VVV Forum
Ekološka i integrirana proizvodnja ili GMO => Ekološka i integrirana zaštita, ishrana bilja ili GMO => Topic started by: Ivan on 18 Svibnja, 2007, 15:35:04
-
evo, zanima me ova stvar, kako napraviti vlastiti kvalitetan kompost za gnojidbu i od cega se tocno sve sastoji? ako netko ima kakvih iskustava, saznanja ili da preporuci neku knjigu u kojoj je to malo detaljnije objasnjeno.. hvala, pozdrav.
-
Do danas si sigurno već nabavio literaturu za pravljenje komposta ali evo ti jedna adresa http://kompost.hr/ Ja sam u voćnjaku na ograđena 2 kvadrata počeo odlagati biljni otpad pa će biti i nešto komposta do godine. Sad sam se i nešto sjetio (kao i onaj iz reklame za žuju) da je jedno vrijeme prije rata u modi bile farme kalifornijskih glista ali za njih već godinama nisam čuo. Ako se još uvijek mogu nabaviti bilo bi interesantno pokušati sa njima na par kvadrata. Da li netko ima informaciju za nabavu kalifornijskih glista ?
LP
-
a slabo sam informacija nabavio, javilo mi se 2-3 ljudi nazalost.. tebi hvala na ovoj stranici, vidim da ima hrpa korisnih informacija, pozdrav.
-
Pozdrav svima. ( moj prvi post)
Prosle godine sam pocel raditi kompost za moj malli vinograd ( 120 trsova), pa me interesira na koji nacin da unsem kalija u kompost? Kompost se sastoji vecinom od lisca, roždja?
-
pepel ti je vrlo kvalitetan izvor kalija u kompostiranju ali treba paziti da se upotrebljava pepeo od drva (iz peci npr.) a ne od ugljena jer moze biti toksican za biljke! takoder su ti dobar izvor kalija pepeo od kore banane, limunova kora, kora od krastavaca i kora od duhana, kao i morske alge ili trave, mljeveni granit ili tzv. zeleni pijesak i nesto sto ces vjerojatno najlakse nabaviti, suhi gnoj od kokosi ili ovce, nikako svjezi!
za dobar kompost treba ti 4 elementa: ugljik kao izvor energije, dusik kao aktivator ili hrana, kisik ili zrak i vlaga. takoder, bitno je da ti omjer ugljika i dusika nije prevelik, tj. optimalan omjer je 25-30:1, dakle na svakih 100 kg ugljika ide 3-4 kg dusika. vjerojatno znas da ne smijes stavljati meso, riblje ostatke, ulja i masti..
-
pepel ti je vrlo kvalitetan izvor kalija u kompostiranju ali treba paziti da se upotrebljava pepeo od drva (iz peci npr.) a ne od ugljena jer moze biti toksican za biljke!
hvala, dosta mi je jednostavno nabaviti pepela pa ga bum koristil
takoder su ti dobar izvor kalija pepeo od kore banane, limunova kora, kora od krastavaca i kora od duhana, kao i morske alge ili trave, mljeveni granit ili tzv. zeleni pijesak i nesto sto ces vjerojatno najlakse nabaviti, suhi gnoj od kokosi ili ovce, nikako svjezi!
... za te izvore kalija sam vec procital ( Praxisbuch Bioweinbau, ISBN-10: 3704020907), ali posto mi je prvi put kaj radim nekaj takvoga sigurno budem trebal jos savjeta.
Pozdrav iz Graza.
-
Citam pozorno ovaj dio foruma koji nazalost nije osvjezen iskustvom vec godinu dana >:( a pun je dobrih savjeta. Ivan kaze da je na svakih 100 kila ugljika potrebno 3 - 4 kila dusika. Za nas pocetnike u kompostarenju moze li podpitanje ustvari gdje je najjaca i najzdravija koncentracija ugljika za staviti u kompost a gdje dusika?
Kakav je odnos tezina prije kompostiranja i nakon? Da li je vlaga dovoljna ona koja dolazi sa kisom ili treba to i polijevati? ??? Koliko vremena treba za uciniti dobar kompost ::)
Koliki bi mi trebao prostor za kompostiranje za vinograd od 3000 m2 povrsine/3.000 cokota vinove loze ??? Hvala na odgovorima.
pepel ti je vrlo kvalitetan izvor kalija u kompostiranju ali treba paziti da se upotrebljava pepeo od drva (iz peci npr.) a ne od ugljena jer moze biti toksican za biljke! takoder su ti dobar izvor kalija pepeo od kore banane, limunova kora, kora od krastavaca i kora od duhana, kao i morske alge ili trave, mljeveni granit ili tzv. zeleni pijesak i nesto sto ces vjerojatno najlakse nabaviti, suhi gnoj od kokosi ili ovce, nikako svjezi!
za dobar kompost treba ti 4 elementa: ugljik kao izvor energije, dusik kao aktivator ili hrana, kisik ili zrak i vlaga. takoder, bitno je da ti omjer ugljika i dusika nije prevelik, tj. optimalan omjer je 25-30:1, dakle na svakih 100 kg ugljika ide 3-4 kg dusika. vjerojatno znas da ne smijes stavljati meso, riblje ostatke, ulja i masti..
-
Već sam pripremio nešto materijala za izradu probnog kompostišta. Biti će mjesta za otprilike 1m3 pa ću vidjeti kako će to ispasti.
Tijekom godine se skupi materijala kojeg je šteta baciti a ovako ću dio toga i iskoristiti.
Ništa ne košta a ima koristi.
-
Citam pozorno ovaj dio foruma koji nazalost nije osvjezen iskustvom vec godinu dana >:( a pun je dobrih savjeta. Ivan kaze da je na svakih 100 kila ugljika potrebno 3 - 4 kila dusika. Za nas pocetnike u kompostarenju moze li podpitanje ustvari gdje je najjaca i najzdravija koncentracija ugljika za staviti u kompost a gdje dusika?
Kakav je odnos tezina prije kompostiranja i nakon? Da li je vlaga dovoljna ona koja dolazi sa kisom ili treba to i polijevati? ??? Koliko vremena treba za uciniti dobar kompost ::)
Koliki bi mi trebao prostor za kompostiranje za vinograd od 3000 m2 povrsine/3.000 cokota vinove loze ??? Hvala na odgovorima.
vjerojatno ljudi citaju iz knjiga o kompostu pa je na forumu dosta mirno. U svakoj knjiznici imas dosta knjiga o kompostu.
ugljik se dobiva vecinom iz suhih cvrstih otpadaka, npr. granje. dok dusik iz zelenih tvari.
Mo mojoj gruboj procjeni volumen komposta se dvostruko smanji.
Sto se tice vlage to trebas kontorlirati, i u sunsim razdobljima zalijevati vodom, pogotovo ako nemas kompost ispod nekog drveca koje bi stvaralo sjenu. Ja svoj pokrivam plasticnom folijom za ljetnih vrucina.
Za dobar kompost ti treba cca. 1 godina.
Racunaj za 100m2 povrsine ti treba otprilike 2-3m2 za kompost.
Pozdrav.
-
Hvala a evo citam na francuskom net portalu da treba racunati 1 litru komposta na tisucu M2 zemljista i da kompostiste nebi trebalo biti vece od 1 M3 da bi se ucinio dobar kompost te da ako su nam potrebe za kompostom vece da onda treba vise kompostista....
vjerojatno ljudi citaju iz knjiga o kompostu pa je na forumu dosta mirno. U svakoj knjiznici imas dosta knjiga o kompostu.
ugljik se dobiva vecinom iz suhih cvrstih otpadaka, npr. granje. dok dusik iz zelenih tvari.
Mo mojoj gruboj procjeni volumen komposta se dvostruko smanji.
Sto se tice vlage to trebas kontorlirati, i u sunsim razdobljima zalijevati vodom, pogotovo ako nemas kompost ispod nekog drveca koje bi stvaralo sjenu. Ja svoj pokrivam plasticnom folijom za ljetnih vrucina.
Za dobar kompost ti treba cca. 1 godina.
Racunaj za 100m2 povrsine ti treba otprilike 2-3m2 za kompost.
Pozdrav.
-
@ citam na francuskom net portalu da treba racunati 1 litru komposta na tisucu M2 zemljista
ak je ovo M2,metar kvadratni(vjerojatno),onda "valjda" tu nekaj ne štima ili sam kaj krivo povezal ???
-
Oprosti riba 2 radi(lo) se o 1 litri komposta na 1 m2 povrsine zemlje a kazu da netreba praviti kompostiste vece od 1 metra kubnog ili 1000 litara zapremnine ::)
-
.......................
Racunaj za 100m2 povrsine ti treba otprilike 2-3m2 za kompost.
Pozdrav.
Vjerojatno misliš 2-3 m3?
-
Vjerojatno misliš 2-3 m3?
Po metru kvadratnome mozes iznjeti 1-3 litre komposta u godini, ali sve ti to ovisi kakva je zemlja i da li se tokom godine gnoji sa drugim stvarima.
Koliko ces povrsine trebati za svoj kompost ovisi kako je kompostiste rjeseno (visina), pa da zakljucimo ovako 1m3 = 1000L = dovoljno za 1000m2 vinograda.
Pozdrav.
-
............................
Koliko ces povrsine trebati za svoj kompost ovisi kako je kompostiste rjeseno (visina), pa da zakljucimo ovako 1m3 = 1000L = dovoljno za 1000m2 vinograda.
Pozdrav.
Ok, tako sam i mislio, jednostavna računica.
A iz iskustva, pošto imaš kompost, dali je bolje napraviti 1x1x1 m ili npr. 1x2x0,5, ili nema razlike s obzirom na visinu komposta.
-
mislim da sam o ovome vec komentarisao ali ak nisam evo jos jedanput. Evo kak to kod mene izgleda , kompostiste u vrtu . Otpad bacam s gornje strane a dole vadim kompost i prosijavam , sto ne prodje kroz sito , bude i grancica i svega, ide nazad gore .
Znam u par navrata u Ljeti pustit vodu od gore ( iz bunara ) da malo navlazi jer vidim da se sporije slijeze usljed suse .
Moj vrt , kompostiste i staklenik .
-
Ovo ti super izgleda Komsic-u.
-
http://www.kompost.hr/
-
mislim da sam o ovome vec komentarisao ali ak nisam evo jos jedanput. Evo kak to kod mene izgleda , kompostiste u vrtu . Otpad bacam s gornje strane a dole vadim kompost i prosijavam , sto ne prodje kroz sito , bude i grancica i svega, ide nazad gore .
Znam u par navrata u Ljeti pustit vodu od gore ( iz bunara ) da malo navlazi jer vidim da se sporije slijeze usljed suse .
Moj vrt , kompostiste i staklenik .
Da li prodaješ povrće? Lijepi luk, hrpa luka ;D
-
Nis ne prodajem ! To je jedan dio luka . U vinogradu posadim jos jedan dio , onak za potrebe uz vino i cvarke a sto ostane , ostane za zimu . Prosjek 50 do 70 kg .
Trudim se proizvest sto vise kultura koje mi trebaju za konzumaciju . Povelik spisak stvarno . Luk , kupus , paradaiz , paprika , mrkva, presin cikla , grasak , mahune , patlidzan , krastavci razni , dinje , lubenice , tikvice , cvjetaca , blitva , poriluk , crna rotkva , tikva ,koraba,kukuruz secerac Pa onda razno zacinsko bilje pa voce : jabuka, kruska , sljiva , tresnja ,visnja , breskva , marelica , dunja , orah , smokva , kupina , ogrozd , ribizla , ljesnjak .Prosle godine zasadjene borovnice i brusnice . Ove godine konacno sadim kivi .
Svih ovih kultura imam dovoljno ili previse za moje domacinstvo pa si zamislite koliko je to komposta godisnje !!!!!
-
Nis ne prodajem ! To je jedan dio luka . U vinogradu posadim jos jedan dio , onak za potrebe uz vino i cvarke a sto ostane , ostane za zimu . Prosjek 50 do 70 kg .
Trudim se proizvest sto vise kultura koje mi trebaju za konzumaciju . Povelik spisak stvarno . Luk , kupus , paradaiz , paprika , mrkva, presin cikla , grasak , mahune , patlidzan , krastavci razni , dinje , lubenice , tikvice , cvjetaca , blitva , poriluk , crna rotkva , tikva ,koraba,kukuruz secerac Pa onda razno zacinsko bilje pa voce : jabuka, kruska , sljiva , tresnja ,visnja , breskva , marelica , dunja , orah , smokva , kupina , ogrozd , ribizla , ljesnjak .Prosle godine zasadjene borovnice i brusnice . Ove godine konacno sadim kivi .
Svih ovih kultura imam dovoljno ili previse za moje domacinstvo pa si zamislite koliko je to komposta godisnje !!!!!
Ja isto tako radim, ove godine sam uspio nabaviti staro sjeme razlicitih vrsta rajcice, paprike, cilija, krastavaca, tikava .... (http://www.arche-noah.at/etomite/)
-
Pogledao malo i odmah mi zapalo za oci da pod tresnjama nema Banjalucke crnice , autohtone sorte i jedine sorte koja ima obojeni sok !!!!
Pih !
-
Nadovezat cu se mada ne spada u ovu temu ali da se ne izgubim sa pitanjem.
Naime , prosle godine sam pokusao uzgojiti bamiju . uspio odgojiti 5-6 presadnica ali kad sam ih preselio u vrt ko da sam ih u skrinju stavio . 20 dana ni milimetra i onda su ih pojeli da li puzevi ili vrapci nisam siguran !
Jel uzgaja tu kulturu neko da mi da neke savjete ?
-
Dali bi bilo dobro da stavim u kompost lozu koja je zaražena crnom pjegavošću,dali bi se gljivice crne pjegavosti uništile prilikom kompostiranja.
-
Dali bi bilo dobro da stavim u kompost lozu koja je zaražena crnom pjegavošću,dali bi se gljivice crne pjegavosti uništile prilikom kompostiranja.
ne znam tocno odgovor, ali cemu riskirati, kad znas da je loza bolesna, osim netko zna da ce se gljivice unistiti. Uzmi nekvi drugi suhi materijal umjesto loze.
Pozdrav.
-
Imam materijal od voćaka i koru od bazge koju sam ogulio za kolce za vinograd,a mislio sam da ne spaljujem lozu nego da ju kompostiram ak nebi smetala pjegavost,no neću sigurno riskirat nego ču je radije spaliti nego da si napravim još veće zlo.
-
Prije 2 tjedna iznio sam kompost u vinograd, kompost sam prekrio malčem i sada cu samo dodavati zelene tvari iz vrta direktno u vinograd, odnosno necu vise kopati izmedju trseva, nego stvarati kompost na "licu mjesta". Posipao sam malo ubrzivač procesa kompostiranja tako da se sve skupa pokrene.
lp.
-
mislim da sam o ovome vec komentarisao ali ak nisam evo jos jedanput. Evo kak to kod mene izgleda , kompostiste u vrtu . Otpad bacam s gornje strane a dole vadim kompost i prosijavam , sto ne prodje kroz sito , bude i grancica i svega, ide nazad gore .
Znam u par navrata u Ljeti pustit vodu od gore ( iz bunara ) da malo navlazi jer vidim da se sporije slijeze usljed suse .
Moj vrt , kompostiste i staklenik .
Komsic kako su velike rupe na situ kroz koje ti prosijavaš kompost?
-
mislim da su oko 1.5 x 1.5 cm . Mozda zvuci previse ali kad sito stavim vertikalno ( oko 60 stepeni ) da kad bacim lopatom kompost da masa klizi niz sito vani ispadaju jako mala zrna .
-
Prije 2 tjedna iznio sam kompost u vinograd, kompost sam prekrio malčem i sada cu samo dodavati zelene tvari iz vrta direktno u vinograd, odnosno necu vise kopati izmedju trseva, nego stvarati kompost na "licu mjesta". Posipao sam malo ubrzivač procesa kompostiranja tako da se sve skupa pokrene.
lp.
Kako sad to izgleda?
Izgleda mi kao interesantna ideja za manje vinograde pa bi bilo dobro da napišeš do sadašnje iskustvo. :)
-
Kako sad to izgleda?
Izgleda mi kao interesantna ideja za manje vinograde pa bi bilo dobro da napišeš do sadašnje iskustvo. :)
postao sam vec negdje fotke kako je izgledalo na pocetku, ne mogu sad naci gdje tocno. Uglavnom dobro se pocelo razvijati, ali ja sam bio odsutan i zelena masa (korov) se previse razvio, vjerojatno zbog preniskog sloja malca, sto je i Ivan komentirao na fotkama. Nakon sto sam uklonio korov sve j bilo ok, cak sam dodao malo slame i do kraja vegetacije nisam vise nista radio. Mozda bi trebalo unositi malc u vise navrata, to cu probat ove godine.
mislim da nista ne mozes krivo narpavit ako to isprobas u svojemu vinogradu, mozda na nekoj malo kolicini, a vjerojatno treba i godina dvije da se napravi dobar sloj humusa.
pozdrav.
-
postao sam vec negdje fotke kako je izgledalo na pocetku, ne mogu sad naci gdje tocno. Uglavnom dobro se pocelo razvijati, ali ja sam bio odsutan i zelena masa (korov) se previse razvio, vjerojatno zbog preniskog sloja malca, sto je i Ivan komentirao na fotkama. Nakon sto sam uklonio korov sve j bilo ok, cak sam dodao malo slame i do kraja vegetacije nisam vise nista radio. Mozda bi trebalo unositi malc u vise navrata, to cu probat ove godine.
mislim da nista ne mozes krivo narpavit ako to isprobas u svojemu vinogradu, mozda na nekoj malo kolicini, a vjerojatno treba i godina dvije da se napravi dobar sloj humusa.
pozdrav.
da, sjecam se tih fotki.. sve u svemu dobro je izgledalo ali za kvalitetniju i dugotrajniju funkciju treba ipak dodavati malc u vise navrata pogotovo u vlaznoj godini kao sto je bila ova dok se sjeme korova malo ne istrjebi i smanji potencijal nicanja nove biljke. za to treba barem 1-2 godine ali ja mislim da vrijedi, a uostalom postepeno se razgraduje, stvara humus i drzi vlagu u susnim razdobljima. treba samo truda i vremena i naravno, materijala..
-
Našao sam na netu da je dobro prvo na tlo staviti kartone (karton od kartonske ambalaže) i na to može ostalo, slama, lišće, ...
Ako se stavi karton onda korov ne može niknuti.
-
Našao sam na netu da je dobro prvo na tlo staviti kartone (karton od kartonske ambalaže) i na to može ostalo, slama, lišće, ...
Ako se stavi karton onda korov ne može niknuti.
gdje se stavi karton, u vinogradu? ::) malo mi je to nezahvalno zbog njegove razgradnje jer ne znam koliko je to dobro i ekoloski da ti se karton raspada u vinogradu, obicno sadrzi i olova ako ima kakve natpise ili slova..
osnova malca je da sprijeci rast i klijanje korova, tj. njegovih sjemenki tako da im oduzme svjetlost i direktnu suncevu toplinu pri cemu se onda oni zaguse i s vremenom ih ima sve manje i manje. s te strane karton vrlo vjerojatno ima dobar efekt u tome isto kao i folija i prakticki bilo koji materijal koji moze ispuniti uvjete malca. samo je pitanje njihova razgradnja, to bi trebalo bolje provjeriti.
-
Našao sam na netu da je dobro prvo na tlo staviti kartone (karton od kartonske ambalaže) i na to može ostalo, slama, lišće, ...
Ako se stavi karton onda korov ne može niknuti.
Nekako mi se cini da je to puno posla sa kartonom. A i pitanje kooliko mu treba da se razgradi, u slucaju da zelis malo prokopati, pa ti bdue samo smetao. Kaj se tice olova ne znam koliko toga ima u kartonu?
ja sam na tu ideju dosao kad sam u jednoj knjizi o ekoloskom vrtlarstvu citao da se u biti zemlja nesmije duboko prekopavati jer se onda samo uniste struktura humusa i mikrorganizmi koji su stvoreni dodavanjem komposta. Znaci dugorocni cilj je samo dodavati kompost i malc bez nekog prekopavanja. E sad koliko to drzi vodu treba isprobati.
Ivane kako ces ove godine sa zatravljivanjem? ja sam u zimi zarao izmedju redova nakon 2 godine, jer sam skuzio da mi se djetelina jako prosirila i unistila ostale sorte, pa cu ove godine ponovno sa novim zelenilom,
Pozdrav.
-
Nekako mi se cini da je to puno posla sa kartonom. A i pitanje kooliko mu treba da se razgradi, u slucaju da zelis malo prokopati, pa ti bdue samo smetao. Kaj se tice olova ne znam koliko toga ima u kartonu?
ja sam na tu ideju dosao kad sam u jednoj knjizi o ekoloskom vrtlarstvu citao da se u biti zemlja nesmije duboko prekopavati jer se onda samo uniste struktura humusa i mikrorganizmi koji su stvoreni dodavanjem komposta. Znaci dugorocni cilj je samo dodavati kompost i malc bez nekog prekopavanja. E sad koliko to drzi vodu treba isprobati.
Ivane kako ces ove godine sa zatravljivanjem? ja sam u zimi zarao izmedju redova nakon 2 godine, jer sam skuzio da mi se djetelina jako prosirila i unistila ostale sorte, pa cu ove godine ponovno sa novim zelenilom,
Pozdrav.
i ja sam nekak skeptican o toj prici o kartonu kao malcu ali ljudi vjerojatno svasta rade i pokusavaju pa me ne bi cudilo.. i meni se cini dosta posla jer je karton krut i tvrd, trebalo bi ga rezati, savijati, prilagoditi na mjesto oko trsa i stupa, uglavnom puno zezancije a i kako smo vec konstatirali, upitna je njegova razgradnja a i nekak mi se cini da bi se mozda prebrzo razmocio i "nestao" tijekom vecih oborina kao sto su npr. bile prosle godine. olovo sam spomenuo zbog toga sto olova ima u novinama zbog tinte pa bi vjerojatno ovisilo i o tome koliko je karton prosaran slovima, tj. tintom. najbolji bi po toj logici bio cisti karton bez ikakvog tiska po njemu.
pa to je ideja malca i opcenito filozofije tla u sklopu ekoloskog sustava, da ne otvaras puno zemlju. a u kojoj knjizi si to procitao? ja imam jednu u e izdanju, vrt bez motike, zbilja jako zanimljivo i poucno (barem za nas eko orjentirane), to mi je poslao mislim neko od forumasa ali se sad ne mogu sjetiti tocno tko.. ::)
od prosle godine sam poceo malcirati, nisam nista posebno sijao niti zatravljivao jer mi se vec nakon 1-2 tretmana prosirila gusta i lijepa busenasta travica i skoro bez ikakvog korova pa sam odlucio vidjeti kakva ce situacija biti ove godine iako sam sada u jesen plugom naorao na trs ali svaki drugi red. ideja je da ove jeseni idem ciljano na sijanje travnih smjesa samo do tada moram pronaci neku jeftinu sijacicu (ima ih dosta po oglasnicima, vec sam neke i obisao) i kvalitetno sjeme pa cu se uloviti toga.
da, djeteline se opcenito jako razrastu i nadjacaju skoro sve ostale trave zato kada se radi neka travna smjesa, nje ide relativno malo jer se tijekom godina razmnozi i prevladava sve ostalo ako se ne sije ponovno.
-
a u kojoj knjizi si to procitao?
knjigu sam posudio u knjiznici, ne sjecam se vise naslova. ima dosta naslova o ekoloskom vrtlarenju pa mislim da nje tesko naci nesto dobro pogotovo ako se u obzir uzmu knjige na njemackome i engleskome jeziku.
Pozdrav.
-
olovo sam spomenuo zbog toga sto olova ima u novinama zbog tinte pa bi vjerojatno ovisilo i o tome koliko je karton prosaran slovima, tj. tintom. najbolji bi po toj logici bio cisti karton bez ikakvog tiska po njemu.
Olovo se ne koristi više u tintama, Ivane.
Pročitaj si ispod :
Newspaper Ink
Carbon black is the standard ink used for newspapers. Carbon black is comprised of carbon black, oil, miscellaneous ingredients for anti-misting and low-rub, and paraffin distillates for quick dry. Many colored inks contain the same basic ingredients except pigments replace the carbon black for the desired color. This fact sheet addresses primarily the carbon black inks because these are most commonly used in daily newspapers.
Lead, which can be absorbed through the skin, was banned as an ingredient in ink by the EPA in 1985 and is, therefore, no longer a threat. Stall trials concluded that the ink rub-off from printed newsprint was not a concern for animals.
;)
-
................................
ja sam na tu ideju dosao kad sam u jednoj knjizi o ekoloskom vrtlarstvu citao da se u biti zemlja nesmije duboko prekopavati jer se onda samo uniste struktura humusa i mikrorganizmi koji su stvoreni dodavanjem komposta. Znaci dugorocni cilj je samo dodavati kompost i malc bez nekog prekopavanja. E sad koliko to drzi vodu treba isprobati.
.............................
Prošle godine sam započeo a ove nastavljam sa takvim načinom obrade vrta. Ima informacija dosta na netu ali sam vidio i živih primjera takve obrade vrta i rezultati su odlični.
Vidio sam primjer dva susjedna vrta, jedan sađen na klasični način, štihanje i tlo bez travke a drugi samo sa prozračivanjem tla u proljeće i stavljanje malca oko biljki. Čak u jednom dijelu vrta nije se ni skidao korov koji je uspio proči kroz malc.
Ovaj vrt sa malcom je daleko bolji imao prinos i kvalitet povrča i puno manje radnih sati.
-
talog od kave vrlo je kvalitetna i važna komponenta u kompostnoj hrpi...evo nešto o tome.
http://www.howtodothings.com/home-garden/how-to-compost-with-coffee (http://www.howtodothings.com/home-garden/how-to-compost-with-coffee)
-
zanima me gdje se može kupit humus od kaliforniskih glisti i pod kojim nazivom se prodaje te cijene :o
-
Pogledaj možda ima na zelenoj burzi, može se svašta naći po povoljnim cijenama.
U kompost idu i novine, granje. lišće, red suhog, red mokrog biljnog otpada. Najkvalitetnje gnojivo je kad se u kompost stavi puno lišća.
Pikiranje povrtnih flanaca se vrši u posudice napravljene od starih novina ili u papirnate role koje ostaju od Wc papira, jer se lako posade u vrt, ne treba flance vaditi iz takvih posudica, materijal od kojega su napravljene razgradi se u zemlji, primitak biljčica je 100 %, dok se kod presađivanja rijetko sve primu.
-
talog od kave vrlo je kvalitetna i važna komponenta u kompostnoj hrpi...evo nešto o tome.
http://www.howtodothings.com/home-garden/how-to-compost-with-coffee (http://www.howtodothings.com/home-garden/how-to-compost-with-coffee)
tako je, kao i ljuske jajeta.
-
Korisno je postaviti i cijevi za zrak u kompost. Dovoljno je koji put zabiti i kolac u kompost i tko napraviti rupu da se kompost prozrači. Još je bolje u sredinu hrpe postaviti perforirane cijevi ili stupove od žičane mreže na razmaku od 1 m, za velika kompostišta, naša mala za osobne potrebe su dovoljno mala da se prozračuju sama. Najviše mi se dopada kompostište napravljeno od drvenih paleti, ono ima dovoljno zraka.
-
Upravo sam takvo napravio ove zime od četiri drvene palete, najjednostavnije i najjeftinije jer se nestandardnih paleta može nači po trgovačkim centrima gdje ih oni u pravilu bacaju, odnosno uništavaju.
-
zanima me gdje se može kupit humus od kaliforniskih glisti i pod kojim nazivom se prodaje te cijene :o
imas toga po netu i po oglasnicima samo malo potrazi..
http://www.humus-trbuscic.com/
http://bozidardugonjic.com/humus.htm
-
U kompost ide sav papir osim lakiranoga, dakle tjednici plakati, knjige i s NEl. Naravno mora ga se slagati u slojevima, naizmjenice sa travom, salmom, otpacima iz vrta, paziti na količinu jer ipak nije poželjno staviti puno, zbog same razgradnje papira. Zaražene dijelove biljaka, ako baš hoćemo možemo kompostirati ali ih treba zakopati u sredinu kompostne hrpe, jer je u sredini najveća temperatura i tu se kompost sterilizira (trebala bi biti oko 80 celzijevaca. U sredinu idu također i tvrdi dijelovi biljaka i ako nismo na vrijeme pokosili korov, pa je već otišao u sjeme i on ide u sredinu. U sredini komposta se korov potakne na klijanje, a kako nema dovoljno kisika
onda ne može rasti i tako uništimo sjeme korova.
-
Kolega @Komšić jesi li kad si radio kompost skinuo gornji dio zemlje na koji si postavio kompost i da li si nasipao pijesak kao podlogu ? Da li stavljaš i granje?
-
Kolega @Komšić jesi li kad si radio kompost skinuo gornji dio zemlje na koji si postavio kompost i da li si nasipao pijesak kao podlogu ? Da li stavljaš i granje?
[/quote]
Kad sam pravio komspostiste i nisam razmisljao o tome da bi kompost trebao imat kontakt sa zemljom pa sam podlogu betonirao misleci da ce mi biti zgodno za ciscenje .
Medjutim i nije tako lose ispalo . Obicno u donjem dijelu vadim kompost dok ne dodjem do glista . Donji dio razgradjenog komposta nema glista u opce . 8 metara dalje od kompostista sam iskopao bunar ( 9 m dubine ) tako kad po ljeti zalijevam vrt pustim nekad vodu i na kompostiste jer vidim da se sporo slijeze ( valjda stane razgradnja kad nema dovoljno vlage ).
Na okucnici imam 10-ak manjih vocki , 10-ak grmova ribizli , 20-ak metara duznih kupina i 20-ak metara duznih brajde . Sve to kad orezujem sjeckam na manje komade ( ne duze od 30 cm ) i bacam u kompostiste . Kod prosijavanja ako neki deblji komad i nije strunuo do kraja jednostavno ga bacim opet gore na vrh i dok ponovo dodje do dna tj do prosijavanja strunut ce .
Uz granje ide jos pokosena trava iz dvorista , sva trava i otpad iz vrta i sav otpad iz kuhinje bez masnoca .
Granje iz vocnjaka ( imam oko 60 vocaka ) trenutno spaljujem jer ne mogu skuckat 10 t kn za sjeckalicu . a vjerovatno ce i to doci na red a onda bi sjeckao i granje od vocki u vinogradu ( 10-ak vocki ) kao i orezanu lozu .
-
hvala na odgovoru
-
Pošto ću ove godine prvi put imati kompost,zanima me kada se i kako stavlja u vinograd(u mom slučaju).Negdje sam pročitao da se ne unosi u tlo nego se samo razbaca po površini i koliko ga ide po m2/čokotu.
-
Pošto ću ove godine prvi put imati kompost,zanima me kada se i kako stavlja u vinograd(u mom slučaju).Negdje sam pročitao da se ne unosi u tlo nego se samo razbaca po površini i koliko ga ide po m2/čokotu.
Teško je odgovoriti na tvoja pitanja pa zato i nema odgovora ;).
Ja na pr. svake jeseni razvozim sav sazreo kompost u pojas koji naknadno prekopam,te ga tako deponiram u nešto dublji sloj.Otprilike jedne tačke na 10 trseva.
Koliko ga proizvedem toliko ga i potrošim.
Uz vinograd,vočnjak i vrt komposta nikad dosta.Mislim da ne možeš fulati...
Nego jedno pitanje za znalce!Interesira me receptura za dobivanje barelskog komposta tj. Fladena.
Poznato mi je da se pravi od kravlje balege,bazalta,ljusaka kokošjih jaja i pet komposnih pripravaka.Pitanje je: kojih?
-
Pošto ću ove godine prvi put imati kompost,zanima me kada se i kako stavlja u vinograd(u mom slučaju).Negdje sam pročitao da se ne unosi u tlo nego se samo razbaca po površini i koliko ga ide po m2/čokotu.
kompost se moze razbacati po povrsini a moze se i lagano unesti u tlo nekim strojem tipa freze, podrivaca, roto drljaca, u svakom slucaju bitno je da se unese u vinograd, ostalo je manje bitno.
komposta u biti gotovo nikada ne moze biti previse tako da baci koliko imas, ne samo uz trse vec po cijeloj povrsini (ako ga imas toliko).
-
Nego jedno pitanje za znalce!Interesira me receptura za dobivanje barelskog komposta tj. Fladena.
Poznato mi je da se pravi od kravlje balege,bazalta,ljusaka kokošjih jaja i pet komposnih pripravaka.Pitanje je: kojih?
hm, nije mi poznat taj pojam "barelski kompost"..??? o cemu se zapravo radi, mozda znam za to ali pod drugim pojmom. i ovi komposni pripravci vrlo vjerojatno imaju veze sa biodinamicki pripravcima koji se dodaju u kompost jer u nijedan drugi kompost se ne dodaju pripravci.. molim pojasni.
-
Da, to je jedan biodinamički pripravak Marije Thun, ali se može koristiti i u ekološkoj poljoprivredi.
Čitao sam o tomei pospremio taj članak(VRT iz večernjaka!),međutim recept je tajna(koliko sam skužil).
Ukratko, ti sastojci stavljaju se u drvenu bačvu zakopanu u tlo,kad se razgrade u kompostnu masu određena količina se stavlja u vodu (kišnicu) i tim pripravkom se zalijevaju biljke protiv bolesti,uklanja negativna zračenja koja utječu na slab rast i razvoj korijena i sl....ma sigurno znaš o čemu pričam al pod nekim drugim pojmom.
Dakle citiram; Fladen se određenim postupkom pravi od kravlje balege,bazalta,ljusaka kokošjih jaja i pet kompostnih pripravaka...ja bih volio znati kojih!?(nisu spomenuti.)
Valjda autor Ivan Bašić koji ima eko obiteljsko imanje u Slavonskom Kobašju nije nešto zeznul u toj rečenici !?!
Taj fladen oni nazivaju i barelski kompost za bolji urod na vlastitoj okučnici.
Na netu o toj temi nula bodova
-
Da, to je jedan biodinamički pripravak Marije Thun, ali se može koristiti i u ekološkoj poljoprivredi.
Čitao sam o tomei pospremio taj članak(VRT iz večernjaka!),međutim recept je tajna(koliko sam skužil).
Ukratko, ti sastojci stavljaju se u drvenu bačvu zakopanu u tlo,kad se razgrade u kompostnu masu određena količina se stavlja u vodu (kišnicu) i tim pripravkom se zalijevaju biljke protiv bolesti,uklanja negativna zračenja koja utječu na slab rast i razvoj korijena i sl....ma sigurno znaš o čemu pričam al pod nekim drugim pojmom.
Dakle citiram; Fladen se određenim postupkom pravi od kravlje balege,bazalta,ljusaka kokošjih jaja i pet kompostnih pripravaka...ja bih volio znati kojih!?(nisu spomenuti.)
Valjda autor Ivan Bašić koji ima eko obiteljsko imanje u Slavonskom Kobašju nije nešto zeznul u toj rečenici !?!
Taj fladen oni nazivaju i barelski kompost za bolji urod na vlastitoj okučnici.
Na netu o toj temi nula bodova
da, kuzim o cemu pricas. opcenito, biodinamickih preparata postoji 9 (od 500 do 508) s time da se 500 i 501 ne upotrebljavaju za kompost vec samostalno. ostale se rabe za kompost, tj. za poboljsanje komposta. ne znam koliko ce ti sad znaciti ako ti ih napisem jer je njihova izrada dosta komplicirana i zahtjevna ali ako te bas zanima reci pa kad pronadem malo vremena objasnit cu ih detaljnije. ali ako te vise zanima o biodinamici i preparatima za pocetak mozes provjeriti stranice u mojem potpisu..
-
I sam sam mislio da je tu nešto komplicirano...nije žurba... al kad nađeš vremena volio bih da javiš nešto na tu temu.Barem kojih pet brojeva :)
-
I sam sam mislio da je tu nešto komplicirano...nije žurba... al kad nađeš vremena volio bih da javiš nešto na tu temu.Barem kojih pet brojeva :)
ma komplicirano je prikupljanje materijala za te preparate ali uostalom nije dovoljno samo raditi biodinamicki kompost (koji je po meni najzahtjevniji dio biodinamike uopce i sa njim se gotovo nikada ne krece prvim jer je prije potrebno izraditi lakse i jednostavnije preparate) vec ga je potrebno znati i kvalitetno primjeniti i ispuniti neke preduvjete za njegovu aplikaciju..
pa ti brojevi su ti od 502 do 507, iza svakoga se krije odredeni preparat koji je potrebno napraviti. ako znas engleski ovdje mozes procitati nesto o tome da se ne prevodim i ne pisem na dugo i na siroko jer je potrebno malo detaljnije pojasniti jer su stvari dosta povezane i kompleksne teme..
http://www.biodynamics.in/preps.htm
http://www.biodynamics.in/prepsandsoil.htm
http://www.biodynamics.in/BD502.htm
-
ima li neko iskustva sa koristenjem šumske stelje (humusa) u mladim nasadima?
teoretski, veoma interesantno sa pozicije unosa bakterija i gljiva u zonu korijena i naravno sam humus, ali sa druge strane mogući patogeni poput Armillaria i kiselost saog humusa..
-
ima li neko iskustva sa koristenjem šumske stelje (humusa) u mladim nasadima?
teoretski, veoma interesantno sa pozicije unosa bakterija i gljiva u zonu korijena i naravno sam humus, ali sa druge strane mogući patogeni poput Armillaria i kiselost saog humusa..
Mi na braču redovito koristimo humus ispod česmine ali pošto ga ima u malim količinama samo za povrče i u kombinaciji sa stajskim gnjojem to povrče poludi!
Za vinograd bi to bilo malo skupo!
-
evo iznio kompost u vinograd, preko zime se nakupilo puno pepela, pa sam i njega pomjesao. kako ste vi ostali sa iznosenjem komposta?
-
Ja se spremam ovih dana pogledati svoj prvi kompost,pa ću javiti kako mi je uspjelo.
-
Ja se spremam ovih dana pogledati svoj prvi kompost,pa ću javiti kako mi je uspjelo.
vi koji imate i radite svoj kompost dajte stavite koju fotku! ja od sljedece godine krecem radit vece kolicine komposta za vlastitu upotrebu + zelena gnojidba..
-
pa nist posebnoga, samo je sada pomjesan sa pepelom pa se ne vidi bas najbolje. mislim da mi je dobro uspio. Prvi put pred 4 godine kad sam radio kompost za vinograd i vrt mi je bio premokar, pa sam poslije dodavao vise suhe tvari i gledao da bude vise otvoreni.
(http://i53.tinypic.com/x5411g.jpg) (http://i53.tinypic.com/ofolrt.jpg)
-
Evo uredio ja svoje kompostište da na nešto liči. I da na kraju generacije slave moj lik i djelo. Prirodno.
-
Evo uredio ja svoje kompostište da na nešto liči. I da na kraju generacije slave moj lik i djelo. Prirodno.
ua slavu si morao malo veci napravit :-)
-
ua slavu si morao malo veci napravit :-)
Takvi gabariti repromaterijala. No nisi li ti umjesto z napisao u?
-
Nakupila sam i ja što kuhinjskih otpadaka, što trave, kopriva i tankih grančica. Sad čekam da mi gazda ima slobodan vikend, pa da mi napravi komposište, paleta ima. Do sad sam to radila u lajtu, em je premalo, em je briga.
-
Nakupila sam i ja što kuhinjskih otpadaka, što trave, kopriva i tankih grančica. Sad čekam da mi gazda ima slobodan vikend, pa da mi napravi komposište, paleta ima. Do sad sam to radila u lajtu, em je premalo, em je briga.
Gazda ti bude rekel da nek ti to dela onaj ko je poslal slike. ;D
-
Nisam mu ja pokazala te slike, već knjigu u kojoj je to opisano, tak bez brige.
-
Nisam mu ja pokazala te slike, već knjigu u kojoj je to opisano, tak bez brige.
Ipak, ne vjerujem da je presretan. No, tko zna? ;)
-
Kakve to veze ima sa srećom? Htjel je pol sloga luka kozjaka i ja sam ga posadila, (misliš da sam bila sretna) sad ja hoću komposište i ima da dela, a ne da zaj...., skrenuli sa teme nek admini premjeste.
-
Kolege komšić i mmihale danas ja išao vaditi kompost prvi put i veliko razočaranje,kompost mokar ko gnoj,nije bio natkriti pa je padalo po njemu.Sad neznam dali da ga stavim u vinograd pa zafrezam ili ne.Vas dvoje imate više iskustva s kompostom pa vas molim za savjet.
-
Kolege komšić i mmihale danas ja išao vaditi kompost prvi put i veliko razočaranje,kompost mokar ko gnoj,nije bio natkriti pa je padalo po njemu.Sad neznam dali da ga stavim u vinograd pa zafrezam ili ne.Vas dvoje imate više iskustva s kompostom pa vas molim za savjet.
izgleda da ti je istrunuo od previse vode.. nemoj to stavljati u vinograd.
-
Zašto misliš da ga ne stavljam?
-
Nešto mi očito ne štima u izradi komposta.Prošle godine mi je istrunuo zbog previše vode,pa sam ga sad pokrio i povremeno ga zalijevam,tako sam ga i sad mislio malo zalijat,pa sam ga raskopao da vidim kakav je,nisam mogao vjerovat opet čisti gnoj i miris po stajskom gnoju a malo dublje je nešto malo bolji ali još premokar za kompost.
-
Nešto mi očito ne štima u izradi komposta.Prošle godine mi je istrunuo zbog previše vode,pa sam ga sad pokrio i povremeno ga zalijevam,tako sam ga i sad mislio malo zalijat,pa sam ga raskopao da vidim kakav je,nisam mogao vjerovat opet čisti gnoj i miris po stajskom gnoju a malo dublje je nešto malo bolji ali još premokar za kompost.
Probaj stavljat malo vise suhe tvari u redovitim navratima. Kompostiste ti nesmije bit potpuno zatvoreno sa svim strana.
-
Nije mi komposište skroz zatvoreno,napravio sam ga od letava a samo sam gore pokrio da mi kiša ne pada unutra.Možda je greška u tome što žena svaki put kad čisti salatu,otpad baca unutra a to je puno svježe zelene mase.
-
http://www.njuskalo.hr/sve-ostalo/mlin-cekicar-oglas-5996300
imam ovakav mlin i ne treba mi, zna li netko bi li se mogao preraditi u sjeckalicu granja i bio otpada, i ako bi isplati li se
-
Eto ja imam veliku hrpu komposta samo na zemlji bez ograde tak da ga mogu svaki čas premetati.Ono s vrha ide dole,a s dna gore jer se tak brže razgradi.U kompost stavljam ono kaj se brže razgradi:travu,sijeno,slamu,lišče,ako stavim granje onda računam na to da treba puno više vremena da se razgradi.Poljevam samo odozgora da je na vrhu uvjek mokro.Mislim da je najbitnije ono preokretanje i da ne iskopaš grabu pa da ti sve stoji u vodi.Tak mi delamo u rasadniku za sadnju cvijeća u teglice. :)
-
Samo ne orahovo listje u kompost :P
-
Orah izlučuje kemikaliju zvanu hidrojulgon.Izlučuje ju iz korijena u tlo,a ima je u manjem dijelu i u ostalim biljnim dijelovima:kori,grančicama,ovojnici plodova i u lišču.U dodiru sa zrakom ili česticama tla,inače neotrovan hidrojulgon oksidira se u visokotoksični julgon.Iz otpalog lišča i kore plodova kiša odnosi juglon u tlo.Koji nasreču ne putuje duboko jer je netopiv u vodi.Juglon djeluje na osjetljive biljke tako da otežava klijanje,usporava rast ili čak uzrokuje propadanje nekih sorti.Ovakvo djelovanje jedne biljke da svojim izlučevinama djeluje štetno na druge biljke zovemo alelopatija.Treba naglasiti da se juglon u tlu spontano raspada,a pogotovo brzo propada u tlu bogatom organskom tvari gdje ga razgrađuju mikroorganizmi.Proces kompostiranja odnosno razgradnje biljnih ostataka provode razni mikroorganizmi aerobnim putem.Svojim djelovanjem oni razgrađuju juglon i njegova se koncentracija smanjuje.U tlu juglon se razgradi za 2 mjeseca,a u kompostiranoj hrpi za nekoliko tjedana.Ako želite biti sigurni ostavite lišče,koru i grančice oraha na zasebnoj hrpi 6mj.Nakon toga vremena možete koristiti takav kompost i za osjetljivije biljke na juglon.Može se probat posijat rajčica u taj kompost za probu jer je ona posebno osjetljiva na juglon.No trebalo bi pazit kod kompostiranja na ph jer on često zna padati pa bi mogli zakiseliti zemlju.Pozdrav!