VVV Forum
Vinogradarstvo => Radovi u vinogradu => Topic started by: laki001 on 19 Veljače, 2007, 16:56:02
-
Pozdrav!
Otkrio sam ovaj forum tek pre neki dan i pocetnik sam u vinogradarstvu, pa imam jedno pitanje!
Da li se moze loza saditi iz reznica orezanih ove godine? Ako moze koliko okaca treba da ide u zemlju, a kolko izvan zemlje i koliko cesto treba da se zaljeva?
Unapred zahvalan
-
poštovani, molim savjet.
imam nekoliko trsova "divljaka" debljine oko 15 mm, pa me zanima dali se to može cijepiti na način kao i voćke, rascjepljivanjem i ubacivanjem plemke.
-
s obzirom da nemam iskustva u takovom načinu cjepljenja, ali sam cjepio voćke mislim da bi trebalo uspjeti. Naime treba se cjepljenje izvršiti na vrijeme i tada ne bi trebalo biti problema. :)
-
Trebalo bi uspjeti, vinova loza se inače cijepi strojno, omega rezom. Ima tih škara za kupiti.
-
Može, samo treba nešto duže vremena da se primi i dođe u rod. Treba zalijevati.
-
Trebalo bi uspjeti, vinova loza se inače cijepi strojno, omega rezom. Ima tih škara za kupiti.
a kakav je to rez?
čini mi se da sam prošle godine vidio na poljoprivrednoj emisiji cijepljenje loze. lozu su rezali okomito na smjer rasta, rascjepljivali i unutra stavljali plemke. ali to sam samo u prolazu vidio i neznam kad je vrijeme za taj posao, koja je debljina plemke, neznam ništa.
a kako režu te omega škare?
-
škare se mogu kupiti u skoro svakoj poljoapoteci a rez je otprilike ovakav Ω i vrlo je kvalitetan jer odlično zarasta, svakako rez omotati gumicom za cjepljenje da nebi došlo do infekcije i da što bolje i brže zaraste cjepljeno mjesto.
-
a kad se obavlja cijepljenje tim škarama?
-
Cijepi se dok nije potjeralo.
-
ma kakav je to omega rez? sta nije omega rez ovakvog izgleda (nacrto sam to nabrzinu u paintu.. ;D)
-
Ko oni puzzli, slagalice šta se sastavljaju, Ω
Imaš tu na slikama, nisam bolje našao nažalost!
Imaš tri manje slike kod škara, engleski rez ili rez na jezičac, omega rez i okuliranje (umetanje pupova).
Može se loza na sva tri načina cijepiti.
-
Pozdrav!
Molim za pomoć, ako netko zna razmnožavanje (vegetativno i generativno), i da mi pokuša objasnti tekstualno razmnožavanje grebenicama, povaljivanje i razmnožavanje reznicama!
I ako netko ima slikovno objašnjeno!
Hvala unaprijed!
-
Imaš dosta literature o tome, samo ću ovako kratko :
Generativno razmnožavanje - razmnožavanje putem sjemenke
Vegetativno razmnožavanje - putem pupa (cijepljenje, okuliranje), putem reznice, putem vriježe ili stolone, putem gomolja, putem grebenice ili povaljenice, putem dijela korijena ili rizoma, putem lukovice.
Ako misliš na evropsku vinovu lozu, ona se može osim cijepljenjem razmnožavati putem reznica i putem grebenica, ali samo na terenima gdje nema filoksere, pretežno pijescima!
I to se sve rjeđe koristi, ne znam šta si mislio s time?
-
Koja literatura, misliš Mirošević i Zorićić?
A slikovni sadržaj, gdje to naći, jer je kod Miroševića sve crno bijelo?
-
Mirošević je novija knjiga nisam siguran jel tamo ima baš sve,ali nešto ćeš naći, u Zoričiću nema, ima ti u
Autor: Dubravec, Katarina-Daniela
Naslov: Fiziologija bilja / Katarina-Daniela Dubravec, Ivan Regula ; [crteže izradio Dubravko Kastrapeli]
Impresum: Zagreb : Školska knjiga, 1995, ali tamo ti je opće objašnjeno, a ne specijalno za vinovu lozu!
Ima još dosta knjiga na tu temu i na engleskom i na hrvatskom po knjižnicama i knjižarama i sa slikama i bez njih pod vrt, voćarstvo, pogledaj malo.
Nisi mi rekao šta bi s time i šta te točno zanima. Uzgoj iz sjemenke zaboravi, grebenice ti služe samo za dopunjavanje mjesta do trsa, a uzgoj iz reznica ti mogu napisati za vinovu lozu ako te zanima!
-
Ok, može bilo što što imaš vezano za razmnožavanje vinove loze, treba mi tekstualno objašnjeno, pošto u Miroševiću baš i nije...
Hvala!
-
Reznice - dakle odrežeš na proljeće zdravu reznicu prilikom rezidbe vinograda odnosno više njih i zatrapiš ju ili držiš na tamnom i hladnom mjestu. Kad prolista loza izvadiš je i namačeš u vodi nekoliko dana kako bi se lakše ožilile. Također je dobro koristiti i fitohormone za lakše ukorjenjivanje. Reznice se prije sadnje moraju pripremiti. Reznica se odreže na određenu duljinu, a zatim se nožem oslijepe svi pupovi osim prvog vršnog iz kojeg će se razviti mladica. Donji bazalni dio reznice se oreže neposredno ispod najdonjeg koljenca. Osim tog prvog pupa svi ostali su u zemlji.
Normalno je da se jedan dio reznica ne primi. Zalijevanje i natapanje je obavezno. Sade se po dvije u paru radi veće sigurnosti izvedbe.
Kod grebenica ti je sljedeći princip - savineš izboj do zemlje i zatrpaš ga zemljom, jedan dio izboja ti mora slobodno viriti iznad te hrpe zemlje. Taj dio normalno raste i dobiva hranu od trsa. Na dijelu izboja koji si prekrio zemljom vremenom se razviju korjenčići. Nakon barem godinu dana trebalo bi to korijenje narasti i samostalno hraniti izboj tako da ga možeš odrezati od matične biljke.
I jednim i drugim načinom možeš zaraditi filokseru, ako nisi negdje na pijesku. Tako se nekad radilo gdje se moglo, a oba dva načina imaju za razliku od cijepova dosta mana.
Naravno reznice američkih sorata loze, odnosno podloge se i dalje ovako uzgajaju.
-
Pozdrav!
Otkrio sam ovaj forum tek pre neki dan i pocetnik sam u vinogradarstvu, pa imam jedno pitanje!
Da li se moze loza saditi iz reznica orezanih ove godine? Ako moze koliko okaca treba da ide u zemlju, a kolko izvan zemlje i koliko cesto treba da se zaljeva?
Unapred zahvalan
I mene je to mučilo, jer sam stalno htio kupiti ono kaj imam u vinogradu, pa je tast dofural nekaj treće.
Ovak sam ti ja to napravil:
Porezali smo vinograd. Ja sam od svake sorte uzel po 40 komada reznica Svakoj reznici sam ostavil po 3 okca, ali sam najdoljnji skroz odrezal, a najgornji ostavil onak kak je. Onda sam u vinogradu uzel sa hrpe pjesak, iskopal rupu cca 50 cm duboku, i stavio red po 10 cm pijeska, red 10 cm 3 god. starog stajnjaka i red 10 cm zemlje, red pijeska i red zemlje. Onda sam zaljevao, zaljevao i zaljevao.
Kako je ova godina, čudna neka, od 160 komada, jedna loza za zobanje, neznam joj ime, ali je slatko do kraja, uspjelo je ok 90 %, zatim crni pinot, oko 70%, i onda muškat oko 60 %, i na kraju, ali to je ionako kasna dalmatinska sorta ok 45 %.
E sad greške :
Sadi samo na sunce, nikako kao ja na pola sunca, pola hlad. Zaljevaj, zaljevaj, zaljevaj. Špricaj, protiv grinja i ostalih gmižućih insekata, jer su mi pojeli mlado lišće (mislim da su bili puževi, ali nisam provjeravao po kiši). I naravno, moraš im pjevati borbene za uspjeh....;O)
Šalim se, ali uglavno popikao sam ti ja njih i kod kljeti, i na polju pored kuruze, baš da vidim kaj bu se dogodilo, i ove koje sam ja zaljevao svaki dan, i dan danas, uspjevaju ko lude (30 cm u zrak), dok one koje sam ostavio kod kljeti i na polju kod kuruze, slabije rastu (5-8 cm, i to tek nakon kiše), jer ih nisam ZALJEVAO.
RAZOR:
Kaj misliš gube li ti trsovi svojstva svojih predaka, ili ostaju isti, i da li ih mogu izvaditi već sljedeće godine, ili da pričekam dvije - tri godine dok se ne stvori čvršći korijen ?
thx
-
Kaj misliš gube li ti trsovi svojstva svojih predaka, ili ostaju isti, i da li ih mogu izvaditi već sljedeće godine, ili da pričekam dvije- tri godine dok se ne stvori čvršći korijen ?
To su potpune kopije matičnog trsa. Vidjet ćeš po stanju reznice, koja dobro napreduje ta ima i dobar korijen.
Bolje presadiš, lošije ostaviš.
-
postoji i još jedna metoda cijepljenja koja koliko sam uspio vidjeti ovdje nije opisana. Uobičajeni naziv je cijepljenje "u zeleno".
u vinogradima se često događa da iz korijena (ili podloge) potjera mladica (divljak). takvu mladicu treba sačuvati i pustiti da se razvije pa je na proljeće ostaviti dva/tri oka. Iz ta tri oka potjerat će nove mladice na koje se onda u lipnju može cijepiti "u zeleno". Cijepljenje se može raditi na raskol ili na spoj. Važno je da su plemka i podloga iste debljine. Teško mi je ovdje opisati kako se treba zarezati, to se jendostavno mora vidjeti.
Ovim načinom cijepljenja na američku podlogu izbjegavamo rizik od filoksere i zapravo dobijamo cijep vrlo sličan kupljenima.
Na proljeće se cijepljene mladice grobaju. Kod grobanja se dva do tri oka zagrnu zemljom, a iznad zemlje se ostave dva oka kao i kod sadnje klasičnih cijepova. Takve grebenice ostaju na starom čokotu godinu dana a onda se presađuju na mjesto.
Na ovaj način moj deda već godinama cijepi po 20-30 komada, a od toga se primi 80-90%.
-
Kaj misliš gube li ti trsovi svojstva svojih predaka, ili ostaju isti, i da li ih mogu izvaditi već sljedeće godine, ili da pričekam dvije- tri godine dok se ne stvori čvršći korijen ?
To su potpune kopije matičnog trsa. Vidjet ćeš po stanju reznice, koja dobro napreduje ta ima i dobar korijen.
Bolje presadiš, lošije ostaviš.
Znači li to da reznice ne treba cijepiti, nego se samo premjeste na željeno mjesto!!!
Da li ih treba uopće premještati???
-
Ne treba reznice cijepiti, ako se ide takvim načinom razmnožavanja.
Ne treba ih ni premještati, mogu se odmah na sadno mjesto postaviti i to 2-3 komada skupa jer im je primitak slabiji. Ali, puno bolje ih je staviti u matičnjak radi više razloga :
Radi jednostavnije zaštite i prihrane, radi lakše selekcije, radi lakšeg zalijevanja, i radi zasjenjivanja! Reznice puno bolje uspijevaju na blago zasjenjenom mjestu, nego na otvorenom terenu i jakom suncu.
Nisam pobornik takvog načina sađenja iz više razloga, neke sam naveo. To može poslužiti za eventualno popunjavanje praznih mjesta i za spas dragog nam trseka.
Prvi i osnovni razlog je podloga. Zašto su uopće razvijene podloge na vinovoj lozi? Zašto je netko trošio toliko godina na razvoj i selekciju podloga ? Šta su se uopće mučili ljudi kada se mogu ovako "jednostavno" razmnožavati trsevi ???
Znate li ?
Evo i protupitanje! Da li bi se usudili posaditi hektar vinograda reznicama ( bez podloge)? Šta mislite?
-
tko pita ne skita, hvala na odgovoru
a sada malo povijesti. ja sam iz livna bih, nekih 720 m iznad mora, u ovome kraju gotovo da ne postoje vinogradi.
kako volim eksperimentirat a imam zemlje, prošle godine posadio sam 60 reznica a primilo se 58 kom, skoro 100%. zanima me da li ove reznice mogu poslužiti kao podloge koje bi se cijepile i kad bi se cijepljenje trebalo obaviti??
ps kako ću umetnuti sliku u post??
-
... ps kako ću umetnuti sliku u post??
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=179.0
-
tko pita ne skita, hvala na odgovoru
a sada malo povijesti. ja sam iz livna bih, nekih 720 m iznad mora, u ovome kraju gotovo da ne postoje vinogradi.
kako volim eksperimentirat a imam zemlje, prošle godine posadio sam 60 reznica a primilo se 58 kom, skoro 100%. zanima me da li ove reznice mogu poslužiti kao podloge koje bi se cijepile i kad bi se cijepljenje trebalo obaviti??
ps kako ću umetnuti sliku u post??
Eksperimentiraj koliko hoćeš, ali ne nadaj se ničemu!
Uzaludan trud!
-
Čega reznice si posadio?
-
prošle sam godine, čisto iz zajebancije, baš u ovo vrijeme na mladice izabele nacijepio 20 mladica cabarnet sovignona, u raskol napikao mladice, omotao izolir trakom i ostavio,š to im bog da... i dao je, primile se sve.
-
Pozdrav svima. Evo tražeći najlakši put do podizanja vinograda naletio sam na ovaj forum. Do sada nemam nikakvih vinogradarskih iskustava pa molim za razumjevanje, ako nešto krivo napišem.
Čitajući literaturu došao sam do podataka da su za podlogu najbolje američke vrste loza i njihovi križanci. Najveću otpornost na filokseru imaju Američko-američki križanci V. rotundifolia, V. riparia, V. rupestris i dr. Spominje se u toj tablici otpornosti i V. labruska "Izabela", "Concord" i "Otelo". E sad dali je to sorta koju mi poznajemo kao Izabela, Direktor, Noja, Tudum ili neznam sve kako ili je to nešto sasvim drugo?
Također sam pronašao da su selekcionari krajem 19. st tražeći kultivar otporan na filokseru a da zadrži europsku kakvoću došli do nekoliko Europsko-Američkih križanaca. Međutim je iz tih selekcijskih serija nastalo više samorodnica ili izravno rodnih hibrida - "Direktora".
Znači li to da bi taj naš već pomalo zaboravljen Direktor mogao poslužiti kao kvalitetna podloga ili ne?
-
a što se ti sekiraš oko podloge,odeš u neki malo bolji rasadnik i kupiš gotove cjepove.... a kroz koju godinu kad postaneš iskusan kao ja ;D ;D ;D cijepi na direktore, seksarde, izabele, tudume i slične ;)
-
Bok! imam u goricama nekih 15-ak komada bijelog direktora koji je http://KUGA >:((ne mješam ga s rizvancom i graševinom koje imam u večini, nego s preševinom frankovke) i sad me žifcira i ja bi to povadil van, al se je našel pametnjakovič prijatelj i rekel: pa daj odseči lucnje i ostavi samo panja na visini doljnje žice i na to si nacepi kaj očeš( rizvanca grašecinu i sli.) sad me zanima jel bi to štimalo. :-\ i kad bi to dalo roda? bil bi jako vesel da ne moram vadit panjeve van nego ovak nekej polu-gotovanski izvesti.
Fala unapred!
-
Evo vam par slika cijepljenja loze na Peljescu, podloga je Richter 110 a cijep je izvrsna "Krivaja" ::)
-
Zatim
-
...
-
Sada pazite ....
-
... i onda ...
-
I to bi bilo to. Jos treba samo zagrnuti navrnutu lozu. 8) Dobri navrtaci tako navrne ili cijepe po 600 do 700 loza dnevno i zasluze dobru veceru ;)
-
Za efikasno cijepljenje vinove loze, zadovoljavajuci postotak uspjelosti cijepova i brzinu pri radu potrebno je uz znanje i vjestinu imati i dobar alat. Vidio sam na internetu neke talijanske naprave, tj rucna klijesta za cijepljenje http://www.triangle-outillage.fr/categ.php?cat=57
Da li netko ima neko iskustvo u primjeni tih klijesta za cijepljenje vinove loze u polju, dakle na oziljenu podlogu cijepiti onaj cijep kojeg zelimo? Da li je to igracka ili stvarno jedan pribor koji vrijedi?
Znate li ista drugo sto bi moglo pomoci?
Unaprijed hvala.
-
Za efikasno cijepljenje vinove loze, zadovoljavajuci postotak uspjelosti cijepova i brzinu pri radu potrebno je uz znanje i vjestinu imati i dobar alat. Vidio sam na internetu neke talijanske naprave, tj rucna klijesta za cijepljenje http://www.triangle-outillage.fr/categ.php?cat=57
Da li netko ima neko iskustvo u primjeni tih klijesta za cijepljenje vinove loze u polju, dakle na oziljenu podlogu cijepiti onaj cijep kojeg zelimo? Da li je to igracka ili stvarno jedan pribor koji vrijedi?
Znate li ista drugo sto bi moglo pomoci?
Unaprijed hvala.
Bitno je za navrtanje pogodni dani po mjesečevom sjetvenom kalendaru!
Postupak klijestima.Klijesta s slike imam vec 4 god. i nazalost, nisam ih upotrijebio niti jednom.Djeluju u upotrebi kao igracka.Razočaravajuća cijena.U Sjemena su bila tad kupljena za oko 200KN, i tad sam mislio da cu rijesit problem rupa u vinogradu s njima.No, trgovac nije umio nista komentirati oko upotrebe osim da su prava stvar.I tocka.
No, mozda ima nade.Vidim, s njima se loza cijepi na zrelo.Mislio sam treba na zeleno zbog mekoce tkiva mladice.Kad se navrta na zeleno, bitna je brzina potezanja noža.Nož se povlači prema sebi i ukoso.Smisao je da prerezane cijevcice unutar mladice ostanu otkinute i otvorene a ne zgnjecene.Nakon spajanja i vezivanja, na gornjem dijelu plemke treba potjerati sok, sto je dobar predznak dobro obavljenog navrtanja.I pratiti dane u mjesecu koje odgovaraju biljkama koje donose plod voće
-
Bitno je za navrtanje pogodni dani po mjesečevom sjetvenom kalendaru!
Ovo je glupost, ne znam tko vam je to rekao, ali molim malo ozbiljnosti!
-
vidim da se Trtar razumije ponesto i u mjesecev kalendar sto je jedno od bitnih obiljezja biodinamicke poljoprivrede, i naravno, nije kako mnogi misle, glupa bezvezarija..
-
Ma, daj molim te >:(
-
Ma, daj molim te >:(
Razor,tu možda kod cijepljenja ima veze.Znam kad moji susjedi ruše drva,da nije isto kad se ruši ovisi o fazi mjeseca,jer nije kolanje sokova isto i treba izbjeći vlagu i povećano kolanje sokova pa pretpostavljam da je kod cijepljenja upravo to poželjno
-
Riječ je o fiziologiji biljke.
Ne želim više o tome raspravljati, držite se teme, a ne alternativnih gluposti.
Šta se tiče cijepljenja, bila je prije koji mjesec lijepa reportaža na plodovima zemlje o cijepljenju.
Strojno cijepljenje u prostoriji, na stolu u ruci, u mirovanju loze, neovisno o bilo kakvim utjecajima vremena!
-
U nasim juznim krajevima Lijepe Nase oduvijek su vinogradari pratili Mjeseceve Mijene i izbjegavali raditi odredjene radnje u odredjene dane cak i sate. Zanemarivati ova iskustva nije uputno kao ni odvracanje ljudi da se njima sluze.
Mozda bi bilo zanimljivo cuti i konkretnije vezano za kalendar povoljnih dana za pojedine poslove posebno za sadnju loze i cijepljenje.
-
Evo kada je već riječ o cijepljenu, a kako je sada siječanj i loza u mirovanju, tema je vrijedna spomena. Pregledavajući prije napisane postove, s većinom se slažem, ali bi nadodao i nešto novoga. Riječ, dvije o precijepljivanju, naročito važno za očuvanje starih sorata (a u Hrv ih ima dosta; osobno sam radio na Teranu, Muškatu ruži i Muškatu momjanskom, ali bez obzira na sortu priča je slična).
Kod starih sorata, radio sam precijepljivanje na raskol (ako je stari trs) ili jezičac. Najbolje rezultate sam imao kod uzgojnog oblika Guyot, i cijepljenjem mladica koje su izrasle iz reznika. Radi se o prošlogodišnjoj mladici, te je zarastanje reza tada odlično. Ono što je bitno je sakupljanje reznica u vrijeme mirovanja vegetacije (zima) i čuvanje u hladnjaku; rezove na reznici umočiti u vosak i zamotati pvc folijom (onom kuhinjskom). Prilikom zimske rezidbe, mladice namjenjene precjepljivanju ne rezati. Kada krene vegetacija (pupanje, ne suzenje), uzeti reznice iz hladnjaka, rezati na dva pupa i precijepiti mladice koje su "u soku". Ovo je vrlo bitno za primitak - podloga u soku, plemka u mirovanju. Zaveazti i namazati voskom. Primitak vrlo visok. Slično se može cijepiti i u zeleno, no to je period ljeta, nedostatak vode zna biti kritičan faktor a i temperature zraka su visoke (umor) i ima vegetacije na sve strane. Meni je ovo proljetno precjepljivanje puno elegantnije i lakše za izvesti.
Osim očuvanja starih sorata, ovakav način precjepljivanja je dobar i za brzu promjenu sortimenta (dok sam radio u Italiji, na taj smo način precjepljivali chardonnay na pinot sivi). Na trsu ove godine ostaje lucanj za rod stare sorte, a iz pupa na plemki razvija se mladica/lucanj za slijedeću godinu (rodnih 6-8 pupova) s novom sortom. Nema pauze i gubitka u prinosu (novcu).
I ono što je najbitnije, cijepi se na visini prve žice, tako da nema klečanja i žuljanja koljena.
Za sada samo nekoliko slika, ako bude interesa stavim cijeli foto vodič s uputom.
(http://thumbnails28.imagebam.com/6350/5d637b63499268.gif) (http://www.imagebam.com/image/5d637b63499268)
Cijep na jezičac, "majka" precjepljivanja ::)
-
Super je to medjutim mislim da je taj cijep dosta tesko izvesti ??? Koliko je takovih cijepova moguce uraditi recimo za cetiri sata ??? Mozes nam staviti i ostale slike
-
Super je to medjutim mislim da je taj cijep dosta tesko izvesti ??? Koliko je takovih cijepova moguce uraditi recimo za cetiri sata ??? Mozes nam staviti i ostale slike
Što se tiče brzine rada, ovisi o pripremljenosti. Evo kako je to bilo kod mene u praksi:
1. Kada sve radim sam - oko 30 cijepova/sat (cca. 2 minute oko svakog trsa; priprema, samo cijepljenje, završetak)
2. Kada smo radili u dvoje, 50-70 cijepova na sat (pomoćnik radi pripremu; ide ispred mene, ja obavim cijepljenje i završetak)
3. I kada sam radio u troje, oko 120-130 cijepova na sat (pomoćnik (1) ispred mene-priprema-reze rozgvu i radi kosi rez, cjepljar (ja)-imam plemku i radim rez na plemci i umećem plemku, pomoćnik (2) - veže cijepno mjesto i maže voskom). Brže od ovog ne ide 8), a to je onda oko 450-500 trsova/4 sata, ili za jedan duži radni dan (oko 10 sati) 1 ha vinograda ;)
Slike imam negdje na racunalu, samo ih moram pronaći.
-
odlični odgovori i samo nastavi sa slikama i opisima, svaka čast!
-
Hvala ti teran na iscrpnom i odlicnom odgovoru. Da li nam mozes staviti fotke i moze li te se dobiti na telefon ukoliko zatreba pomoc?
-
Slike su spremne (budući da imam ogromnu kolekciju slika na temu vinogradarstva, moram to malo posložiti). Što se tiče pomoći, najbolje je postaviti pitanja tu na forumu, jer time odgovori mogu biti korisni ostalima.
Ukoliko nekome treba profesonalna usluga (cijepljenje većih površina), ostaviti ću kontakt jednog od najboljih cijepljara na Jadranu; radi se o gosp. Zdenku iz okolice Zadra (biti će na slikama, kada smo cijepili loze na Pagu 2007). Možda ga netko i prepozna sa slike (prezimena se ne sjećam točno, ali imam ime i broj telefona u mobitelu; čovjek je definitivno živuća legenda cijepljenja).
Nadam se da ću ovaj vikend postaviti slike. 8)
-
Odlicno. Vjerujem da ce mnoge zanimati.
-
Naravno da će zanimati, uvijek je dobro nešto novo i korisno naučiti.
Evo ja imam nekoliko trsova ranog koje mi se ne sviđa a i ptice i stršljenovi se pogoste prije mene i pokušat ću ih cjepljenjem izmjeniti.
-
Kao što spomenuh prije, red je predstaviti legendu cijepljenja/navrtanja.
Slikano na Pagu 2007 godine; redom na slici (s lijeva na desno): Zdenko (cjepljar, obratiti pažnju na palac desne ruke, najčešće strada kod navrtanja), Ratomir R. (student, vlasnik vinograda, Novalja, Pag, Vinograd koji je Zdenko cjepio 2003/04 godidine), David G. (moja malenkost) i Sabina S. (studentica). Slikao Alen M. (student).
(http://thumbnails24.imagebam.com/6401/5f6ca264002173.gif) (http://www.imagebam.com/image/5f6ca264002173)
-
Foto-galerija
Precijepljivanje vinove loze (Chardonnay na Muškat momjanski bijeli). Postojeći uzgojni oblik - kordonac kratkog reza. Način navrtanja - u raskol, na staro drvo.
Redom:
1. Priprema trsa - dan-dva prije navrtanja stari trs odrezan je na visinu navrtanja, oko 50-tak cm (tj. na radnu visinu galvnog navrtača), niže od glavne žice, gdje će se kasnije formirati novi krak, a ne prenisko, tako da se u slučaju neuspijeha u navrtanju, trs može obnoviti tjeranjem spavajućih pupova. Iako kod takvog načina preferiram rad svaki drugi trs, i navrtanja provesti u dvije godine, ovdije je zbog demonstracije/vježbi studenata skraćen cijeli red.
(http://thumbnails25.imagebam.com/6401/b8b81864004767.gif) (http://www.imagebam.com/image/b8b81864004767)
(http://thumbnails4.imagebam.com/6401/90659764004765.gif) (http://www.imagebam.com/image/90659764004765)
(http://thumbnails14.imagebam.com/6401/7db4c864004760.gif) (http://www.imagebam.com/image/7db4c864004760)
2. Tehnika navrtanja. Kako je na raspolaganju bilo ljudi, raspored je bio slijedeći: (1) Vrši otvaranje raskola i stavlja umetak (plosnati šrafciger) da se raskol ne zatvori, (2) Priprema plemku i umeće je u raskol, (3) Veže plemku i maže voćarskim voskom. Bitno je samo da se kora podloge i kora plemke dodiruju (cijepi se na rub). Može biti jedna ili dvije plemke, ali uglavnom radim s jednom plemkom.
(http://thumbnails18.imagebam.com/6401/a89abd64004763.gif) (http://www.imagebam.com/image/a89abd64004763)
(http://thumbnails21.imagebam.com/6401/e2a89364004757.gif) (http://www.imagebam.com/image/e2a89364004757)
3. Izgled nakon navrtanja.
(http://thumbnails27.imagebam.com/6401/a8a15a64004762.gif) (http://www.imagebam.com/image/a8a15a64004762)
.... i na kraju rezultati:
Izgled 2. vegetacije (u ovom slučaju radi se o navrtanju Terana na trs Cabernet Sauvignona). Može se vidjeti dobro srasli spoj, iako je trs "podloge" star bar 10-tak godina, a izboj s plemeke je dobro izrastao i spreman je za cvatnju već u 2. vegetaciji.
(http://thumbnails24.imagebam.com/6401/7bcf2764004749.gif) (http://www.imagebam.com/image/7bcf2764004749)
(http://thumbnails21.imagebam.com/6401/fa20a064004751.gif) (http://www.imagebam.com/image/fa20a064004751)
(http://thumbnails4.imagebam.com/6401/a9e7ce64004753.gif) (http://www.imagebam.com/image/a9e7ce64004753)
Izgled 3. vegetacije. Slika govori više o riječi. Trs u trećoj vegetaciji je u punom rodu (u donjem kutu desno vidi se neuspijelo navrtanje; radi se o vinogradu koji je cijepljen svaki drugi trs, tako da je isti navrtan godinu nakon "glavnog" na slici. Kako nije "uspio", popravljen je kasnije cijepljenjem u "zeleno".
(http://thumbnails25.imagebam.com/6401/8787e364004755.gif) (http://www.imagebam.com/image/8787e364004755)
-
Moje iskustvo o gore navedenom načinu navrtanja:
1. Iako je primitak dobar, više ne radim na taj način, već ako je trs bio kordonac, koristim mladice na prvom čvoru. Tada se vrši navrtanje jedne mladice (jednostavni spoj ili na raskol) a druga mladica se koristi za rod (lucanj), dok se ostatak kraka odreže. Tada je potrebno malo podići žicu, ali je primitak cijepa puno veći jer je debljina podloge i plemke uglavnom ista.
2. Navrtanje izvršiti kada je stari trs u fazi početka rasta mladice, nikako u suzenju. Rez starog trsa obaviti dan ranije.
3. Ukoliko nastupi suho proljeće trs treba obavezno zaliti; ukoliko se ne zalije primitak je vrlo mali.
4. Za "zatvaranje" rana koristim voćarski vosak. Može se koristiti i plastični tuljac u koji se onda stavlja čisti riječni pijesak (naći ću negdije sliku pa to staviti), ali u tom slučaju proljeće mora biti vlažno. U slučaju dugog suhog vremena prijesak bi trebalo vlažiti, a to je teško izvesti na velkoj površini. 8)
-
Svaka cast. Hvala. Sve mi izgleda detaljno i iscrpno. Ako ima jos fatki ???
-
Teran daj nam jos malo slika navrtanja/cijepljenja na jezicac. Opisi nam malo jer nisam osobno nigdje vidio (osim u knjizi) a cini mi se da je tesko izvodiv u odnosu na ostale. Unaprijed hvala.
-
Teran daj nam jos malo slika navrtanja/cijepljenja na jezicac. Opisi nam malo jer nisam osobno nigdje vidio (osim u knjizi) a cini mi se da je tesko izvodiv u odnosu na ostale. Unaprijed hvala.
Slijedi foto priča navrtanja na raskol. ;)
-
Samo daj te slike ;) nego jesi ti prije negdje spomenuo ili Razor,ne mogu naći post, da škarama pikneš trs da se inducira rast izboja ak je trs otišao previsoko imam neke stare trse takve kad i kako to napraviti,mislim na ubod ili više njih?
-
Cijepljenje na raskol.
Iako se u prijašnjim postovima govorilo o cijepljenju na raskol u zrelo drvo, isto se može izvesti u zeleno. Na slikama je prikazano, cijepljenje u raskol na zeleno, kada se navrće ovogodišnja rozgva (srpanj), i kada je debljina plemke i podloge slična.
Slike su "odrađene" na stolu, ali potpunu je isto u praksi. Na taj način precjepljuje se Guyot (mogu i drugi oblici).
(http://thumbnails25.imagebam.com/6475/dba8fa64741978.gif) (http://www.imagebam.com/image/dba8fa64741978) (http://thumbnails26.imagebam.com/6475/30c57164741984.gif) (http://www.imagebam.com/image/30c57164741984) (http://thumbnails10.imagebam.com/6475/cda23f64741988.gif) (http://www.imagebam.com/image/cda23f64741988) (http://thumbnails10.imagebam.com/6475/d082ee64741994.gif) (http://www.imagebam.com/image/d082ee64741994) (http://thumbnails28.imagebam.com/6475/d20e4564741996.gif) (http://www.imagebam.com/image/d20e4564741996) (http://thumbnails25.imagebam.com/6475/774ccd64741999.gif) (http://www.imagebam.com/image/774ccd64741999) (http://thumbnails25.imagebam.com/6475/90845264742001.gif) (http://www.imagebam.com/image/90845264742001) (http://thumbnails28.imagebam.com/6475/7a001f64742007.gif) (http://www.imagebam.com/image/7a001f64742007) (http://thumbnails26.imagebam.com/6475/77d02464742010.gif) (http://www.imagebam.com/image/77d02464742010) (http://thumbnails8.imagebam.com/6475/14ce8f64742012.gif) (http://www.imagebam.com/image/14ce8f64742012) (http://thumbnails27.imagebam.com/6475/71919f64742014.gif) (http://www.imagebam.com/image/71919f64742014) (http://thumbnails26.imagebam.com/6475/c0484264742018.gif) (http://www.imagebam.com/image/c0484264742018) (http://thumbnails8.imagebam.com/6475/61ae5664742020.gif) (http://www.imagebam.com/image/61ae5664742020) (http://thumbnails27.imagebam.com/6475/7d942964742024.gif) (http://www.imagebam.com/image/7d942964742024) (http://thumbnails17.imagebam.com/6475/4dba6264742027.gif) (http://www.imagebam.com/image/4dba6264742027)
Free Image Hosting by ImageBam.com (http://www.imagebam.com)
Komentari:
Slika 1. Temelj svakog navrtanja je oštar i ravan rez. Paziti na kretnje noža, pogotovo ako se radi prema sebi (vrlo opasno :o)
Slika 2. i 3. Izgled dobrog reza
Slika 4-6. Kod pripreme podloge/ili plemke gdje će se raditi raskol, važno je odrezati nožem (mogu i vrlo oštre škare) jer tada nema nagnječenja tkiva
Slika 7. i 8. Priprema plemke, oštar rez, i jednolično s obje strane
Slika 9. Priprema raskola
Slika 10-12. Izvedba spoja na raskol
Slika 13. i 14. Način izvedbe veza
Slika 15. Ista je slici 11. jer nisam imao odgovarajuću. Naime, osim raskola na podlozi/staroj sorti, na raskol se može navrtati i obrnuto. Raskol na plemci, vršak na podlozi, pa se onda plemka raskoli i natakne na podlogu. Osobno, kada radim na terenu, više korisitim ovaj "obrnuti" raskol. Učinak i rezultati su isti, stvar je samo osobne navike.
8)
-
Odlicno.Hvala.
-
mene zanima u kojem mjesecu se cijepi na ovaj nacin ?? http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=343.30
---navodno kad jos nije potjeralo-!?! ali kada u kojem mjesecu...? (nije potjeralo u 1 ,u 2 , u 3 , itd......) u kojem mjesecu se ovako cijepi ?
Hvala
-
Pred sam početak vegetacije.
-
@teran Svaka ti čast,odlično! ::) 8) :D
-
Pred sam početak vegetacije.
Znaci to je sada ovih dana ?????
Hvala
-
Koliko znam početak vegetacije je negdje iza 10 travnja.
-
mene zanima u kojem mjesecu se cijepi na ovaj nacin ?? http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=343.30
---navodno kad jos nije potjeralo-!?! ali kada u kojem mjesecu...? (nije potjeralo u 1 ,u 2 , u 3 , itd......) u kojem mjesecu se ovako cijepi ?
Hvala
Ako još nije kasno, par napomena.
Plemku obavezno uzeti u mirovanju, bar 50-tak cm dužine (pred kraj zime). Krajeve namazati voskom, zamotati u krpu (iako neki motaju u foliju, to ne koristim jer se zbog nepropusnosti može razviti plijesan) i staviti u hladnjak do upotrebe.
Kada krene vegetacija (ne suzenje, već pupanje pupova), uzeti plemke iz hladnjaka, odrezati suhe vršne dijelove, a ostalo iskoristiti za navrtanje kako je već opisano ;)
Važno je samo slijedeća kombinacija; podloga u kretanju-plemka u mirovanju (za navrtanje u zrelo). 8)
-
E sad, mogao si i ranije ovo napisati. :D
Ja sam već obavio sve, plemke spremio u hladnjak samo što sam ih rezao na 30 cm.
Dali je problem što su krače od 50 cm?
-
E sad, mogao si i ranije ovo napisati. :D
Ja sam već obavio sve, plemke spremio u hladnjak samo što sam ih rezao na 30 cm.
Dali je problem što su krače od 50 cm?
Ništa strašno; radi se o tome da se obično nekih 1-5 cm od kraja reznice drvo osuši, pa je taj dio najsigurnije baciti. Onih 50-tak cm samo daje 2-3 pupa više za navrtanje. ;)
-
Onda je sve pod kontrolom. ;D
To sušenje krajeva sam uzeo u obzir pa će valda biti ok.
Ako bude problema onda ću u vegetaciji probati na zeleno.
-
Ma na zeleno odmah, ja sam stare direktore tak riješil.
Očekujem sauvignon nacijepljen na direktor ove godine, prve grozdiće i ful me zanima kak bu to izgledalo.
Zanimljivo vjerovatno... sokovi koje direktor prenosi u fini sauvignon.... funky ;D
-
Ja sam jednu staru parcelu upotpunio grebenicama, povaljenicama. U dvije godine oko 180 kom. Odlično napreduju.
Ovdje su povijene i ukopane u zemlju.
(http://img203.imageshack.us/img203/7103/100511115405.jpg)
Na dubinu štihače, oko 30 cm.
(http://img709.imageshack.us/img709/4469/100511115441.jpg)
Mjesec dana poslije sadnje !
(http://img442.imageshack.us/img442/830/100511115742.jpg)
Odvajanje od podloge nije potrebno ( po Miroševiću ).
-
Očekujem sauvignon nacijepljen na direktor ove godine, prve grozdiće i ful me zanima kak bu to izgledalo.
evo tek sad sam videl post. U kakovome stanju su inace ti cjepovi direktora i souvignona?
-
Pozdrav svima. Ova tema je super, i vec sada znam puno vise, no imam ovakovu situaciju, htio bih sam proizvesti sadnice, za sada imam vinograd od 1000 trsova i to sam kupovao iz tri rasadnika.U jednom sam nabavio nekoliko sadnica podloge Kober i SO4 one su sada 3 godine i imaju puno loze, tip mi kaze da svaki panj daje oko 10-15 metara loze, sada bi iz toga trebalo napraviti korjenjake pa onda cijepiti. Ono sto neznam je tajming, u koje vrijeme narezati sibe i popikati te u kakovu podlogu. Kupio sam hormone i neko gnojivo sa povecanim fosforom, proucio neku literaturu iz 79god ali mi ovo, u koje vrijeme i kako nije jasno,
Hvala
-
Pozdrav svima. Ova tema je super, i vec sada znam puno vise, no imam ovakovu situaciju, htio bih sam proizvesti sadnice, za sada imam vinograd od 1000 trsova i to sam kupovao iz tri rasadnika.U jednom sam nabavio nekoliko sadnica podloge Kober i SO4 one su sada 3 godine i imaju puno loze, tip mi kaze da svaki panj daje oko 10-15 metara loze, sada bi iz toga trebalo napraviti korjenjake pa onda cijepiti. Ono sto neznam je tajming, u koje vrijeme narezati sibe i popikati te u kakovu podlogu. Kupio sam hormone i neko gnojivo sa povecanim fosforom, proucio neku literaturu iz 79god ali mi ovo, u koje vrijeme i kako nije jasno,
Hvala
Evo odgovora ukratko (naravno ima više mogućih riješenja, ali ja ću navesti samo jedno; ostali će nadopisati za ostale opcije):
1. Rezidba zrelih šiba krajem veljače/početkom ožujka (cca. 2-3 tjedna prije pupanja loze). Dvije vrste šiba; sa "stopom" - ostatkom dvogodišnjeg drva (ovo su jako dobre, ali i nema previše) i obične 30-45 cm dužine
2. Ovisno o količini reznica (cca. 30-45 cm dužine) pripremiti tlo za sadnju (najjednostavnije izvući jednu brazdu, unutra posipati vrtnu zemlju (onu malo bolju iz vrtnog centra) i riječni (oštri, ovo je jako bitno) pijesak u omjeru 50:50. Dodati startno gnojivo (fosfor+cink; npr. Umostart Super Zn) i sve dobro izfrezati. Ukoliko je malo broj reznica može i neki veći sanduk.
3. Reznice zabiti u zemlju; dio koji ulazi u tlo obavezno oslijepiti pup (da ne tjera branduse) a donji rez mora biti oštar i čist. Upiknuti u malo hormona i onda u tlo. Iznad tla ostaviti dva (iako literatura navodi jedan) pupa. Razmak reznica 15-20 cm (gusta sadnja)
4. Povući natapanje kapanjem i pravovremno natapati
5. Zaštita vrlo intenzivna (nije nužno često koristiti sistemike (skupi), može i bordoška juha, samo u kraćim intervalima); peronospora je najveći problem
6. Odnjegovati dvije mladice
7a. Najesen izvaditi, skratiti na jednu (bolju) mladicu i posaditi u vinograd na stalno mjesto, pa u proljeće navrtati
7b. Cijepiti u zeleno tijekom ljeta i slijedeće proljeće presaditi u vinograd
7c. Slijedeće proljeće navrtati ukorijenjene reznice te i tek slijedeću jesen saditi na trajno mjesto
8. I naravno, redovito prihraniti preko lista (Folifertil T; 30-tak kn/litra)
Alternativa gore navedenom (sporom) postupku je klasična proizvodnja cjepova (uzimanje reznica tijekom mirovanja vegetacije, uzimanje plemki, navrtanje "na stolu", trapljenje u sanduku i odgovarajućoj vlagi i temp. piljevina, perlit, sadnja u rasadnik....); međutim zahtjeva veća tehnička znanja i ulaganja. Ovaj postupak gore je duži i jednostavniji i kod manjeg opsega posla dosta učinkovit. 8)
-
Imam nekoliko pitanja ???
Moj djed je znao reći da razmnožavanje podloge pomoču grebenica ima jači korjen nego reznica? Dali je to točno?
Mene zanima dali podloga (npr SO4) dobivena pomoču grebenica, može biti iste kvalitete kao reznice...
Dali takav trs ako je korektno napravljen (mislim dobro cijepljen) može biti vrhunski i u rangu sa kupljenima??
-
Teran
Hvala
-
Evo dvogodišnje reznice iliti ključeki u konteinerskom uzgoju hi hi. Podloga pijesak i nema filoxere (još). Popunjavanje oko 80 komada. Graševina, malo portugisca i jako malo tzv Volovine. Poslikat ću ako prolista. :)
-
Jel mi može neki agronom ili netko tko se razumije u cijepljenje pomoči..... ???
ja sam sebi u vrt posadio jednu gredicu tuduma tj uzeo reznice umoćio u hormon te poturao i zemlju
tako da ove godine puste korjen
to sam već radio par godina ali za razmnožavanje tuduma pa sam sad kontao i malo se raspitao s inžinjerom iz kutjeva
da na sljedeće proljeće nakalamim na te reznice ove sorte grasevinu itd i ostavim ih i nagodinu u vrtu da se ljepo stvori kalus i korjen što se dobro primi
to sljedeće god tj na ono drugo proljeće da si to koristim za podsađivanje u starim vinogradima
jel djed je prvu graševinu kalamio na tudum i bio je odlićan vinograd preije nekoliko god smo ga izvadili i sad je posađen merlot na toj parceli ;)
malo je dugo 2 god al brate prođe to dok kažeš seks heheh jel ja svake godina podsadim samo 100kom graševine a košta to 1000kn svake god za podsađivanje
-
Jel moze netko opisati kako se krizaju sorte vinove loze, odnosno stvaraju nove sorte?
-
Jako zanimljiva tema i popracena sa super slikama.Tak da sam odma dobil volju probat cijepit.
Inace cijepim vocke,ali lozu još nisam probal.Sad mi je samo žal kaj si nisam ostavil par trseva koji su poterali iz podloge,a gore se na mestu cijepa osušili
Ja sam ih bacil van,a mogal sam si razmnožit podloge.E od sad svakoga ostavljam.Kupil si budem ja gotove cijepe,al moram probat cijepit iz znatiželje. ;)
-
Siki, samo imaj na umu da su podloge "malo" bujnije - meni jedan Kober tjera šibe duge i preko 6-7 metara, da ti nebi pojeo pola reda ;)
-
Siki, samo imaj na umu da su podloge "malo" bujnije - meni jedan Kober tjera šibe duge i preko 6-7 metara, da ti nebi pojeo pola reda ;)
Hvala kolega,budem si onda kasnije presadil te trseve negdje izvan vinograda tak da mi ne smeta.
Kak je otporan prema bolestima?Koji uzgojni oblik koristiš i kak ga je najbolje formirati,da dobiješ što više reznica za razmnožit podloge?
-
Pozdrav!
http://www.youtube.com/watch?v=rsRsZ__-Ors&feature=fvwp
Zanima me što vi mislite o ovom načinu cijepljenja, naime, svi smo prošli iskustvo da nam se pod sadni materijal ugura svašta, od neželjenih sorata, do smrznutih biljaka... Onda sam malo razmišljao, skontao da svake godine imaš nekaj za podsaditi, pa reko ne bi bilo loše primiti se cijepiti za vlastite potrebe i slučajno naiđem na ovaj video... Ok, na ovaj se način ne može dobiti presadnica za popuniti prazno mjesto u vinogradu, ali imam jedan red koji polako stavljam na žuti muškat, a prije je tu bilo svega i sad kontam da ne bi bilo loše orezati muškata i pohraniti pupove pa probati ovakav način cijepljenja... Što vi mislite?
Hvala!
-
za sad još ništa od snijega :) :) :)
a kolka je trajnost tih grebenica iz plemenitih loza?
-
za sad još ništa od snijega :) :) :)
a kolka je trajnost tih grebenica iz plemenitih loza?
Kažu oko 10 god. Isplati se, jer već drugu godinu imaš ozbiljan urod.
-
a kolka je trajnost tih grebenica iz plemenitih loza?
Preko 10 godina, ako se ne odvajaju od osnovnog trsa, piše N. Mirošević. Ja imam par komada petogodišnjih i odlične su, jaki trsi. Lanjskih i predlanjskih je oko 180 i odlično napreduju. Ni ove suše im nisu naškodile, a ne povaljujem ih preduboko, oko 25 cm. Sve novo što sad sadim i podsađujem ide na razmak 2 m, a između će ići grebenice u trećoj godini. Prepolovljeni troškovi, dosta mi je ulaganja !
S grebenicom ne moreš fulat sortu kao s cijepom, primitak je 1000%, a niš ne košta !
-
Traju te grebenice i te kak! Evo kod mene ima stvari kaj je deda "grobal" - kako se to kod nas kaže, preko 20 godina!!! ;)
moj međaš čak prakticira "zagrobati" malo više loze kao u nekakav pravokutnik pa kasnije presadi tu grebenicu na drugo mjesto, a kad sam vidio kakvo je to korjenje, nisam mogel verovat :o Čupko, bunđo, aljaški malamut, nazovite to kak hoćete, ali baš to kaj Mc Ozy kaže, nema šanse da se ne primi! :D ;)
-
Ja sam isto nekaj loze razmnožil grebenicama.
Delal sam i kinesku od nje dobiš više trseva,al su malo slabiji u prvoj godini,kad se razdvoje pocnu se i bolje razvijati.
Imaju jaki korijen,al nekak nastojim da ipak nemam toga previše,draži su mi ipak cijepi.
-
Može li mi netko (Razor ?) opisati postupak stratifikacije loznog cijepa- najbolje materijale,temperature, trajanje,postupak.Okvirna znanja imam ali htio bih malo detaljnije informacije pošto ih nikako ne uspijevam pronaći na netu. Hvala
-
Pozdrav!
http://www.youtube.com/watch?v=rsRsZ__-Ors&feature=fvwp
Zanima me što vi mislite o ovom načinu cijepljenja, naime, svi smo prošli iskustvo da nam se pod sadni materijal ugura svašta, od neželjenih sorata, do smrznutih biljaka... Onda sam malo razmišljao, skontao da svake godine imaš nekaj za podsaditi, pa reko ne bi bilo loše primiti se cijepiti za vlastite potrebe i slučajno naiđem na ovaj video... Ok, na ovaj se način ne može dobiti presadnica za popuniti prazno mjesto u vinogradu, ali imam jedan red koji polako stavljam na žuti muškat, a prije je tu bilo svega i sad kontam da ne bi bilo loše orezati muškata i pohraniti pupove pa probati ovakav način cijepljenja... Što vi mislite?
Hvala!
ovo je predobro ja ču probati tako kod sebe u stare vinograde ali neču rezati tako stare panjeve nego smao pup ometnuti sastrane na čokot pa ako se primi onda nagodinu ostatak iznad stari čokot podrezati
također ako bude islo jedna red u starom nasadu bi si prekalamio na muškat žuti
-
Za oplemenit grasevinu ha? :D
-
Na isti način namjeravam cijepiti na jednogodišnji francuz graševinu ;D ;D
-
Za oplemenit grasevinu ha? :D
ne za to imam sauvignon ;) al volio bi od muškata imati ono desertno vino ;)
-
Veoma interesantno,dopalo mi se.Probat ču iduče godine.Hvala na video linku. :)
-
Ja iamam u frižideru 60 plemenki graševine i 60 plemenki muškata ottomela dužina plemenki je oko 45 cm. Namjeravam cijepiti na raskol ali mi je zanimljiv i ovaj način umetanja pupova na deblo ali sam dosta skeptičan prema tome.
-
Probao sam tak na direktor pred par godina cijepiti, ali pušiona.
Nemam ruku za to.
-
Ja ću probati. Ako uspije super, ako ne uspije nikome ništa. Jadino pravo riješenja je sjekira, a zatim sadnja plemenki na SO4 podlozi.
-
Ja ću probati. Ako uspije super, ako ne uspije nikome ništa. Jadino pravo riješenja je sjekira, a zatim sadnja plemenki na SO4 podlozi.
Pogledao sam video i nije loše (ima u početku teme fotogalerija kako sam ja to radio prije nekoliko godina; ali sada su iskustva ipak drukčija). Prije svega, ne podržavam više tako radikalan rez starog drva i onda precjepljivanje (dugotrajno ostaje rana, koja teško može zarasti i postepeno drvo počinje propadati).
Ono što sam naučio, je da se cijepljenje loze sprema godinu dana unaprijed.
Za trsove koji su namjenjeni cijepljenu odabire se lucanj/glava na kojoj će se vršiti precjepljivanje, i to uglavnom na engleski spoj, jezičac ili omega (kliještima), i onda je primitak gotovo 100%, a kako je kod tog spajanja debljina lucnja (stare sorte; prošlogodišnji) i plemke (nova sorta) gotovo isti, rana je zanemariva, a čak i dolazi i rod (nije pravilo, ali vrlo često ima grozd-dva, što nije zanemarivo). S druge strane na starom trsu ostaje lucanj za rod za tekuću godinu (još jedna primjedba na ovaj video je da u godini cijepljenja ostajete bez roda :o). Ovo je vrlo važno; podržavam precjepljivanje (unošenje novih sorata ili precljepljivanje boljim biotipovima postojeće sorte, iz vlastitog vinograda), ali isto tako, treba imati i rod.
Naravno, problem je ako je stari uzgojni oblik deformiran, i jednostavno nema lucnjeva na uzgojnoj visini, ali to je već problem formiranja i održavanja uzgojnog oblika, izlazi iz teme cijepljenja...
A što se tiče raskola, ako se već mora ići na raskol, onda je ključno da se ostvari kontakt kambija podloge i plemke (radi kolanja sokova); ako tog kontakta nema plemka se ne može primiti.
p.s. Pogledao samo još jednom taj video, i ja bi osobno, ostavio jedan stari lucanj za rod, a ne suprotnu stranu cijepio jedan pup. ;)
-
Dobio sam volju nešto precijepiti na prigojnim reznicima, a lucanj ostaviti za rod. Je li to u redu?
Kada je vrijeme za precijepljivanje? Sada je loza u intenzivnom "plakanju", kad prođe plač ?
Mogu li se plemke uzeti sada s trsova, imam tu mogućnost ?
Znam engleski spoj, a imam i kliješta s omega i V rezom, pa bi probao.
-
Dobio sam volju nešto precijepiti na prigojnim reznicima, a lucanj ostaviti za rod. Je li to u redu?
Kada je vrijeme za precijepljivanje? Sada je loza u intenzivnom "plakanju", kad prođe plač ?
Mogu li se plemke uzeti sada s trsova, imam tu mogućnost ?
Znam engleski spoj, a imam i kliješta s omega i V rezom, pa bi probao.
Uzmi plemke sada (iako je malo kasno), umoči krajeve u vosak i na hladno (zamotaj u najlon). I precjepi kad plač prestane (plač nije pravi signal kretanja vegetacije; radi se o učinku veće temperature tla na aktivnost korijena).
Trebalo je plemke uzeti ranije; ali možda se još uvijek izvučeš.... ;)
-
Ja sam danas provijerio stanje plemenki i probao cijepljenje na 5 trsova. Plemenke koje sam uzeo na početku drugog mjeseca (graševina) su mi se previše osušile, ali su mi zato plemenke muskata ottonela (uzeo ih prije mjesec dana kod našeg člana francozbolta) u vrhunskom stanju. Podloga (tudum je u fenofazi vinastog pupa B pa do zelenog vrha pupa C), cijepio sam na jezičac (nije kompliicrano) a plemenka i podloga su dobro spojeni. Cijepljeno mjesto sam na nekoliko mjesta zavezao sa rafijom, i zaštitio sa vočarskim voskom. Pola sata nakon što sam obavio cijepljnje primjetio sam suzenje na vrhu 3 od 5 cijepljenih plemenki.
Dali je to dobar znak ili loš?
Dali je možda malo prerano za cijepljenje?
Ovo mi je prvi put pa sam zahvalan na svakoj pomoći.
Namjeravam precijepiti oko 120 trsova jer imam oko 60 plemenki dužine oko 50 cm.
-
Pitanje za kolegu Terana pošto vidim da on ima iskustva sa cijepljenjem loze. Imam plemke spremljene u frižideru od 12 mj. sada sam ih pregledao u dobrom su stanju. Zanima me koja fenofaza bi bila najbolja za početak cijepljenja? Trsi su sad negdje B i C većinom C-zeleni vrh pupa.
-
Evo jedna slika kako izgleda plemenka muškata ottomela koja je bila nacijepljena na tudum prije 2 tjedna.
(http://www.pohrani.com/f/2A/Ua/14wV4KJX/dsc00966.jpg)
Nacijepio sam oko 70 plemenki sa po dva oka. Budem sve opisao kak sam radio za tjedan dva kad vidim koliki mi je primitak...
-
Pitanje za kolegu Terana pošto vidim da on ima iskustva sa cijepljenjem loze. Imam plemke spremljene u frižideru od 12 mj. sada sam ih pregledao u dobrom su stanju. Zanima me koja fenofaza bi bila najbolja za početak cijepljenja? Trsi su sad negdje B i C većinom C-zeleni vrh pupa.
Čim je završilo suzenje loze; može se početi sa cijepljenjem/navrtanjem vinove loze (znači faza C; zeleni vrh pupa je znak da je loza krenula i može se početi sa cijepljenjem).
p.s. Malo kasnim sa odgovorom, pa se nadam da je loza već precjepljena :-\
-
Loza je cijepljena prije 12 dana plemke Plemenke bijele i crvene iz frižidera cijepljene na bijeli francuz oko 200 cijepova po onome što vidim za sad po tjeranju primitak bi mogao biti i preko 95%. ;D ;D
-
Cardinal cijepljen na bijeli francuz koji imam na terasi više radi dekoracije Cijepljeno prije par tjedana sad se probudio ;D ;D
-
Potjerale mi mladice na dva cijepa od prošle godine ispod cijepljenog mjesta. Tak da sad imam podlogu Kober. Presadil sam ih na proljeće izvan vinograda, jer sam čuo da jako bujno rastu. Za koju godinicu mislim počet sam cijepit, samo dok podlogu razmnožim. Riskiral sam ta dva trsa i odrezal im gornji cijepljeni dio, a bilo mi je malo žao 22kn za dva trsa, al to je ulaganje u budućnost... ;D
-
Bio sam u obližnjem rasadniku raspitati se također za kober i vlasnik se pokazao izuzetno ljubaznim te mi obećao dati stotinjak reznica na jesen da isprobam cijepljenje loze u ruci tj ne na mjestu sadnje . Sistem kalusiranja mi ipak nije htio odati to im je svima(rasadničarima) izgleda poslovna tajna. :-[
-
Bio sam u obližnjem rasadniku raspitati se također za kober i vlasnik se pokazao izuzetno ljubaznim te mi obećao dati stotinjak reznica na jesen da isprobam cijepljenje loze u ruci tj ne na mjestu sadnje . Sistem kalusiranja mi ipak nije htio odati to im je svima(rasadničarima) izgleda poslovna tajna. :-[
Da izgleda da to rasadničari ne žele otkriti. Ono kaj sam uspel do sada saznati je da izgleda ukorijene reznice podloge, vade ih na jesen van, cijepe na njih plemku i stavljaju ih okomito zatrpane u piljevinu i zemlju. Tu treba biti idealna temperatura tak da se dobro sraste podloga i plemka. Vjerojatno ih kasnije parafiniraju. Uvijek me zanima dali podlogu prvo ukorjenjavaju pa cijepe plemku ili cijepe pa kasnije ukorijene. Imam neku staru knjigu o tome, a dosta toga ima i na netu al teško se nađe. Možda ti je jednostavnije ukorijeniti reznice Kobera pa probat cijepiti vani u zeleno, tak ja mislim napraviti.
-
Cijepe ih prvo pa onda idu na kalusiranje tj srašćivanje plemke i podloge a poslije toga idu u polje na ukorjenjivanje a na jesen se vade gotovi cjepovi itrape za proljeće. Ma ja sam to sve dosad prokljuvio malo po malo djelić informacija ovdje djelić tamo ali samo kalusiranje je dosta zeznuto obavlja se u mješavini piljevine i mahovine , samoj piljevini ili u pijesku i svi oni služe da održe pravu vlažnost oko cijepa da se stvori kalusno tkivo a to se odvija na temp. od oko 30 C . E sad treba to sve ukomponirati kolika vlaga ,temp i sl ali sva sam bliže a ne odustajem već sam ove god uspio dobiti par cijepova na taj način na francuzu ali čini mi se da on i nije nakompatibilniji kao podloga a i nisam mogao održavati konstantnu temperaturu kroz cijeli proces tak da mi je postotak primitka totalno nezadovoljavajući ali kad nabavim kober i do zime ću smisliti konstantno grijanje tak da se na godinu nadam boljim rezultatima :)
-
Siki, samo imaj na umu da su podloge "malo" bujnije - meni jedan Kober tjera šibe duge i preko 6-7 metara, da ti nebi pojeo pola reda ;)
Sad tek vidim kolko je to bujno. Mladi trsek, a već ima šibe po 2 metra. Moram mu stavit veči kolac, a dobro kaj mi je posađen izvan vinograda. Za sad imam 2 komada. Razmišljam kak da ga formiram, a da dobijem što više reznica. Možda kakav kordonac...
-
e pozdrav ekipa ovako da li je tko radio prekalamljivanje sorti u vinogradu na starijim nasadima
ovako ja sam 2010 posadio 2000merlota i totalno sam razočaran sortom stari je napao neki dan da če ga pokrčiti da on to ne moze gledati
jel grozdovi su i lane i ove god rehuljavi i lagani nemaju mošta sama peteljka i kože ,,loza pre bujna i nema uopče vitica sve ispada iz žice itd katastrofa
imam u vinogradu još raznih sorata cabarnet sauvignon ,zweigelt grasevina pinot sivi sauvgnon sa svima sam relativno zadovoljan al merlot je katastrofa
e sad bi ja probao to prekalamiti na graševinu
e sad kako to izvesti gdje da prikratim čokot kako da cjepim ja sam mislio na procjep tako sam ove god kalamio jabuke pa mi se sve lipo primilo
-
http://www.krizevci.net/vinograd/htm/sav_cijepljenje_loze_na_raskol.html to bi nekako ovako bili
-
youtube Grapevine grafting: changing vineyard varietals with low-impact farmin ;)
-
Kolega Teran je jako dobro prikazao kak se precijepljuje vinova loza. Tak da ja to nebi ni tražio negdje drugdje. Sve je super objasnio . Ja bi samo rađe primjenio ono što on kasnije preporuča da je plemka i podloga iste debljine tak da se što bolje srastu.
-
Kolega Teran je jako dobro prikazao kak se precijepljuje vinova loza. Tak da ja to nebi ni tražio negdje drugdje. Sve je super objasnio . Ja bi samo rađe primjenio ono što on kasnije preporuča da je plemka i podloga iste debljine tak da se što bolje srastu.
al cujes to je vinograd posađen 2010 i podloga ti ja sad debela i 5 cm gdje cu naći toliku plemku graševine
ja bih to radio na visini ispod žice tj ispod krakova tu bih prikratio stari panj merlota,, pa bih na procjep stavio dve plemke graševine da imam odma ta dva kraka
-
al cujes to je vinograd posađen 2010 i podloga ti ja sad debela i 5 cm gdje cu naći toliku plemku graševine
ja bih to radio na visini ispod žice tj ispod krakova tu bih prikratio stari panj merlota,, pa bih na procjep stavio dve plemke graševine da imam odma ta dva kraka
Imaš na youtube: Grapevine grafting: changing vineyard varietals with low-impact far.
Ako te ne zadovolji, imaš još sličnih videa.
-
gledao sam ja taj video i proljetos to probao al brate ni jedan pup nisam mogao tako gurnuti ispod kore al se to vjerovatno mora radit kad isplače loza valjda onda bude mekanija kora a ja sam to probao onako bzvz kad sam rezao vinogrta,,,
svakako ču se poigrati s tim na 30 ak čokota pa sve ljepo stavim na forum ako uspije
-
Ljudi jel mi netko može preporučiti nekakvu literaturu ili stranicu u vezi sa cijepljenjem loze gdje je detaljno opisana ta tematika po mogućnosti sa slikama,zanimaju me stari tradicionalni načini vezani za ove krajeve više nego ovi moderni sa You Tube
-
Pozdrav svima,
Imam par pitanje za ovogodisnje cjepljenje loze.
Pošto je vrijeme skroz naopako i neuobicajeno koje je pravo vrijeme za uzeti šibe i staviti u hladnjacu?
Te koje je pravo vrijeme za cjepljenje loze?
-
Ovogodišnji cijepovi Johanitera lagano počinju bubriti ;D ;D
-
To si samo čipirao pup?
Ja imam jedan trs fine starinske beline u direktoru i htel bi ga nekak spasit,pošto to mislim zapustit.Previsok je za nekakvu akciju neke druge vrste,već bi ga i ja htel nekak precijepit.Koja bi opcija bila najefikasnija?Jel bi moglo uspijet na zeleno?
-
Zašto ne bi uspijelo.Pokušaj na više načina u zeleno možeš na raskol ,kosi rez,engleski spoj ... probaj ih više na više mijesta . Neki se sigurno neće primiti ali neki možda i hoće i to ti je dosta . Bitno da ih se par primi i sa njih kasnije opet možeš proširiti dalje tu sortu koju želiš sačuvati.
-
Reznice - dakle odrežeš na proljeće zdravu reznicu prilikom rezidbe vinograda odnosno više njih i zatrapiš ju ili držiš na tamnom i hladnom mjestu. Kad prolista loza izvadiš je i namačeš u vodi nekoliko dana kako bi se lakše ožilile. Također je dobro koristiti i fitohormone za lakše ukorjenjivanje. Reznice se prije sadnje moraju pripremiti. Reznica se odreže na određenu duljinu, a zatim se nožem oslijepe svi pupovi osim prvog vršnog iz kojeg će se razviti mladica. Donji bazalni
-
???
Ne vidim teksta kojeg sam poslao. Samo citat od Razora.
???
Nego da ponovim: nije mi jasno onaj dio "...zatrapiš ju ili držiš na tamnom i hladnom mjestu...".
Nije bolje da je na toplom i svijetlom mjestu?
Nekako mislim da bi reznica prije prolistala na toplijem i sunčanijem mjestu.
-
Pozdrav...jedno kratko pitanje, nisam ga našao u prethodnim postovima a nadam se da neće ispasti glupo :)
ekipa u videu na linku https://www.youtube.com/watch?v=rsRsZ__-Ors cijepi crnu sortu na crnu sortu...pitanje je, može li se na crnu sortu cijepiti bijela sorta (i obrnuto)?
prelistao sam dosta stranica i na internetu i u knjigama ali ne nađoh odgovor :)
hvala...
-
@lovator
Na tamnom mjestu ne znaci da mora biti mrak, drugim rijecima nije dobro da je na izravnom suncu bar dok se reznica ne ukorijeni.
http://domivrt.vecernji.hr/razmnozavanje-izabele-910675
@mzabicster
Moze u svim kombinacijama, obicno se inace cijepi na francuza, na izabelu itd. i takve slicne sorte radi sto vece otpornosti na filoksere.
-
https://www.youtube.com/watch?v=vGN1ABFwYvI
zanimljiv i super video za pogledati koga tema zanima
-
nekidan mi je poštar donio novu alatku pa budem kasnije vidio el ce to raditi
http://www.njuskalo.hr/rucni-alati/fervi-skare-cijepljenje-kalemljenje-0842-oglas-17443553
-
Imam nešto slično. Radi to veoma OK ! Jedini zahtjev da je promjer cjepa i podloge što jednak.
-
https://www.youtube.com/watch?v=vGN1ABFwYvI
zanimljiv i super video za pogledati koga tema zanima
Kaj je zanimljivo muzika ili .....hi hi hi ;D
-
Cijepe ih prvo pa onda idu na kalusiranje tj srašćivanje plemke i podloge a poslije toga idu u polje na ukorjenjivanje a na jesen se vade gotovi cjepovi itrape za proljeće. Ma ja sam to sve dosad prokljuvio malo po malo djelić informacija ovdje djelić tamo ali samo kalusiranje je dosta zeznuto obavlja se u mješavini piljevine i mahovine , samoj piljevini ili u pijesku i svi oni služe da održe pravu vlažnost oko cijepa da se stvori kalusno tkivo a to se odvija na temp. od oko 30 C . E sad treba to sve ukomponirati kolika vlaga ,temp i sl ali sva sam bliže a ne odustajem već sam ove god uspio dobiti par cijepova na taj način na francuzu ali čini mi se da on i nije nakompatibilniji kao podloga a i nisam mogao održavati konstantnu temperaturu kroz cijeli proces tak da mi je postotak primitka totalno nezadovoljavajući ali kad nabavim kober i do zime ću smisliti konstantno grijanje tak da se na godinu nadam boljim rezultatima :)
Entuzijast@ je si li sta radio na kalemljenju?
Hoću da probam malo kalemiti lozu, ne zbog cijene već najviše zbog čistoće sorte.Drugo napravio sam kocku 1x1x0.8m izolovanu sa grijačima i termostatom. Tu planiram stratifikovati kaleme. Pa me interesuje dal je dobro što sam stavio grijače u pod ili bi trebao npr staviti sa strane.
Takodje evo tri dobra videa:
https://www.youtube.com/watch?v=uPKWnaPkraQ
https://www.youtube.com/watch?v=8-NbQgnUgfo
https://www.youtube.com/watch?v=-looNYXc9rU
U u prva se koristi pjesak. Dal je to pjesak onaj mrtivi bez ostrine (bar na drugom snimiku), ustvari god nas se zove mrtvak, muljika. Izgleda kao brašno pod rukom smo što se ne lijepi, ustvari sama je nula granulacija ili ide onaj standardni rijecni (savac).
Takoje sam primjetio da koriste izlori traku i da lijepe spojno mjesto (ispravite me ako grijesim),
-
Jos nisam ove god ali u frizideru su mi spremljene i podloge i plemke cekam 2-3 mjesec pa pocinjem.sto se tice grijaca u par knjige sam procitao da su u većim rasadnicima stratifikali podno grijani pa pretpostavljam da nije greska imati grijace odozdol ali mislim da nije ni toliko bitno koliko drzati temp od 27 do 30 C° i vlagu oko 90%.
sto se tice snimki oni vecinom upotrebljavaju perlit ali ni to nije presudno neki koriste pijesak neki piljevinu mislim da je najbitnije da se dosta lako ugrije i da zadržava potrebnu vlagu.
Cini mi se da si u pravu za ove na snimci koriste neku vrstu trake i onda ga još i parafiniraju ali isto tako sam vidio snimke gdje koriste omega spoj ili engleski spoj i nicim ne zatvaraju spoj već samo tako ide u stratifikalu. Bitno je odrzati određenu vlagu i temp u podrucju spoja to je najbitnije ovo drugo su samo razne varijacije.
Nadam se da ceš uspjeti u kalemljenju loze pa će mo razmjeniti iskustva dok na kraju ne uspjemo.
-
Naručio sam nešto podloge SO4, nije bilo kobera 5 BB, nešto ću probati kalemiti nešto umatičiti. Do sad mi je sva loza na koberu. Kakava je ova podloga SO4? Piše da ranije dozrjava grožđe na njoj.
-
Koliko ja znam manje bujna od Kobera sa do dva tjedna ranijim sazrijevanjem osjetljivija na nedostatak magnezija u tlu , toliko znam iz literature.
-
Koliko ja znam manje bujna od Kobera sa do dva tjedna ranijim sazrijevanjem osjetljivija na nedostatak magnezija u tlu , toliko znam iz literature.
ja je imam so4 na 2000 grasevine ostallo je kober
a ovako po meni neka ocjena dosta je slabije bujnosti od kobera sad koliko dode ranije sazrijevanje i nema pravila
više u vlažnijim godinama to dolazi do izrazaja
po meni da sad sadim grasevinu tamo di je skrtija zemlja kod mene je bas na tom djelu di je so4 isao bi sa koberom a tamo di je jača zemlja isao bi sa so4 a kod mene vecinom naopako jbg kad je sađeno nisam imao pojma o podlogama
da i na so4 mije žuta graševina a na koberu zelena graševina što je opet po meni naopako
-
Dali netko od članova ima vinograd muškata žutog, a da još nije orezao? ovog proljeća imam u vinogradu za cijepit nekih 300-tinjak podloga, i dosta su odebljale. A u mom vinogradu mušktaa žutog neću imati tako debelih plemki za cijepljenje (i do palac debele), pa bih zamolio da mi se javite u inbox(plaćam dosatvu ili osobno preuzimam).
-
Dali netko od članova ima vinograd muškata žutog, a da još nije orezao? ovog proljeća imam u vinogradu za cijepit nekih 300-tinjak podloga, i dosta su odebljale. A u mom vinogradu mušktaa žutog neću imati tako debelih plemki za cijepljenje (i do palac debele), pa bih zamolio da mi se javite u inbox(plaćam dosatvu ili osobno preuzimam).
Ja sutra krečem sa rezidbom, a sada kako se uzimaju plemke, e to je druga stvar, da ja tebi pošaljem cijelu palicu? :)
-
Sargo, palice poslane, bila velka kutija pa del još litru vina da probaš kaj cijepiš. Valjda bude stiglo u jednom komadu.
-
Sargo, palice poslane, bila velka kutija pa del još litru vina da probaš kaj cijepiš. Valjda bude stiglo u jednom komadu.
:D šaljem i ja tebi jednu litru na ocjenjivanje
-
nekidan sam kupio 100sadnica muškata žutog pa da imam za deserno vino onak jedam red
a imam i nešto čokota muškata 4 god pa cu se malo i ovog proljeca zajj s razmnozavanjem al za podlogu cu uzet tudum s virnice jbg druge nemam
-
Evo malo da se pohvalim. Jutros sam otvorio sanduk sa kalemovima nakon 25 dana poslije kalemljenja, odnosno odgrnuo sa par komada piljevinu. Sva su srasla odnosno kalusirala spojna mjesta bar ovih 4-5 komada sto sam gledao. Gore su narasla oko 3-4 cm. Slikam kad budem vadio iz sanduka, sad sam u poslu pa ce vadjenje pričekati 2-3 dana. Mislim da je kljuc uspjeha, pravilan rez i velika toplata i vlaga. Za sad su prvi utisci jako pozitivni. ;).
-
Slazem se sa svim zaključcima komisije ;D Daj koju sliku.
-
Evo malo da se pohvalim. Jutros sam otvorio sanduk sa kalemovima nakon 25 dana poslije kalemljenja, odnosno odgrnuo sa par komada piljevinu. Sva su srasla odnosno kalusirala spojna mjesta bar ovih 4-5 komada sto sam gledao. Gore su narasla oko 3-4 cm. Slikam kad budem vadio iz sanduka, sad sam u poslu pa ce vadjenje pričekati 2-3 dana. Mislim da je kljuc uspjeha, pravilan rez i velika toplata i vlaga. Za sad su prvi utisci jako pozitivni. ;).
kako si osigurao toplinu
-
Elektricni grijaci i tremostat sve u kocku od stiropora. A imaju i orginalni (lektrična cebad) za grijanje rasada paprike, paradaiza.
-
znaci nesto kao inkubator za pilice
-
Evo mojih prvih kalemova, nije nešto puno ali dovoljno za početak.
(http://i836.photobucket.com/albums/zz287/tatkodvd/Novo1/P1060989_zps51o63f3v.jpg) (http://s836.photobucket.com/user/tatkodvd/media/Novo1/P1060989_zps51o63f3v.jpg.html)
(http://i836.photobucket.com/albums/zz287/tatkodvd/Novo1/P1060988_zpstie4s6l4.jpg) (http://s836.photobucket.com/user/tatkodvd/media/Novo1/P1060988_zpstie4s6l4.jpg.html)
(http://i836.photobucket.com/albums/zz287/tatkodvd/Novo1/P1060991_zpshmmrasrw.jpg) (http://s836.photobucket.com/user/tatkodvd/media/Novo1/P1060991_zpshmmrasrw.jpg.html)
(http://i836.photobucket.com/albums/zz287/tatkodvd/Novo1/P1060992_zps66pujfty.jpg) (http://s836.photobucket.com/user/tatkodvd/media/Novo1/P1060992_zps66pujfty.jpg.html)
-
Super si to napravio.
-
Ja sam c cijepljenjem do sad imao par poluuspjesnih pokusaja. Privremeno sam odustao i razmnožavao trsove grebenicama, povaljenicama, par stotina komada, bez odvajanja od podloge, sto daje izvrsne i brze, jeftine rezultate.
Lani sam počeo sa sadnjom kljucica novih hibrida, prvo u "resilo" pa presadio u vinograd, a ove godine odmah na mjesto, što mi se čini bolje. Vidjet cemo. Kad uznapreduju i donesu urod, moguce opet krenem s precijepljivanjem u zrelo, zeleno i na pup.
Vazno da se događa nešsto zanimljivo, novo, mrzim rutinu. Samo daj bog zdravlja.
-
Home made kontejnerske presadnice gotove i spremne za sadnju samo cekam zbog za....ja sa prijevozom inace bi vec bile u zemlji.Konacno poslije dve god eksperimentiranja dobri rezultati u cijepljenju loze u zrelo. Sad vise nema problema sa nabavom cijepova po zelji sam si ih slozim ;D
-
Elektricni grijaci i tremostat sve u kocku od stiropora. A imaju i orginalni (lektrična cebad) za grijanje rasada paprike, paradaiza.
a na koju temperaturu si namjestio
-
27 stepeni.
-
Evo da konacno ulovim malo vremena te da na zamolbu par cijenjenih forumasa opisem postupak koji sam ja koristio pri cijepljenju loze na zrelo.Posto vidim iz ostalih postova da bi smo svi mogli imati vecih problema sa fitoplazmama moglo bi biti korisno moci si proizvesti vece kolicine cijepova po volji a prilicno jednostavno.
Pocinjemo sa spremanjem reznica podloge i plemke . Ja sam ih spremao negdje u 12om mjesecu tako da bih narezane reznice spremio u navlazene najlonske vrece te ih stavio u frizider na temp od 0-5 c°.Tako priredene mogu stajati do proljeca kada ce mo cijepiti. 6-7 dana prije cijepljenja vadimo reznice podloge i potopimo ih u vodi da se rehidriraju a isto napravim i sa reznicama plemke jedno2 dana prije cijepljenja. Sami postupak cijepljenja radio sam cijepljarskim skarama omega rezom ( skare se mogu nabaviti preko eBay-a za 100-150 kn sto je dosta povoljnije nego kod nas gdje cesto traze od 250-300 kn) te bih sami spoj oblijepio izolir trakom vidio sam da je kolega tatko utopio spoj u vosak-parafin i vjerujem da je i to isto dobro.
Cijepove potom slazem u drveni sanduk koji je polozen na bok i jedna stranica mu je skinuta radi lakseg slaganja cijepova slaze se prvo sloj od par cm navlazene piljevine ili sitnije hoblovine nekog drve sa sto manje tanina bukva grab cetinjari i sl a potom red cijepova pa na njih opet par cm piljevine-hoblovine i tako dok ne popunimo sanduk zatvorimo stranicu te uspravimo sanduk da su cijepovi okrenuti plemkom prema gore.Pokrijemo i same vrhove cijepova sa par cm piljevine i jos malo dodatno navlazim prskalicom za cvijece ili necim slicnim sto moze raditi fino prskanje.Sanduk sam potom drzao pored radijatora i svaki dan kad bih se sjetio ili imao vremena okrenuo ga da malo grije jedan bok malo drugi ( nije potrebno stalno okretati ko na raznju dovoljno je jednom dvaput dnevno i bok koji se trenutno ne grije tj cijeli sanduk osim boka uz radijator pokrio bih sa dekom) ako vam se osusi piljevina na vrhu orositi je ponovno prskalicom da se lagano navlazi.Meni je temperatura varirala izmedu 25 i 30 c° mozda i koji put i stupanj dva gore ili dole mislim da to i nije preterano bitno vazno je da je tu negdje izmedu i da je konstantno. Za dva do tri tjedna cijepovi ako je sve u redu trebali bi se spojiti kalusnim tkivom i plemke bi vec trebale potjerati blijede slabasne mladice (obavezno prije cijepljenja oslijepiti-odrezati pupove na podlozi ili ce oni potjerati i trositi hraniva prijeko potrebna plemci) mozete tada provjeriti na jednom ili dva cijepa da li je kalus dobro popunio spoj ako nije produzite grijanje jos par dana. Kada su cijepovi dobro skalusirani posadite ih u " skolicu" i nagodinu imate oziljene cijepove ili ih kao ja u ovom slucaju posadite u posude (ja sam sadio u vrecice ali vidio sam da bi bolje bilo u posudama za cvijece ili rasadu posto visak vode tesko izlazi iz vrecica i nepovoljno djeluje na korijen par mi ih se osusilo zbog trulezi korijena) i mozete ih saditi na mjesto jos iste godine kad se fino razrastu.
Zelimsvima puno uspjeha pri cijepljenju i u vinogradima.
-
Ovaj post vrijedi sacuvati, zahvaljujem u moje ime, a vjerujem da ce i idrugima bit od koristi
-
Zamolio bih nekog od članova, ako imaju u vinogradu sortu Syrah, da mi sačuvaju 100tinjak pruteva nakon rezidbe (ako još nisu orezali). Na proljeće imam za cijepit par stotina posađenih divljaka, a tu niko nema baš neki određeni broj tih trsova. Ali samo ako su loze 100% Syrah, jer nebi htio da mi nakon 2-3 godine od tih cjepova nastane svakojakih vrsta.
-
Dali možda netko zna gdje bi se mogle kupiti podloge za cijepljenje vinove loze.
-
dali ti trebaju samo reznice podloga ili već ožiljene podloge? U dolini Neretve često uzimam sadni materijal i u dva rasadnika (Prud i Dominant) uvijek ima podloga za kupit. Ali mislim da od ožiljenih imaju samo R110, Ru140 i P1103, Cijena je 4kn. Od ostalih imaju samo reznice (S04, K5BB...), cijena 1kn
-
Dragi kolege imam pitanje oko uvoza sadnica iz SLO. dal ima kakva procedura oko prelaska granice sa cijepovima u RH dal me ko kontrolira i sl...molim par naputaka...
-
neki dan dopelano iz Sl i jedino kaj treba je račun ovjeren od trsičarstva....inaće kako to da tamo kalem košta od 1,20 do 1,50 eu do kod nas cc2 eu a PIWI i preko 3 EU......
-
neki dan dopelano iz Sl i jedino kaj treba je račun ovjeren od trsičarstva....inaće kako to da tamo kalem košta od 1,20 do 1,50 eu do kod nas cc2 eu a PIWI i preko 3 EU......
piwi u njemačkoj, konkretno sibbus košta 1.69 €
-
Evo par ovogodišnjih home made cijepova 10tak bojadisera(mislim alicante buschet) 10tak muškat otonela i 70tak solarisa sve na koberu.Malo sam ove god experimentirao sa načinima cijepljenja pa sam većinu cijepio omega spojem škarama ali dio engleskim spojem ručno. Inače ih poslije spajanja slijepim izolir trakom ali sam ovaj put one tanje koje nisam mogao cijepiti škarama cijepio engleskim spojem i 10tak nisam uopće oblijepio pa su srasli čak i bolje od oblijepljenih. Na temperaturu sam čak i manje pazio nego prošle god i samo ih jednom dnevno okrenuo pored radijatora i to je sve a kalusiranje je odlično . U kutiji su točno mjesec dana s tim da su zadnjih 5 proveli u negrijanom plasteniku da se malo aklimatiziraju. Sutra uz hormon za ožiljavanje idu u posude sa mješavinom kupovnog substrata i zemlje sa krtičnjaka i kad se lijepo razrastu mogu ići u vinograde. ;D ;D
-
Bravo majstore.
-
Svaka čast :)
-
Pozdrav forumasi
Ove godine tocnije sredinom veljace okusao sam i ja srecu sa uzgojem domacih lozinih cjepova.
Napravio sam sve onako kako je opisao kolega Entuzijast.
Sanduk s piljevinom i cjepovima stajao je u kotlovnici tri i pol mjeseca na temperaturi koja je dosta varirala od 20 celzija pa sve do 30(mozda je cak nekada bilo i nize od 20)
Rezultat je na kraju doista uspjesan, cjepovi su lijepo potjerali, spojno mjesto se je sraslo onom bijelom tvari te su lijepo potjerali korijenje dugo oko 2 do 3 centimetra.
Nakon togq sam ih zasadio u posude sa zemljom i lijepo su zazelenili i potjerali mladice po 4 do 5 centimetra.
E sada bih imao jedno pitanje za kolegu Entuzijasta.
Naime na ovim zasadjenim cjepovima nisam odmotao spojno mjesto(omotano izolir trakom) nego samo na jednom da vidim kako je zaraslo i bas taj jedan mi je povenuo.
Moje pitanje glasi kada se mogu odmotati i ovi drugi i da li ce doci do uvenuca mada mozda odmotavanje i nije bilo razlog, nemam pojma.
I jos jedno pitanje da li ovi novi cjepovi vec ove godine mogu u vinograd na stalno mjesto i u koje doba godine, kakvi su Vasi rezultati.
Pozdrav
-
Pardon ispravak netocnog navoda sanduk je stajao tri i pol tjedna a ne mjeseca.
-
Nemoj ni skidati traku dok se ne razrastu i dobro ukorjene nece im smetati dok se ne pocnu debljati. Ja sam ih obicno vadio negdje u jesen i sadio na stalno mjesto i oni bi se bolje primali nego sađeni u proljece nagodinu.
Ja sam prestao koristiti traku sada ih samo poslije cjepljenja i kalusiranja potopim u otopljeni parafin(vosak) pazim da nije prevruc i potom sadim u skolicu. Na jesen vadim i sadim na stalno mjesto. Ako mozes stavi im navodnjavanje kap na kap bolji je postotak primitka i oziljavanja.
Upravo bih ovih dana trebao vaditi iz sanduka oko 100tinjak kom jedno 80 Johanitera i 20tak Muscarisa.
-
Hvala puno, tako budem onda i ja ucinio !!!
-
Ove godine je bila proba od desetak komada a na godinu ide veca kolicina ;D ;D ;D
-
Dok na nasem bregu vlada zutica razmnozavam samo reznicama (piwi) i grebenicama (clasic). Ne dam novce za cjepove dok država ignorira fitoplazmu.
-
Sviđa mi se kako je kolega Entuzijast uspio savladati proces pa me motivira da se i ja primim samostalne pripreme cijepova. Sve s čime sam podsađivao u zadnjih 5-7 godina je imalo nekakvih problema a Frankovku i Graševinu kakvu imam od ranije nisam više takvu našao pa bi ih htio cijepiti. Također i neke starije sorte zobatica koje su mi puno bolje od novih.
E sad mi je prvi problem kako doći do kvalitetnih podloga pa vas molim za savjet?
Bilo da netko prodaje ili ako tko ima na forumu pa da se dogovorimo.
Inače ove godine sam probao i zeleno na zeleno ali nije mi se niti jedan primio, mislim da je bilo preveć izloženo suncu cijepljeno mjesto.
Hvala i srdačan pozdrav!
-
I mene zanima gdje nabavit podloge? Naime, imam Portugizac star cca 60 godina koji je već pri kraju, pa bi si htjel to sačuvat....jer takvih "orginal" više nema za kupit :P
-
Na ovo sam naisao u bespucima interneta. Nije na hrvatskom jeziku ali se moze razumjeti: Evropske sorte loze se moraju kalemiti na podloge poreklom iz Amerike kod nas najcesce Kober inače rizikujes da ga filoksera unisti. Ne znam koja ti kolicina treba, kalemovi su oko 50 eurocenti komad. A mozes da napraviš od par kalemljenih maticnjak podloge. Kupis kalemljen lozni kalem( sadnicu) odseces plemku tik ispod mesta spajanja zasadis krenuce divlja americka loza koja ce pustiti lastare odmah pri zemlji, nagrnes ih zemljom oni ce se oziliti u jesen ih odgrnes odseces od " majke" utrapis u pesak i rano prolece kalemis. Mozes malo i da izguglas kako ovo detaljno ide ja sam iz glave ali u osnovi ovako ide. Ima u zapustenijim vinogradima da se nadje loza gde se plemeniti deo osusio pa je iz korena krenula podloga i porasla prepoznaces je pre berbe listovi su krupniji raste kao puzavica roda nema uopste ili poneki minijaturni grozdic koji dosta kasnije dozri i nikakvog je ukusa e od nje opet mozes da naseces i ozilis reznice pa na njih kalemis..
-
Mislim da jedan takav imam u vinogradu! nisam ga htio izvaditi nego ga stalno odsječem skoro do poda...
Naime, kad sam sadio vinograd, svih 270 komada su se primili 8) 8) međutim, taj jedan je bio divljak i ostao divljak do danas ;D onda ću od njega napravit cijepove!
-
A mozete u bilo kojem rasadniku koji proizvodi lozne cijepove kupit od njih vec pripremljene reznice podloga, kalibrirane. Cijena cca 1kn/komad
-
Ovo je dobar sazetak: https://www.savjetodavna.hr/2008/03/27/kako-izabrati-odgovarajucu-loznu-podlogu/
Sve kaj sam uzimao iz Fragarie je bilo cini mi se u zadnje vrijeme na SO4.
Mislim da u mojem slučaju nije presudno da li će biti Kober ili SO4 samo da nije ovo kaj mi susjedi nude francuze i slično.
Za Frankovku mi je isto neka divlja podloga potjerala ali su to jako tanke i dugačke šibe da mi se ne čini da bu neke koristi probati to.
Hvala.
-
Tragajući za ovom temom naletio sam na ovaj članak. Ako kome može pomoći nek pročita https://www.blog.domacin.ba/2021/10/07/kalemljenje-vinove-loze/
-
Imam 20-tak reznica u građevinskom koritu koje sam odrezao i posadio ovo proljeće, sve su potjerale i sada imaju 10-15cm izboje s listićima.
Zanima me da li da ih ostavim u tom koritu (ono crno, cca 80x40cm) do jeseni, da li da ih vadim u pojedinacne tegle do jeseni ili da ih već sada vadim i sad u zemlju?
-
Po meni, najbolje posaditi sad u vinograd i to na mjesto gdje ti fali trs. Tak sam ja radil i bilo je sve ok. Samo ih bude trebalo povremeno zalijevati.