanje će rezultirati razvojem plitkog korjenovog sustava , a time dolazi do oštećenja istog mehaničkoom obrdom i ili   smrzavanjem tjekom jake zime...

     već me prsti bole,dajte sad vi pišite moram smislit neku tastaturu koja će znat kad stisnem samo jedo slovo riječi  šta hoću napisati (T9...)

[orlando]

Prilikom gnojenja sa deponatorom ja stavljam cca 50 grama po trsu što je upola malje od uobičajene doze s tim da sam imao
zadnjih 5-6 god dosta stajskog gnoja (konjskog) koji sam razbacao na jesen po redu i zafrezao.Ispalo je da sam sa stajskim gnojio svaku godinu i dobio sam od one ilovače gdje motika neide finu zemlju koju je lako obrađivati i nemam više problema s pirikom nego mi raste črevec po vinogradu.
Ali imao sam i jedan problem od previše gnojaodnosno dušika i to u dijelu vinograda gdje se sve cijedi, tamo je  zelene mase bilo za poludit na dva lucna jedva 5 -6 grozdića.Sad se sve to smirilo i sad opet ima grozđa al taj vinograd uopće nije ništa dobio već treću godinu.

[Vinofil]

Jnix..jako dobar post.Ja to ovima svojima ovdje tvrdim već godinama da je jesenska gnojidba osnovna i nezamijenjiva i to uz obavezan unos u tlo ali još ih i dalje masu gnoji u proljeće tom 15-kom i ureom i to bez unošenja u tlo jer je u rano proljeće to nemoguće zbog vlažnosti.
Rezultat je bujna loza,kvaliteta mizerna a sa kilometra se može prepoznati nedostatak kalija.

[orlando]

urea ti na temperaturi preko 25 c i na suncu ishlapi za par sati, bacanje umjetnjaka po površini je bacanje novaca.

[Jeremija]

tako radi dosta ljudi oko mene.jedan moj susjed,stariji čovjek,stavi kod čokota na kup i ne zaorava ga,jedino na proljeće kad stavi petnajsticu onda ju zafreza.ja mu stalno govorim neka ga barem baci po redu,a on kaže otopit će se on.

[vinogradar]

Ja sam ove godine deponatorom gnojio svaki drugi red 7 -14- 21 tako da sam samo sa
jedne strane išao blizu korjena a nagodinu mislim kontra redove

[berislav]

pozdrav ljudi. ja sam na jesen stavil stajski gnoj cca 50t na hektar nakon 4g od zadnje gnojidbe kakvo imate o tom mišljenje?

[orlando]

Stajski gnoj je najbolja opcija zato što u njemu ima 30-tak elemenata koji su važni za život biljke i on ih otpušta kroz 3-5 god.
Stajski se obavezno mora zakopati,a vrlo je poželjno da se i zemlja obrađuje(kopa ,freza,podriva) kako bi došao kisik što dublje u tlo da bi se ti elementi odnosno hranjiva mogli kretati i doči do biljke, a i zemlja će ti postati humusnija i laganija za obradu.

[berislav]

ovaj put sam uspio izorat redove pa ubacit stanjak pa ponovo naorat brazdu i to nekih 20 cm dubine,nadam se da če to bit dobro.to je prvo gnojenje na takav način inače smo samo bacali gnoj po redu.

[Ivan]

berislav, dobro je to samo mi se cini mozda malo previse za vec posadeni vinograd, 50 t/ha obicno ide u meliorativnoj gnojidbi.. bolje je gnojiti po manje ali cesce jer se i gnoj bolje razgradi kad ga je manje.

[briskula]

zanimalo bi me sta mislite o gnojenju peletiranim konjskim gnojem na način da se ga unaša deponatorom na 30-40 cm, zanima me koji bi bili nedostaci te tehnike?

[teran]

Kako uskoro kreće vegetacija vinograda, sastavio sam jedan mali poster (*.pdf) na temu simptoma nedostatka pojedinih hranjiva u vinogradu. Tisak i distribucija slobodni (štoviše preporučljivi  ).

Evo linka:
http://freedrive.com/file/1118093

p.s. Izvorno je sastavljen još davne 2003. godine kada sam počeo raditi u Institutu za poljoprivredu. Orginal primjerak još uvijek krasi zid u Pedološkom laboratoriju.