VVV Forum
Vinarstvo => Vrenje mošta, bistrenje i pretok vina => Topic started by: maslow on 21 Rujna, 2011, 19:00:15
-
Kad sam pokojnog djeda pitao kako su prije doslađivali mošt kad nije bilo jeftine saharoze djed je odgovorio da su dodavali staro vino ili destilat (vinjak) prije fermentacije. Ako se dobro sjećam on je spominjao dodavanje 5 - 6 litara rakije od vina 20 gradi na 100 litara mošta prije vrenja. Ja sam već prepekao staro vino, pa mogu jedino dodati destilat. Zanima me da li ću na ovaj način smjeti izbjeći dodavanje vinobrana u mošt za taloženje. Da li će destilat unijeti neželjene mirise u buduće vino. Očekivani slador ružice i frankovke je oko 16 po Bomeu.
-
To je ona shema da imaš u moštu iznad 4 vol alkohola mislim, koji ubijaju divlje kvasce.
Probaj pa nam javi kaj se dogodilo, mene ful zanima. Neznam baš da se to radi s rakijom. Brijem sa poluodvrelim moštom ili vinom
Probaj bolje klasičnu vinifikaciju napraviti.
Zajebačeš si vino s rakijom... :o ;D
-
Nije rakija nego predestilirano preklanjsko vino. Ako se destilat od vina dodaje u porto i sherry zašto se nebi smjelo dodat u mošt? Moj motiv je proizvesti vino bez dodavanja sumpraste kiseline i bez dodavanja saharoze.
-
Mozes ti proizvesti vino bez dodavanja sumpora, ali takvo vino neces mocit ocuvati bez dodatka sumpora (vinobrana, sumporaste kiseline)
-
Mozes ti proizvesti vino bez dodavanja sumpora, ali takvo vino neces mocit ocuvati bez dodatka sumpora (vinobrana, sumporaste kiseline)
hehe, krivo! provjeri vina od Radikona.. ;)
-
Ne zanimaju me octevi i smedja oksidirana vina, a pogotovo ne utopija pravljenja vina bez SO2 ::)
-
Ne zanimaju me octevi i smedja oksidirana vina, a pogotovo ne utopija pravljenja vina bez SO2 ::)
hehe, onda si debelo u krivu.. ;)
isto kao sto je i utopija "proizvodnja" vina bez dodatka enzima, kvasaca, hrane, bistrila, filtriranja, itd. da, to je apsolutno nemoguce.. ;D
-
sjetih se jos jedne vinarije iz novog svijeta koja ne dodaje sumpor uopce i to imaju istaknuto na svojim etiketama i pod nadzorom, radi se o eko vinima Frey:
http://www.freywine.com/no-sulfites-added.html
dakle, apsolutno je moguce proizvesti vina bez dodatka sumpora!
-
Ovo sve mozes izbjeci, ali bez SO2 tesko, barem u malim kolicinama. Uostalom kaj Gravner kaze? ;)
-
sjetih se jos jedne vinarije iz novog svijeta koja ne dodaje sumpor uopce i to imaju istaknuto na svojim etiketama i pod nadzorom, radi se o eko vinima Frey:
http://www.freywine.com/no-sulfites-added.html
dakle, apsolutno je moguce proizvesti vina bez dodatka sumpora!
http://www.freywine.com/faqs.html
We do not recommend aging our white wines
Dakle sami kazu da ne preporucuju starenje/dozrijevanje svojih bijelih vina. Pitam se zasto ;)
-
Ovo sve mozes izbjeci, ali bez SO2 tesko, barem u malim kolicinama. Uostalom kaj Gravner kaze? ;)
pa kvasci proizvode nesto so2 tijekom vrenja a odredenim tehnikama odredeni ljudi mogu potpuno izbjeci dodavanje so2 sto se danas vrlo lako moze naci i provjeriti na netu.. ja sam ti sada ovako iz glave naveo dva proizvodaca koji proizvode bez dodanog so2 a ima ih na tisuce diljem svijeta. Gravner kaze jedno, Movia drugo, Clai trece, Radikon nesto sasvim peto, Joly totalno stotu stvar.. poanta je da svi mogu reci sta zele ali cinjenica je da postoji vino bez dodanog so2 i prema tome ga je moguce takvog i proizvesti i tvoja izjava da to nikako nije moguce je stoga kriva.. samo toliko.
-
Sigurno je moguće proizvesti vino bez sumpora, ali u kojim uvjetima? Pretpostavljam da vinarija mora biti potpuno sterilna, vino se čuva u uvjetima bez doticaja sa zrakom, dodaje se dušik i sl.
Ali kako da to izvedu ljudi u svojim kljetima ili malim vinarijama. Nisu svi Korta Katarina.
-
http://www.freywine.com/faqs.html
Dakle sami kazu da ne preporucuju starenje/dozrijevanje svojih bijelih vina. Pitam se zasto ;)
hehe, istina, ne preporucuju ali ne zbog nedodavanja sumpora vec zbog drugih razloga!
We make our wines in a "New World", fruit-forward style and craft them to be soft and drinkable as soon as they hit the market.
dakle, rade svjeza i jednostavna vina koja prirodno ne mogu dugo stajati i dozrijevati u boci jer gube te karakteristike.
dok sami preporucuju da vina ipak mogu stajati u boci:
Q. How long can I hold on to my bottle of Frey Wine, made with no added sulfites?
A. We recommend drinking Frey red wines within 7 years of vintage and Frey white and rosé wines within 3 years of vintage.
-
pa kvasci proizvode nesto so2 tijekom vrenja a odredenim tehnikama odredeni ljudi mogu potpuno izbjeci dodavanje so2 sto se danas vrlo lako moze naci i provjeriti na netu.. ja sam ti sada ovako iz glave naveo dva proizvodaca koji proizvode bez dodanog so2 a ima ih na tisuce diljem svijeta. Gravner kaze jedno, Movia drugo, Clai trece, Radikon nesto sasvim peto, Joly totalno stotu stvar.. poanta je da svi mogu reci sta zele ali cinjenica je da postoji vino bez dodanog so2 i prema tome ga je moguce takvog i proizvesti i tvoja izjava da to nikako nije moguce je stoga kriva.. samo toliko.
Ok, pogrijesio sam, moguce je, samo pod kojim uvjetima? I opet ne garantira da ce se takva vina ocuvati jer svasta moze poci po zlu. Tako da u realnom svijetu i okruzenju, takva vina se "NE mogu" proizvesti.
Jozek s brega ih sigurno ne moze proizvesti ;)
-
However, volio bih oprobati vino izrađeno pomoću rakije.
Kao i ova smeđa vina od slovenaca i talijana. Nemogu reći dok ne oprobam. (movia, radikon)
Jedino kaj znam da nedam lovu za nekaj kaj zgleda tak oksidirano.
Koliko je naj-jeftinije od Movie vino?
Ivan ti sigurno znaš.
-
Sigurno je moguće proizvesti vino bez sumpora, ali u kojim uvjetima? Pretpostavljam da vinarija mora biti potpuno sterilna, vino se čuva u uvjetima bez doticaja sa zrakom, dodaje se dušik i sl.
Ali kako da to izvedu ljudi u svojim kljetima ili malim vinarijama. Nisu svi Korta Katarina.
ne, filozofija proizvodnje vina bez dodavanja sumpora je upravo suprotna! zato sam i rekao da provjerite Radikona kao jedng od poznatijih i sto je jos bitnije dostupnih vinara kod nas u RH sto se tice vina bez dodanog so2.. ;)
-
hehe, istina, ne preporucuju ali ne zbog nedodavanja sumpora vec zbog drugih razloga!
We make our wines in a "New World", fruit-forward style and craft them to be soft and drinkable as soon as they hit the market.
dakle, rade svjeza i jednostavna vina koja prirodno ne mogu dugo stajati i dozrijevati u boci jer gube te karakteristike.
dok sami preporucuju da vina ipak mogu stajati u boci:
Q. How long can I hold on to my bottle of Frey Wine, made with no added sulfites?
A. We recommend drinking Frey red wines within 7 years of vintage and Frey white and rosé wines within 3 years of vintage.
Govori o crnim vinima...
-
Ok, pogrijesio sam, moguce je, samo pod kojim uvjetima? I opet ne garantira da ce se takva vina ocuvati jer svasta moze poci po zlu. Tako da u realnom svijetu i okruzenju, takva vina se "NE mogu" proizvesti.javascript:void(0);
Jozek s brega ih sigurno ne moze proizvesti ;)
e sad ti oces odma sve znati.. ;D uvjeti i tehnike su razliciti kod vinara koji proizvode takva vina i ne da mi se sad objasnjavati sve to, ja sam samo htio navesti da je moguce proizvesti vina bez dodanog so2 i naveo sam par primjera a ima ih jos na tisuce i sigurno 99,9% njih nije dostupno kod nas u RH.
svasta moze poci po zlu i u vinima u kojima je dodan so2 i svi moguci preparati i gdje su obavljene sve zive tehnike kao bistrenja, stabilizacije i filtracije tako da to opet nista ne znaci i ne garantira.
e sad ko ih moze ili ne moze proizvesti i u kojoj mjeri u to ne zelim ulaziti jer za takva vina trebaju biti ispunjeni mnogi drugi uvjeti.
-
Govori o crnim vinima...
govore o svim vinima..
Q. How long can I hold on to my bottle of Frey Wine, made with no added sulfites?
A. We recommend drinking Frey red wines within 7 years of vintage and Frey white and rosé wines within 3 years of vintage.
-
Taj period se ni ne moze nazvati dozrijevanjem, a kamoli starenjem.
Ugl. ne mogu proizvesti kompleksno veliko bijelo vino sposobno za odlezavanje od 10god...
-
However, volio bih oprobati vino izrađeno pomoću rakije.
Kao i ova smeđa vina od slovenaca i talijana. Nemogu reći dok ne oprobam. (movia, radikon)
Jedino kaj znam da nedam lovu za nekaj kaj zgleda tak oksidirano.
Koliko je naj-jeftinije od Movie vino?
Ivan ti sigurno znaš.
movia i radikon nisu isti jer movia koristi nesto malo sumpora, obicno ima 20 do 30 mg ukupnog so2 sto je opet brutalno malo, gotovo zanemarivo a toliko i enjingi kaze da ima u svojim vinima..
radikon ne koristi nista sumpora i njegova vina su jos radikalnija i ekstremnija.
evo ti jedan zanimljiv clanak ako te zanimaju takvi vinari i vina:
http://www.wine-pages.com/features/slovenia.htm
opcenito vina nisu nesto skupa u sloveniji i kod njega u podrumu, 10 do 15 eura a najjeftinije kod nas je oko 150 kn samo ih je teze nabaviti, mislim da ima chardonnay i sivi pinot u vivatu, u vrutku veliko belo pokoja boca ako imas srece (samo je cijena oko 250 kn), vino.hr ima veliko belo i rdece samo su skupi, dobravina.hr imaju lunar po 180 kn (fenomenalno vino!!), itd.
-
Taj period se ni ne moze nazvati dozrijevanjem, a kamoli starenjem.
Ugl. ne mogu proizvesti kompleksno veliko bijelo vino sposobno za odlezavanje od 10god...
pa zato sam ti odmah i skrenuo paznju na Radikona jer sam slutio da cemo doci do ovog pitanja ali odmah si me spustio i odbacio prijedlog.. tak da sad vise uopce ne znam sto zelis da ti kazem ili preporucim a ne znam da li i sam to znas.. ::) Radikonova bijela vina bez dodanog so2 mogu prakticki dozrijevati desetljecima.. nadam se da ti je to dovoljno kvalitetan podatak. :)
-
Ma je, ali kao sto je i pirou napomenuo to su izrazito skupa vina koja si ja ne mogu i ne zelim priustiti. Da bi ih htio probati, bi, vrlo rado.
-
Ma je, ali kao sto je i pirou napomenuo to su izrazito skupa vina koja si ja ne mogu i ne zelim priustiti. Da bi ih htio probati, bi, vrlo rado.
a cuj, to su tzv. vina za posebne prilike koja se piju u drustvu koje zna sto pije i uz odredenu klopu.. skupa su i meni ali zato vise gotovo uopce ne kupujem klasicna vina (iako ih nisam kupovao niti prije osim ponesto enjingija, tomca, coronice i boljih stranaca iz austrije, italije, francuske, njemacke..) i umjesto da potrosis 150 kn na 5-6 polubezveznih vina iz lidla ili plodina kupis si jednu pravu butelju u kojoj ces gustati.. barem ja tako gledam na to.
ne znam da li si probao sta od Claia, to ti je vrlo dobar pocetak za uvod u "takva" vina..
-
Mozda sljedeci viks ulovim vremena da se zaletim na vikend u Istri. Takva vina bi htio piti uz tvorca i pricu istoga. ;) Bez obzira kaj nisam pobornik te spike...
-
ne, filozofija proizvodnje vina bez dodavanja sumpora je upravo suprotna! zato sam i rekao da provjerite Radikona kao jedng od poznatijih i sto je jos bitnije dostupnih vinara kod nas u RH sto se tice vina bez dodanog so2.. ;)
Mozes li Ivane nesto napisati o tome nacinu rada? Ja osobno sumporim isto sa ca. 30mg ukupnoga, ali su mi vina u klincu na proljece kad zatopoli (nemam bas adekvatan podrum).
-
Mozes li Ivane nesto napisati o tome nacinu rada? Ja osobno sumporim isto sa ca. 30mg ukupnoga, ali su mi vina u klincu na proljece kad zatopoli (nemam bas adekvatan podrum).
filozofija takve proizvodnje nije apsolutna sterilnost kao sto neki navode (koja je u vinarskoj proizvodnji nemoguca jer bi se trebalo raditi u laboratorijskim uvjetima!?) vec suprotno od toga, dakle odredena izlozenost zraka na vino kroz sve faze proizvodnje, od prerade (najbitnija faza) do zrenja.
slicno je i sa stvaranjem imuniteta kod ljudi, ako zelis da netko stekne imunitet na odredeni spoj ili poveca svoju tolerantnost prema njemu neces ga u potpunosti izolirati od toga vec suprotno, postepeno i polako navikavati na taj spoj na nacin da covjek bude u doticaju s njime jer se tako gradi imunitet i povecava otpornost.
vrlo slicno je i sa vinom, treba ga postepeno izlagati utjecaju zraka jer se tako smanjuje oksidativni moment. vina koja su proizvedena pod gotovo anaerobnim uvjetima vrlo lako i vrlo brzo oksidiraju u doticaju sa zrakom, upravo zbog toga sto nisu tijekom svoje prerade i proizvodnje bila u doticaju s njime.
bitan segment toga je upravo klasicna maceracija, koja se provodi bez kontrole temperature i tzv. otvoreno jer vino/masulj ne moze oksidirati (naravno, treba redovito potapati klobuk i mjesati ga da se gornji sloj ne osusi jer se gore stvaraju lose bakterije i povecava se oksidacija).
takva klasicna maceracija je normalna stvar za crno grozde jer se tijekom tog procesa izlucuju mnoge bitne tvari kao sto su polifenoli koji su vrlo vazni vinski i prirodni antioksidansi koji se nalaze u pokozici bobice. kod bijelih sorata ih ima mnogo manje nego kod crnih ali ih opet ima i samo maceracija od vec par dana vec moze mnogo utjecati na tzv. oksidativni moment vina, tj. vino ce biti mnogo otpornije na oksidaciju i trebat ce mu mnogo manje sumpora tijekom dozrijevanja.
druga stvar je duzina maceracije koja moze uvelike varirati, od par dana do par mjeseci. tu sad ulazimo u finese i prakticna iskustva pojedinih vinara jer gotovo svaki ima svoju filozofiju ovisno o godini, sorti, kvaliteti grozda, itd.
treca stvar je dozrijevanje vina u drvenim bacvama i na finom talogu/kvascima gdje opet dolazi do polagane i odredene oksidacije koja u kombinaciji sa spojevima iz bacve i spojevima iz taloga kvasaca (manoproteini!) uvelike smanjuje potrebu sumporenja/bistrenja/filtracije vina.
ukratko, tema je opsezna i kompleksna i osobno smatram da je najbitnija stvar prvo kusati takva vina a tek se onda upustati u takav ili neki slican oblik proizvodnje da kasnije ne bi bilo neugodnih iznenadenja..
-
Otvorio sam temu pa da odgovorim šta sam dobio. Odustao sam od mješanja ružice i frankovke, pa sam eksperiment proveo samo na ružici. Macerirao sam 2,5 dana i otočio - dobio sam bezveznu boju, nije ni bjela ni roze, na cca. 200 litara otočenog mošta dodao 15 litrara vlastitog vinjaka jačine 50%. Vrenje izvršio sa danskim kvascem, više se ne sjećam kojim. Nakon maceracije koju sam radio u plastičnom buretu, vrenje i zrenje uz 2 otvorena pretakanja držao u inoxu. Vino je staro sad 1,5 godinu, bez dodavanja sumpora, još uvjek može stajati 2-3 dana na stolu u otvorenom bokalu na ne oksidira. Ima izraženi voćni miris.
-
filozofija takve proizvodnje nije apsolutna sterilnost kao sto neki navode (koja je u vinarskoj proizvodnji nemoguca jer bi se trebalo raditi u laboratorijskim uvjetima!?) vec suprotno od toga, dakle odredena izlozenost zraka na vino kroz sve faze proizvodnje, od prerade (najbitnija faza) do zrenja.
slicno je i sa stvaranjem imuniteta kod ljudi, ako zelis da netko stekne imunitet na odredeni spoj ili poveca svoju tolerantnost prema njemu neces ga u potpunosti izolirati od toga vec suprotno, postepeno i polako navikavati na taj spoj na nacin da covjek bude u doticaju s njime jer se tako gradi imunitet i povecava otpornost.
vrlo slicno je i sa vinom, treba ga postepeno izlagati utjecaju zraka jer se tako smanjuje oksidativni moment. vina koja su proizvedena pod gotovo anaerobnim uvjetima vrlo lako i vrlo brzo oksidiraju u doticaju sa zrakom, upravo zbog toga sto nisu tijekom svoje prerade i proizvodnje bila u doticaju s njime.
i prije punjenja u boce kalijev sorbat. je li to ta filozofija?
bitan segment toga je upravo klasicna maceracija, koja se provodi bez kontrole temperature i tzv. otvoreno jer vino/masulj ne moze oksidirati (naravno, treba redovito potapati klobuk i mjesati ga da se gornji sloj ne osusi jer se gore stvaraju lose bakterije i povecava se oksidacija).
takva klasicna maceracija je normalna stvar za crno grozde jer se tijekom tog procesa izlucuju mnoge bitne tvari kao sto su polifenoli koji su vrlo vazni vinski i prirodni antioksidansi koji se nalaze u pokozici bobice. kod bijelih sorata ih ima mnogo manje nego kod crnih ali ih opet ima i samo maceracija od vec par dana vec moze mnogo utjecati na tzv. oksidativni moment vina, tj. vino ce biti mnogo otpornije na oksidaciju i trebat ce mu mnogo manje sumpora tijekom dozrijevanja.
druga stvar je duzina maceracije koja moze uvelike varirati, od par dana do par mjeseci. tu sad ulazimo u finese i prakticna iskustva pojedinih vinara jer gotovo svaki ima svoju filozofiju ovisno o godini, sorti, kvaliteti grozda, itd.
treca stvar je dozrijevanje vina u drvenim bacvama i na finom talogu/kvascima gdje opet dolazi do polagane i odredene oksidacije koja u kombinaciji sa spojevima iz bacve i spojevima iz taloga kvasaca (manoproteini!) uvelike smanjuje potrebu sumporenja/bistrenja/filtracije vina.
ukratko, tema je opsezna i kompleksna i osobno smatram da je najbitnija stvar prvo kusati takva vina a tek se onda upustati u takav ili neki slican oblik proizvodnje da kasnije ne bi bilo neugodnih iznenadenja..
-
nosio sam crno vino na analizu
Oe998
alkohol 11,6
ukup.kis 6,15
hlapljive kis. 0,52
sump.slobodni 12,8
sump ukupni 58,88
šta kažete?
predlažu mi da podignem alkohol na 12,5 sa 97% alkoholom? jel netko to radio koliko je to pametno?
oprostite što sam falio pod forum....
-
A čemu ta opsesija visokim alkoholima. 11,6 je dovoljno, ne mora odmah ubit. Uostalom, mnogima ti alkoholi samo štrče iz vina...
-
nosio sam crno vino na analizu
Oe998
alkohol 11,6
ukup.kis 6,15
hlapljive kis. 0,52
sump.slobodni 12,8
sump ukupni 58,88
šta kažete?
predlažu mi da podignem alkohol na 12,5 sa 97% alkoholom? jel netko to radio koliko je to pametno?
oprostite što sam falio pod forum....
To je patvorenje vina. Zaboravi na to!