VVV Forum
Voćarstvo => Voćne vrste => Topic started by: maksica6 on 10 Rujna, 2006, 12:26:31
-
Lijep pozdrav svima
ove jeseni bih htio posaditi kruske kraj ograde od kuce to bi bilo u duljinu od cca 40 m, znaci htio bih da mi preporucite neke kruske koje bi bile od najranijie do najkasnije tako da ne ideju jako u sirinu niti u visinu -(Hrvatsko Zagorje). Hvala na pomoci.
Potrebno - odabir sorata krusaka od rane do kasne
Potrebno - da ne idu jako u sirinu, nisu visoke, da ih ima sto vise razlicitih vrsta,
Svaka pomoc je jako dobrodosla ;) ;)
-
Ovo da ti ne idu u širinu i visinu, je stvar podloge, ali ono ključno: ako ih ne režeš svaka će ti otići u visinu i širinu.
Imaš nekoliko vrsti podloga za krušku:
Pyrrus sp. (najčešće Pyrrus communis) - divlja kruška - - jako bujna
Dunje- dunja EMA - umjerena
dunja BA-29 - umjerena
dunja EMC - patuljasta
Svakako si nabavi one na dunji. U našim rasadnicima imaš većinom za podloge dunje BA-29, EMA i divlju krušku.
Neke sorte nisu kompatibilne s dunjom( to znači da se ne mogu cijepiti na dunju, npr. Packham`s Triumph, Viljamovka) tako da češ takve naći samo na divljoj kruški. Može se i to riješit, ali to ti ne bi preporučio jer će ti podvaliti sigurno, a i prelazi okvir teme.
Dobrom rezidbom i one na divljoj kruški mogu biti bez problema do 2 m.
Preporučene sorte:
Lipanjska ljepotica (Bella di Giugno) 25.6 - 10.7.
Srpanjska šarena (Colore de Juillet) 1-10.7.
Tikvica, Petrovača 5-20.7
Coscia 20 - 30.7.
Rana Morettinijeva (Butirra Precoce Morettini) 25.7 - 5.8.
Trevuška (Precoce de Trevoux) 25.7 - 5.8.
Clapp`s Favourite 1-15.8.
Santa Maria 10 - 20.8.
Viljamovka (William`s) 15 - 25.8.
Crvena Viljamovka isto
Gelertova (Beurre Hardy) 1 - 10. 9.
General Leclerc 15 - 25. 9.
Boskova bočica (Beurre Bosc) isto
Abbe Fetel isto
Conference isto
Packham`s Triumph 25. 9 - 5.10.
Pastorčica 1.10.
Druardova 5 - 15. 10.
Hardenpontova isto
Krasanka (Passe Crassane) 15.10.
Navedeni datumi zriobe jesu samo okvirni pokazatelj, ne i pravilo. Nijedna godina nije ista i ovo je prosjek.
Ako te zanima bilo što o karakteristikama, pitaj. Sve te sorte imam u svojem nasadu, i još desetak više.
Htio bi samo dodati, najzahvalnije sorte od ovih navedenih su: Lipanjska ljepotica, Rana Morettini, Santa Maria, Conference, Pakamov Trijumf i Krasanka.
-
moja kruska ove godine nece roditi, nema krusaka. sta se dogodilo. izgleda zdrava, prosle godine je rodila i ta mi je najsladja i ta mi je osrednje visine dok sve druge vocke su minijaturne, male su tako da mi ne treba lotra za prskanje ili branje.
sta trebam poduzeti da mi se sledece godine isto ne dogodi da mi kruska ne preskace.
-
Neke sorte krušaka imaju tzv. alternativnu rodnost, jedne godine rode, druge godine ne rode.
Problem je u genetici takve sorte i tu nema pomoći, (Petrovača npr.)
Takvoj alternativnoj rodnosti pogoduju i drugi čimbenici - prevelika rodnost prethodne godine, neodgovarajuća gnojidba i ishrana, vremenski uvjeti (mraz, suša), bolesti, loša rezidba, loša oplodnja.
-
Razor, hvala mnogo.
Jeste doduse mnogo mi je bila rodila prosle godine. I, takodjer bilo je dobro vreme doslo u Martu a onda je prvi tjedan u Aprilu bilo minus 7 *C . Izgleda ostade ja bez icega ove godine.
Hvala mnogo, pozdrav
-
društvo imam jedno pitanje. Da li imate iskustva ili da li znate na koji razmak saditi krušku viljamovku koja će ići na armaturu (žicu)?
-
A, koja ti je podloga? To ti je najbitnija stvar!
-
a eto ja sam ove godine izgleda krivo orezao viljamovku, imala je samo jedan cvijet i tu je sad kruška. prošle je godine imala oko 80 zavezanih plodova, na kraju sam ih ubrao nekih 15
-
Ne znam lokaciju gdje su ti kruške, na nekim mjestima je bilo i mraza, meni se marelica smrzla. A, daj fotku pošalji tako da se čim više vide grane pa ti mogu odmah reći jesi li krivo orezao! Imaš i mail na stranici.
-
@goricar,
oprosti sto se javljam a ne znam ti momentalno pomoci jer potrebno je malo vise podataka kao recimo; koja sorta viljamovke; minijaturna, osrednja ili visoka sorta. Ipak, hteo sam samo da nadodam da je viljamovka jedna od naplodonosnijih krusaka u mome dvoristu. Nikada me nije izneverila, uvek dobro radja i vrlo mi je otporna na bolesti kojima druge kruske podlegnu.
Ja sam moje trenirao da grane idu (padaju) na dole i vrlo su interesantne za gledati i nikada mi lotra nije trebala za ubiranje plodova ili prskanje.
Pozdrav
-
koja sorta viljamovke; minijaturna, osrednja ili visoka sorta.
Samo mali ispravak: viljamovka je jedna sorta (odnosno dvije ako se uzme u obzir crvena (upitno jel to sorta ili klon)) a sve ostale razlike proizlaze ili iz novih klonova (više ili manje još neustabiljenih) ili uticaja podloge na rast ;)
-
Dodao bi samo da između viljamovki postoji razlika i po geografskoj širini uzgoja.
Budući da ih ima i na našem tržištu, kruške viljamovke iz južnih krajeva (Južna Afrika, Argentina, Australija) imaju šire tijelo i niži vrat i visinu ploda, zdepastije su. To je prirodna anomalija koja se pripisuje uvjetima južne klime i sunčane ekspozicije s druge strane ekvatora, a primjećena je i na križancima viljamovke (Pakamov Trijumf npr.).
Inače Rafael Gliha piše u svojoj monografiji o kruškama da je žuta viljamovka, matična biljka, otkrivena kao slučajni sijanac nepoznatih roditelja 1770. g., dok je crvena viljamovka ili kako je Ameri zovu Max Red Bartlett mutacija žute viljamovke otkrivena 1938. g.
Zbog svojeg lošeg afiniteta s dunjom (podlogom) nastali su brojni sjemenjaci i jedne i druge sorte kao i križanci za podloge, ali naš će vam vrli trgovac još uvijek prodati po 35 kn viljamovku cijepljenu na dunji i reći vam nema problema. A, vidim takve kržljave viljamovke stalno.
-
istina da, nažalost i ja imam u nasadu takvih vrlih viljamovki, no bitne su mi bile radi plemki. No i plenku dobiti, kvalitetnu grančicu za cijepiti je jako teško.
No zato mi lubeničarke na dunji rastu super ;)
-
Ako bi mi mogao tko odgovoriti koja je ovo sorta kruške.
(http://i103.photobucket.com/albums/m140/adankic/Kruka1.jpg)
Dolazi dosta kasno (10-11 mjesec). Problem mi je također što je ove godine prerodila pa jako opada, neznam dali bi bilo dobro obrati ih dok su još na grani s obzirom da su već dosta krupne pa ih složiti u slamu da nadolaze?
-
Druardova ili Grand champion! Ne mogu ti reći sa sigurnošću jer trebam vidjeti više njih!
Osim toga vidim jedva pola kruške!
U svakom slučaju poberi sve, radi toplog ljeta, zimske/jesenske kruške dolaze 14-21 dan prije termina berbe!
-
®elim podići voćnjak starih krušaka (stablašica), pa me zanima dali mi netko može savjetovati:
- gdje mogu nabaviti divlje kruške za podlogu,
- koje stare sorte kruška preporučate za rakiju, a koje za konzumaciju,
- gdje bi se mogle naci plemke ili gotove sadnice starih sorti krušaka,
- što znate o kruški "Tepka",
- imate li iskustva sa ponašanjem vilijamovke koja bi bila uzgojena na sjemenjaku + dunja i da li u tom uzgojnom obliku može opstati u ekološkoj proizvodnji! Hvala svima.
-
imate li iskustva sa ponašanjem vilijamovke koja bi bila uzgojena na sjemenjaku + dunja i da li u tom uzgojnom obliku može opstati u ekološkoj proizvodnji!
Može se koristiti posrednik, ali ne bih ti to preporučio osim ako je sam ne nacijepiš, jer ćeš naići na sadnicu koja košta 50 kuna upitne kvalitete, možda i više. Na dunju idu Gellertova ili Pastorčica ( ima još par sorata koje mogu poslužiti za to, ali ove su najčešće) pa onda Viljamovka. Problem je ako ideš sam cijepiti, što trebaš dvije godine da ti naraste sadnica. Na to si vjerojatno mislio jer ova kombinacija sjemenjak + dunja nema smisla. Ili je sjemenjak ili je dunja s međupodlogom.
Sa samom dunjom Viljamovka nije kompatibilna. Viljamovku treba jako dobro održavati, posebno rez i dobra gnojidba jer zna zaostati u rastu u suprotnom.
Ako ti već druge budu na sjemenjaku, onda nema razloga da ti viljamovka bude na nečemu drugome.
gdje mogu nabaviti divlje kruške za podlogu,
U rasadniku ( ne dućanu). Ako si blizu Zg-a, preporučam AgroCara, Bistranski Novaki
koje stare sorte kruška preporučate za rakiju, a koje za konzumaciju,
Ovisi o tvojoj preferenciji, prvenstveno. Nisam ljubitelj rakija pa stvarno ne znam od koje sorte osim viljamovke ispada dobra rakija.
Šta se tiče sorti za jelo ima jedno petstotinjak sorata, a dijele se na puno načina. Pročitaj si neku knjigu o voćarstvu malo više o sortama krušaka. Monografija o krušci od Rafaela Glihe npr. Tepka kruška i Viljamovka nisu jedine.
gdje bi se mogle naci plemke ili gotove sadnice starih sorti krušaka,
Stare sorte krušaka su većina. Vjerojatno ne znaš ali jedna Krasanka ( Passe Crassane) potječe od 1845., Hardenpontova 1759. Pastorčica 1760 godine, Boskova bočica 1793, Fetelova 1866 ( Abbe Fetel), a te sorte se i dan danas uzgajaju u intenzivnim nasadima širom svijeta.
Viljamovka žuta datira od 1770.g, pa čak ni jedna crvena viljamovka više nije tako mlada sorta ( 1938.g).
Tako da mi nije jasno ovdje na kakve ti to stare kruške ciljaš ???
Ovih krušaka, a i mnogo drugih imaš u svakom rasadniku i trgovini sadnicama.
Novih sorti ima puno, ali sve više su prisutni i brojni poboljšani klonovi starijih sorti pod licencom.
- što znate o kruški "Tepka",
Ne puno, osim da obilno rodi, daje sitan plod zelene boje i većinom se koristi za rakiju.
Stolne osobine ove sorte nakon ovih prije navedenih su po meni zanemarive.
-
Razor, hvala ti na interesu i savjetima za rješavanje mog problema, al daj mi još pojasni slijedece:
- u svoj literaturi se navodi na vilijamovka na sjemenjaku bez posrednika ne uspijeva, al koliko sam razumio iz tvog odgovora, ne preporucas da se ista cijepi na dunju kao posrednik, pa mi reci, s obzirom da bih sam želio cijepiti sadnice, kako da proizvedem (na kojoj podlozi i s kojim posrednikom) visoko stablo vilijamovke?
- imas li mozda iskustva s otpornošću na bolesti tako dobivenih visokostablašica vilijamovke, poglavito s otpornošću istih na kruškinu buhu,
- imam knjigu Rafaela Glihe, imam i voćnjak vilijamovke u intenzivnom nasadu i dosta mi je vječitog tretiranja zaštitnim sredstvima, želim podići voćnjak sa sortama koje su se održale bez tretiranja zaštitnim sredstvima, jedna od tih sorata je, pouzdano znam ta kruška koju u našem narodu zovu «Tepka», u knjizi I.Radića iz 1912.g. ista se naziva i «Normenska moštvenica», a pročitao sam i o još 20-tak vrsta sličnih sorata koje ja nazivam starima, a ove koje si ti naveo isti nigdje ne navodi, mada ja ne osporavam točnost ovih tvojih navoda, a također i ne osporavam da su ove tvoje kvalitetom ploda sigurno bolje, ali daj mi reci koju od tih tvojih sorata je moguće uzgojiti kao visokostablašice, bez tretiranja zaštitnim sredstvima.
-
Pozdrav vilijams,
Kod mene u selu ima nekoliko stabala kruške tepke. Stabla su vrlo velika, a plodove ljudi koriste prvenstveno za rakiju i kažu da se od njih dobije odlična rakija. Ove godine rodile su obilno. Imam doma na kompjuteru članak o tepki iz večernjeg lista gdje piše da je jedna žena napisala diplomski rad o kruški tepki. Ako te interesira mogu ti ga poslati na mail.
-
Razor, hvala ti na interesu i savjetima za rješavanje mog problema, al daj mi još pojasni slijedece:
- u svoj literaturi se navodi na vilijamovka na sjemenjaku bez posrednika ne uspijeva, al koliko sam razumio iz tvog odgovora, ne preporucas da se ista cijepi na dunju kao posrednik, pa mi reci, s obzirom da bih sam želio cijepiti sadnice, kako da proizvedem (na kojoj podlozi i s kojim posrednikom) visoko stablo vilijamovke?
- imas li mozda iskustva s otpornošću na bolesti tako dobivenih visokostablašica vilijamovke, poglavito s otpornošću istih na kruškinu buhu,
- imam knjigu Rafaela Glihe, imam i voćnjak vilijamovke u intenzivnom nasadu i dosta mi je vječitog tretiranja zaštitnim sredstvima, želim podići voćnjak sa sortama koje su se održale bez tretiranja zaštitnim sredstvima, jedna od tih sorata je, pouzdano znam ta kruška koju u našem narodu zovu «Tepka», u knjizi I.Radića iz 1912.g. ista se naziva i «Normenska moštvenica», a pročitao sam i o još 20-tak vrsta sličnih sorata koje ja nazivam starima, a ove koje si ti naveo isti nigdje ne navodi, mada ja ne osporavam točnost ovih tvojih navoda, a također i ne osporavam da su ove tvoje kvalitetom ploda sigurno bolje, ali daj mi reci koju od tih tvojih sorata je moguće uzgojiti kao visokostablašice, bez tretiranja zaštitnim sredstvima.
Sorte krušaka uspijevaju na sjemenjaku Pyrus communisa. Za nashi sorte je bolja Pyrus caleryanna
Možemo mi razgovararti o tome koja je bolja od Pyrus vrsta za podlogu, ali konkretno što se tiče Viljamovke razvijene su razne podloge za nju pa čak i sorte ( William´s compatibile) koje mogu i na dunju direktno. Podloge OHF selekcija su kompatibilne s Viljamovkom. Šta se sjemenjaka tiče za viljamovku je čak razvijen vlastiti sjemenjak kao podloga - Bartlett seedlings. Dakle ova priča da viljamovka ne uspijeva na sjemenjaku nije točna. Treba napomenuti i to da sjemenjaci kruške ne vole teško i glinasto tlo.
Ono šta ti stalno miješaš je međupodloga na dunji. Međupodloga ( posrednik) se radi na dunji, a ne na sjemenjaku.To se radi tako da se na dunju nacijepi kompatibilna sorta - Gellertova( Hardijeva), Pastorčica, Santa Maria, a na nju onda opet Viljamovka ili Boskova bočica. Dosta je samo staviti komadić od međupodloge da nije direktno na dunji.
I to je moguće danas u jednom potezu napraviti ako znaš tehniku.
Kao šta sam spomenuo, ima novih podloga, ali sve to treba isprobati i provjeriti u lokalnim uvjetima prije nego šta se ide u neku veću proizvodnju.
Probaj na BA-29 ( provansalskoj dunji ) uzgojiti Viljamovku, nije skroz kompatibilna, ali rezultati nisu loši.
O kompatibilnosti podloga za sorte krušaka bi mogli do jutra razgovarati, posebno viljamovke.
Kruškina buha je problem malo veći. Bez dosta znanja i borbe na svim frontovima ( integrirana zaštita) teško ćeš je se riješiti bez obzira na to kako je kruška cijepljena. Njena pojava i širenje u nekom voćnjaku je uvjetovana nedostatkom prirodnih neprijatelja, koje smo suzbili nepotrebnim prskanjima. Mislim da je to ovdje i tvoj slučaj.
Dok se toga ne riješiš zaboravi ekološku proizvodnju. Već sam napisao da je većina krušaka stara, ali ne vidim smisla uzgajati nekakve arhaične i napuštene sorte. Ne znam ni gdje ćeš ih naći, a kamoli kako se ponašaju u uvjetima bez zaštite.
-
Hvala razor, puno si mi pomogao, doista se vidi da poznajes problematiku. Mislim da ću ostati kod odluke da posadim krušku tepku čija 2 stabla imam u dvorištu.
-
za koju visinu stabla da se opredelim, posadio sam jednogodišnje morettinijeve na dunji ba-29, i dvogodišnje boskove bočice na div. kruški... svakako planiram ograđivanje voćnjaka (zec.. niske grane....). jasno mi je da nisko stablo pojednostavljuje berbu, prskanje... rezidbu... ali sam uticaj na količinu i kvalitet roda me interesuje (šta dobijam sa niskim, a šta sa visokim stablom) rastojanje između sadnica je 1.5-2 m, između redova 4 m. da li ću dobro da uradim ako morettinijevu ostavim na nekih 1.5 m visine...................?
-
Sa ovim razmakom unutar reda igra vam samo niži uzgojni oblik, odnosno slabo bujniji.
Za Morettinijevu je najniža granica unutar reda na BA-29 2m. No, za Boskovu na sjemenjaku ispod 3-3,5 m udaljenosti ne valja.
Visina stabla vam ovisi o uzgojnom obliku, armaturi, strojnoj obradi!
Ako je nakakav slobodni uzgoj, visina od 1 - 1,5 m nakon sadnje za formiranje krune i prvih kosturnih grana je otprilike to šta tražite. Ako nije, postoje točne specifikacije uzgojnih oblika.
Šta se tiče rodnosti, i broja stabala po hektaru, formula je uvijek jasna. Manjih stabala više stane, nego velikih, a rod je ukupno veći i još više kvalitetniji! Boskova bočica nažalost nije kompatibilna s dunjom, i potreban joj je veći razmak na pyrrus communisu, tj divljoj kruški. BA 29 vam je inače provansalska dunja.
Bilo bi vam najbolje da na jedan red posadite posebno boskove, a na drugi red posebno morettinijeve sa različitim razmakom unutar reda pošto nije ista podloga!
-
moje kruske i jabuke su momentalno u cvetu. sve je to mali rast i vrlo gusto nabijene (zasadjene) da cak izmedju nekih ne mogu se provuci a da mi guza ili stomak ne zapinju za grane. sve su dobro prezivele zimu izuzev jedne koju je zec svu obrsteo i to svake godine a narocite ove prosle zime jer smo imali vrlo visoki sneg tako da je zeko vrlo lako dohvatao grane.
problem je sto nema pcela izuzev samo jjedna velika ona debela sto zuji i svima komanduje i ne znam da li ce mi polinacija biti u redu.
volim ove moje male vocke jer ne moram tegliti lotru ako hocu sto da proverim na vrhu stabla.
najvise volim ovu malu Vilijamku koja mi je u visini grudnog kosa a radja kao luda. jedino sto deca iz komsiluka vole da ih miluju i glade jer su im na dohvatu ruku. ma nije ni to lose deca su svacija radost.
pozdrav
-
moje kruske i jabuke su momentalno u cvetu. sve je to mali rast i vrlo gusto nabijene (zasadjene) da cak izmedju nekih ne mogu se provuci a da mi guza ili stomak ne zapinju za grane. sve su dobro prezivele zimu izuzev jedne koju je zec svu obrsteo i to svake godine a narocite ove prosle zime jer smo imali vrlo visoki sneg tako da je zeko vrlo lako dohvatao grane.
problem je sto nema pcela izuzev samo jjedna velika ona debela sto zuji i svima komanduje i ne znam da li ce mi polinacija biti u redu.
volim ove moje male vocke jer ne moram tegliti lotru ako hocu sto da proverim na vrhu stabla.
najvise volim ovu malu Vilijamku koja mi je u visini grudnog kosa a radja kao luda. jedino sto deca iz komsiluka vole da ih miluju i glade jer su im na dohvatu ruku. ma nije ni to lose deca su svacija radost.
pozdrav
Bilo bi vrlo lijepo da baciš na forum koju fotografiju tih tvojih voćkica.
I ja planiram da moje prošlogodišnje posađene voćkice budu nižeg rasta kao što reče da se ne moram penjati po ljestvama.
P.S. Uhvati maticu i napravi si košnicu. :)
-
Oprašivanje manjeg broja voćki se može izvesti i ručno ako nema pčela ili bumbara, običnim finim i novim kistom, onim za vodene bojice ili tempere koji ima svaki osnovnoškolac za likovni.
Dosta je samo lagano s njim proći po prašnicima i tučku(plodnici) na cvijetu. Ja sam tako godinama limune u stanu oprašivao.
Treba samo ići na preskokce s jednog stabla( prašnici) na drugo( tučak) i obratno ako voćka nije samooplodna. Naravno i da su različite sorte prvog i drugog stabla.
-
mnogo pcela je nastradalo od bolesti u americi i pomalo se to siri i zahvata ovaj deo juznog ontarija i nije vise lako iznajmiti kosnicu pcela za oplodnju vocaka.
pre sam znao iznajmiti samo jednu malu kosnicu u ceni od 120 dolara za 2 meseca ali ove godine je nestasica a cena je skocila do 270 dolara. nemam ja veliki vocnjak vec nekoliko krusaka i jabuka samo da ne zevam u plavo nebo i tako sam ove godine ostao na "los" - nista.
e, sada da vam kazem sta sam radio; ne znam kako se kaze na hrvatskom jeziku ali ono cime se ciste uha, ja to uzmem umesto kista i tako pocnem da se pretvaram u pcelu; od cveta do cveta i toliko me to bilo obuzelo i zbunilo da sam cak isao sa kruske na jabuku:-)
moje kruske su mahom savijene grane na dole da tako ako rode izgledaju vrlo privlacno i negde u Augustu ja skupim nekoliko prijatelja po zadi kuce na rucak (party) a u stvari meni je samo da oni vide kako imam privlacne (umetnicke) kruske, ma nije mi do prijatelja:-) , volim kada me pitaju kako su mi vocke idealne a ja se pravim "dasa" a blage veze nemam o uzgoju vocaka, ali tu i tamo nekako natamburam pa ispadne u redu.
pozdrav
-
Može i s tim štapićima za uši. Čuo sam za taj problem nestašice pčela u Americi. To ne sluti na dobro.
-
Kad več spominjete pčele, ja sam primjetio ovo prolječe kad su večena vočaka procvjetala da je bilo vrlo malo pčela za razliku od prošle i predprošle godine kad su cijeli dan zujale okolo.
Bez obzira na to, između ostalih mladih krušaka imam i dvije velike stare kruške koje su prepune krušaka kao nikad do sada.
-
Pozdrav, planiram sada na jesen da zasadim sadnice obicne vilijamovke i crvene viljamovke, zanimam me da li je dobra kombinacija obicna+ crvena viljamovka za rakiju? Procitao sam na sajtu jednog rasadnika da je podloga za obicnu viljamovku dunja MA +kalud. divlja kruška a za crvenu viljamovku dunja MA + kaluderka. Malo me buni ovaj "+", da li neko zna o cemu se radi?
-
radi se o međupodlozi. dakle na divlju krušku je prvo cijepljena jedna sorta, pa tek onda druga.
-
Nisam znao do sada za to :) Jer to bujna podloga, da li 3 m izmedju sadnica dovoljno (necu koristiti armaturu)?
-
radi se o međupodlozi. dakle na divlju krušku je prvo cijepljena jedna sorta, pa tek onda druga.
Malo da ispravim, : na dunju je cijepljena kruška (međupodloga), na koju je opet cijepljena kruška. Radi se tako da bi se neke sorte koje su inače nepodudarne s dunjom kao podlogom mogle cijepiti na nju, a u svrhu zadržavanja prednosti dunje kao podloge. Znači na dunju se cijepi neka kruška koja je s njom podudarna, a na nju nakon toga kruška koja nije podudarna s dunjom(a podudarna je s ovom kruškom koja se koristi kao međupodloga). Time se kruške koje nisu kompatibilne s dunjom mogu uzgajati kao vretena(patuljasti rast), dobiva se bolja obojenost plodova i podovi malo veče veličine.
-
Nisam znao do sada za to :) Jer to bujna podloga, da li 3 m izmedju sadnica dovoljno (necu koristiti armaturu)?
Ne upravo suprotno, to je slabobujna podloga za koju treba armatura zbog slabog korjena, a ako ne misliš stavljati na žicu onda bi kraj svake voćke trebao staviti malo jači stupić, malo dublje ukopan da ju drži zato jer se voćka nakon par godina kad uđe u rod i malo jaće porodi može prevaliti zbog težine plodova i slabog korjenovog sustava.
-
Koju podlogu treba koristiti da ne treba nikakva armatura ni oslonac?
-
Koju podlogu treba koristiti da ne treba nikakva armatura ni oslonac?
Divlju krušku - P. Communis
-
Jos ako bi mogli da mi odgovorite koliki treba da bude razmak izmedju sadnica (podloga divlja kruska).
-
Jos ako bi mogli da mi odgovorite koliki treba da bude razmak izmedju sadnica (podloga divlja kruska).
Pa to ovisi o uzgojnom obliku i bujnosti pojedine sorte .npr:
poboljšana piramida
bujne sorte 6x5m
srednjebujne 5,5x5m
slabobujne 5x4m
palmeta
bujne sorte 5x4m
srednjebujne 4,5x4m
slabobujne 4x3m
-
Dobar ispravak :D lapusu za divlju krušku :)
-
Dobio sam neke profilne cevi, pa sam resio da zasadim Vijamovku na podlozi dunja MA +kalud. divlja kruška da mogu da iskoristim te cevi kao oslonac. Da li je 2m izmedju sadnca odgovarajuce za ovu podlogu? Koje NPK djubrivo treba da pobacam pre osnovne obrade i da li mora i stajsko djubrivo?
Hvala.
-
dunja ma + kaluđerka je isto šta i dunja ma + pastorčica kod nas.
Riječ je o kombinaciji dunja + međupodloga. To ne treba brkati s divljom kruškom šta je nešta drugo.
Divlju krušku kao podlogu nikako na 2m razmaka. Za gnojidbu napraviti analizu tla ako je veća količina.
-
potrebne su mi informacije o kruški general leclerc.......u rasadniku su jedino mogli da mi kažu vreme berbe...užas od poslovnosti...znači: oprašivači,ukus,izgled ploda ako ima neka fotografija bilo bi odlično..
-
General Leclerc
1974.g selekcionirana spontano iz sjemena sorte Društvenke.
masa ploda 180 - 230 - 280 g.
visina ploda 79 - 102, širina ploda 68 - 83, peteljka 2,0 - 2,7 mm.
Za tu sortu su karakteristične dvije vrste plodova : brončani plodovi ( smeđe obojeni) i zeleni plodovi s hrđom ( manje veličine). Slike su dolje. Stablo srednje bujno,krošnja široka, potrebno obnavljati rodno drvo, prevladavaju štrljci i stapčice, traži dugi rez. Kompatibilna s dunjom. Cvate srednje rano do srednje kasno, diploidna.
Oprašivači : Društvenka, Conference, Grand Champion, Krasanka, Viljamovka ( dakle sve diploidne sorte koje cvatu srednje rano do srednje kasno). Sklona partenokarpiji i naknadnoj cvatnji. Dolazi srednje rano u rod (4.god) i daje vrlo dobre do odlične prinose. Plodove donosi u grozdovima, plodovi neujednačeni u veličini i boji.
Dozrijeva krajem 8 mjeseca ili početkom 9 mjeseca ( ovisno o vremenskim prilikama krajem ljeta ) iza Viljamovke. Meso je bijelo, slatkokiselo, sočno, mirišljavo, srednje kvalitete. Dobro podnosi transport. Čuva se u hladnjači do ožujka, u običnom skladištu 2-3 tjedna.
(http://img395.imageshack.us/img395/2364/perageneralleclercol0.jpg)
(http://img395.imageshack.us/img395/6883/genralleclercvo6.jpg)
-
prije svega pozdrav svima
novi sam u vocarstvu pa trebam nekoliko savjeta, naime, jesenas sam posadio preko 100 krusaka (28 Bella di Guigno, 22 Butirra Precoce Moretitini, 44 William's i po 11 Packham's Triumph i Santa Maria), sve su na dunji, znam da ih uskoro treba orezati i poceti prskati...
sad pitanje za orezivanje, receno mi je da ovo prvo orezivanje mogu obaviti sam, treba ih samo prikratiti na cca. 80 cm, jesam li u pravu?
drugo pitanje je vezano za prskanje, svi mi kazu da trebam sad kad se temperatura digne iznad nule poprskati s crvenim uljem a gledao sam na http://www.chromos-agro.hr/p_kruska.html i tu se crveno ulje nigdje ne spominje mogu li se ja pridrzavati ovog plana? treba li nesto promjeniti u ovom planu prskanja?
i jos jedno pitanje, prvo orezati ili prskati?
unaprijed se zahvaljujem na odgovorima
pozdrav iz slavonije
-
1. Da, otprilike je prikraćuješ tamo gdje želiš da ti se počne razgranjivati ( 70-90cm), ako nije definiran uzgojni oblik.
Svakako si malo pogledaj literaturu o voćarstvu o formiranju uzgojnih oblika.
2. Chromos ne proizvodi crveno ulje, pa tamo nema ni preporuka za taj proizvod. Možeš vidjeti kod Herbosa koji je proizvođač.
3. Prvo treba orezati, a onda poprskati. Poprskati ti je najbolje s crvenim uljem u bubrenju pupova, kad malo zatopli.
Prije toga nema smisla jer voćka miruje. Također, to nije puno posla, ja se ne bih s time žurio do 3. mjeseca.
Isto tako, možeš si sam napraviti crveno ulje od nordoxa (0,2%) i bijelog ulja (2%).
To su inače sve izvanredne sorte.
** Jesi siguran da su ti Viljamovka i Pakamov trijumf na dunji ???
-
1. Da, otprilike je prikraćuješ tamo gdje želiš da ti se počne razgranjivati ( 70-90cm), ako nije definiran uzgojni oblik.
Svakako si malo pogledaj literaturu o voćarstvu o formiranju uzgojnih oblika.
2. Chromos ne proizvodi crveno ulje, pa tamo nema ni preporuka za taj proizvod. Možeš vidjeti kod Herbosa koji je proizvođač.
3. Prvo treba orezati, a onda poprskati. Poprskati ti je najbolje s crvenim uljem u bubrenju pupova, kad malo zatopli.
Prije toga nema smisla jer voćka miruje. Također, to nije puno posla, ja se ne bih s time žurio do 3. mjeseca.
Isto tako, možeš si sam napraviti crveno ulje od nordoxa (0,2%) i bijelog ulja (2%).
To su inače sve izvanredne sorte.
** Jesi siguran da su ti Viljamovka i Pakamov trijumf na dunji ???
1. sto preporucas od literature, pa da si nabavim, u biti ja sam sad mislio sam prikratiti a onda nagodinu naci nekoga da mi to oreze... koji uzgojni oblik bi ti preporucioo
2. evo nasao sam i na herbosovoj stranici plan prskanja, znaci sada crveno ulje a onda dalje po tom planu?
3. znaci mogu jos cekati s time, mislio sam pricekati da temperature budu oko 10ak stupnjeva i da u biti vise ne padaju znatno ispod toga i onda orezem, tj. prikratim i poprskam
pa dosta sam proucavao sta da posadim i mislim da sam dobro odlucio osim mozda santa marije, imam jos mjesta za 60-70 i to bi vjerojatno posadio jos 50ak viljamovki mozda i na divljoj i ostatak mjesano tak da imam par jabuka, sljiva, marelica...
**tako kazu, s medjupodlogom
-
Cijepljenje i rezidba voćaka od Dr. Tomislava Jemrića, ako nisi baš upućen u to, a vidim da nisi.
Možeš je naručiti preko portala
http://www.vvvforum.eu/ (http://www.vvvforum.eu/).
Ja ti mogu preporučiti uzgojni oblik, ali ako ti ništa ne znaš o tome ili onaj tko će ti rezati voćke, kakva korist onda?!
Osim toga uzgojni oblik se određuje već pri samom planiranju voćnjaka, a ne kad ti netko preporuči.
Već si ih posadio na x,y razmak i već ti o tome ovisi koji ćeš oblik formirati.
Da li uopće znaš da je za neke uzgojne oblike potrebna armatura ???
Vidiš, meni je upravo nezamislivo da netko posadi preko 100 voćaka, a ne zna ih rezati niti primjenjivati zaštitu.
Nažalost, previše puta sam vidio na terenu kako se ljudi uče u hodu, pa kako ispadne, ispadne.
Možeš birati od palmete, vretenastog grma, kordonaca, piramide samo za neke od njih treba stalna ili privremena armatura.
Ima i boljih planova od herbosa, ako si zainteresiran možeš pratiti preporuke na :
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=706.0 (http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=706.0)
http://www.vocarstvo.net/ (http://www.vocarstvo.net/) ili na hzpss-u http://hzpss.omonia.biz/?page=preporuke (http://hzpss.omonia.biz/?page=preporuke)
-
pa gle ovako imao sam zemljiste, imao sam dobru priliku da uzmem te vocke, e sad i ako sve propadne nije smak svijeta, ali naravno da bi htio da uspije... u biti znam da ne znam nista, tak da mislim da je i to pozitivno i spreman sam poslusati savjet, naravno uvijek ima ljudi koji sve znaju a takvih se najvise bojim, ovaj forum pratim neko vrijeme i znam da ti znas mnogo i hoces to podijeliti s drugima pa eto tako se nadam da ces i meni pomoci...
sto se tice uzgojnog oblika znam da neki idu na armaturu, u biti ja sam mislio za uzgojni oblik odabrati vretenasti grm (inace razmak izmedju redova sam ostavio 4m zbog traktora, a u redovima je razmak 3m), nasao sam na stranicama od hzpssa nesto o tome i kaze da se prve godine (a to si mi i ti savjetovao a i jos neki) prikrati na 80cm a druge godine se u biti formira uzgojni oblik i znam da je to dosta vazno pa sam mislio platiti nekome da mi to odradi kako spada, toga se najvise bojim jer dosta ljudi (ili ja redovito naletim na takve) sve zna a onda znas kako ispadne...
sto se tice prskanja, preporuke se mogu naci i onda radim po tome naravno sto je nejasno jos pitam, vidio sam tvoje preporuke od prosle godine i vidio da je prvo prskanje bilo pred kraj drugog mjeseca, tako da nisam "nasjeo" na savjete susjeda da pospricam prije 10ak dana kada je ono bilo par lijepih dana, ako ces i ove godine tako savjetovati mislim da necu imati vecih problema...
evo vec razmisljam da ne uzimam crveno ulje nego kao sto si preporucio nordox+bijelo ulje jer nordox ce mi trebati i kasnije...
e sad kad smo vec kod toga da odmah pitam koliki je normalan utrosak recimo crvenog ulja na tih 100ak vocaka, prskao bih s rucnom prskalicom?
i jos jedno vazno pitanje, sto s tim preparatima nakon isteka roka, tijekom spremanja tavana nasao sam skoro cijelu litru crvenog ulja iz 1999. godine, gdje da to odnesem?
-
Radit ću i dalje preporuke, kad dođe vrijeme.
Za vretenasti grm ima posla već prve godine, izolacija vrha mladice i skraćivanje ili povijanje mladih izboja.
Svakako si to negdje malo pročitaj o tom uzgojnom obliku.
Osim Jemrića, imaš i Brzicu - rezidba voćaka.
Nije samo skraćivanje na 80cm bitno, ako je kruška starija, onda može imati i razvijene bočne prijevremene izboje koji se ne odstranjuju. Treba i kolac uz svaku voćku da se vežu povijene mladice.
3 metra razmaka u redu ti je dosta i za palmetu ako se predomisliš.
Normalan utrošak na tih 100 komada je za jednogodišnje sadnice oko 10-15 litara škropiva ovako ugrubo s ručnom.
Znači oko 3 deci crvenog ulja ili 25g nordoxa i 2 deci bijelog ulja.
A, s vremenom će to rasti.
Iz 1999?, trebalo bi pogledati da li se da promućkati i kakvo je.
-
Bok!
imam neka pitanja , pa bih molio razdora i ostale ljude dobre volje da mi pomognu s savjetima ;)
neku zemlju imam (cca 1/2 ha a ostalo mislim dokupit (sve ovisi o "apetitima " prodavatelja :-\
išao bi do 3 ha , jel netko zna kako se kreču cjene polj. zemljišta ???
ja sam neku literaturu pročitao ... Rafael Gliha , Ivo miljković ...
ovako sam si ja to zamislio .... kruška wilijamovka , vitki vretenasti grm , razmak sadnje 3,5*1,4
cca 2000 kom na 1ha armatura se naravno podrazumjeva isto tako i navodnjavanje
kao i mreža protiv tuče
podloga dunja + među podloga pa wilijamovka . gdje nabavit (kupit) takve sadnice i po kojoj cjeni ?
I kad se vide problemi kad je wilijamovka cjepljena na dunju , kako se to vidi na biljci i u kojem se obliku
to manifestira ?
Jer bi htio izbječi pogreške (barem one koje se kasnije nemogu ispravit )
Dali je cjena podizanja jednog ha 150 000 kn
mehanizaciju imam ( istina i Bog vinogradarsku , ali je nova i može poslužit za vočnjak ;))
Analizu zemlje još nisam napravio ... jer ova kiša i snjeg nikako da prestanu :-[
naravno da ču najprije to napravit pa tek onda krečemo u projekt ;)
za sad toliko ... a gnjavit ču ja vas još ;D jer sam se dosta zagrijao za ovu ideju :)
-
A, da li imaš plasman ???
To su preveliki novci i prevelika ulaganja da bi se o tome savjetovao preko ovog foruma.
Pogledaj i raspitaj se kod ozbiljnih voćara i stručnih ustanova za poticaje, kapitalna ulaganja, kreditne linije, troškovnike.
Ima tu milion stvari na koje moraš voditi računa i koje se ne mogu naučiti iz knjiga, ni sa foruma.
2000 komada moraš naručiti da ti netko nacijepi prvo godinu dana unaprijed u rasadniku, a gdje je sve ostalo ???
-
A, da li imaš plasman ???
To su preveliki novci i prevelika ulaganja da bi se o tome savjetovao preko ovog foruma.
Pogledaj i raspitaj se kod ozbiljnih voćara i stručnih ustanova za poticaje, kapitalna ulaganja, kreditne linije, troškovnike.
Ima tu milion stvari na koje moraš voditi računa i koje se ne mogu naučiti iz knjiga, ni sa foruma.
2000 komada moraš naručiti da ti netko nacijepi prvo godinu dana unaprijed u rasadniku, a gdje je sve ostalo ???
ja sam došao do dva miliona ... problema ;D... jasno mi je koliki je to posao i ulaganja i ne mislim ovdje mogu rješit probleme , ali pitanje ništa ne košta
( košta odgovor ;D)A i sa savjetodavnom službom sam u kontaktu , a ti si mi več pomogao s jednim odgovorom ;)
-
Sve o sortama sadnica, i podlogama koje su u upotrebi za 2009, kao i popis proizvođača možeš pogledati u ovom dokumentu :
http://www.zsr.hr/Izvjesca/prijava_VS_LC_08.xls (http://www.zsr.hr/Izvjesca/prijava_VS_LC_08.xls)
Šta se tiče nekompatibilnosti između podloge i plemke, postoji više simptoma. Od sušenja kompletne sadnice iznad podloge, pa do odlomljivanja plemke, zatim formiranje guka - zadebljanja između podloge i plemke, kržljavi rast, problemi u kolanju hraniva i hormona i sl. Ti problemi se mogu javiti odmah, a mogu i nekoliko godina nakon sadnje. Ovisi dosta i koji je klon sorte ili podloge, zatim tip tla i kemijske značajke i sl. Svakako bi se trebalo posavjetovati s nekim voćarom koji je već prošao takve stvari. To je dosta teško primijetiti na jednoj ili dvije sadnice, ali na 300 ili 400 se sasvim lijepo vidi.
-
Hvala razdor ;)
a dali neko zna gdje se mogu nabavit dvogodišnje sadnioce
ko ih uvozi i po kojoj cjeni ?
a rekao sam vam da ču vas gnjavit ;) :D ;D
-
Imam 2 vilijamovke i saznao sam neki dan da za njih treba oprasivaca, jer su mi nisu znali pojasniti u rasadniku. Navodno decko je novi, al nema veze.
Ja uz njih imam jednu Lipanjsku Ljepoticu i Abbe Fetel, pa me zanima dali su one dobri oprasivaci za vilijamovku ili da uzmem nesto drugo.
-
Oprašivaći su gellertova, abbe fetell, boskova bočica, conference
-
Pozdrav veselom društvu.Vidim da se ovdje prića o razmaku na sjemenjaku od 3 m u redu i već sam mislio da sam usamljen u tom mišljenu kada me je majkl27 uvjeravao da je dovoljan razmak 0d 1.8 m u redu.Posadio sam 2000 komada (80% vilijamovki ,20% oprašivaći ) na taj razmak jer znam da su bujne,nije to podloga dunje.
-
Jel bi se izboji koje je ubola kruškina osica trebali odstranjivati?.Evo jedno pitanje pa netko ako zna odgovor da se javi.
-
Jel bi se izboji koje je ubola kruškina osica trebali odstranjivati?.Evo jedno pitanje pa netko ako zna odgovor da se javi.
Da ako imas mogućnosti i vremena... i trebalo bi ih spaliti da bi se umanjio sljedeći napad.
-
Pa mogućnosti se uvijek nađe a i vremena ako se želi.Ma žao mi je izboja pa zato pitam ali očito od tog izboja više ništa neće biti jer se bude posušio.Sve ubodene ću odstraniti idući mjesec kada stanu sa napadom da smanjim štete iduće godine.Ma ove godine sam špricao protiv osice i opet ništa.
-
Špricanje ne pomaže, jer ona fizički ošteti izboj, "preštema ga". Eventualno, ako se koja zatekne baš u to vrijeme na tom mjestu. Ne hrani se izbojima ili listovima kao drugi štetnici. Izboji kasnije potjeraju opet ispod, naravno ne tako jako, ovisno o godini. Osica također radi takve štete i na mladim jabukama. Ljudi se uglavnom prepadnu jer misle da je riječ o bakterijskoj paleži. Odrezati napadnute izboje i spaliti ih, nema drugog rješenja.
-
Pozdrav svima na forumu
Posto sam novi clan hteo bih da kazem da mi se svidja forum i da je interesantan. Inace sam inzenjer stocarstva po struci ali me vocarstvo interesuje i imam zasad vilijamovke nekih 50 stabala na 5x5, koje su kalemljene na sejancu ( divlja kruska ) a dao sam da mi se nakalemi jos 40 autohtonih ( starih ) sorti. Inace neka od maticnih stabala sa kojih sam uzimao grancice su po 200g stara. U mom dvoristu postoji divlja kruska koja je stara 300 godina a mozda i vise, to drvo je zapis.
Neke od sorti koje sam dao na kalemljenje su Vodenak, Bostanka-Lubenicarka, Vidovka, Tamnjanka, Kamenac, Arapka, Jagodarka, Takusa, Bazva i druge.
Inace ovim sortama nije neophodno prskanje ili bar ne moraju toliko da se stite kao standardne.
-
Interesuje me kolika je dugovecnost tih zasada kruske koje se sade na 1,8 u redu i 3,75 izmedju redova ?i Na osnovu tog podatka i racunice koliko traje zasad kruske koja se manje intenzivno reze a na vecem je rastojanju 5x3 ili 5x5 treba da se napravi krajnja kalkulacija.
Mislim da nije bas jeftino podici novi zasad i zbog toga sam zagovornik vecih rastojanja, rezibe koja nije radikalna i dugovecnijih vocnjaka.
-
Da, ali više stabala po hektaru = veći prinos = više para.
Trajnost nasada ovisi o intenzivnosti proizvodnje, podlogi, osjetljivosti pojedine sorte, lokaciji.
-
Ne znam da li je pravo mjesto, no ja ću pokušati s pitanjem;
U voćnjaku na selu u Lici imamo dvije stare kruške Tepke, svaka promjera debla bar 80cm i od njihovih plodova pečemo rakiju. S obzirom da od starijih čujem svakakve verzije, zanima me znanstveno objašnjenje zašto rađaju svake druge godine? Je li zato što su stare ili zato što nema drugih krušaka oprašivača u blizini, ili nešto treće?
Kako se tati više ne da pretjerano zezati oko sadnje novog voća, ja sam preuzeo na sebe obiteljsko nasljeđe pa bih zasadio još krušaka. Može neki prijedlog što bi moglo ići uz ove Tepke, Viljamovku bi sigurno zbog rakije, ali i još bi nešto za jelo, Packham mi se sviđaju. Otvoren sam za sve prijedloge :)
P.S. Ima li tko iskustva s uzgojem marelica u području kao što je Lika, zasadio bi si iz gušta 2,3 stabla.
-
Uzrok je alternativna rodnost kojoj su neke sorte genetski posebno sklone.
Alternativnoj rodnosti posebno pogoduje obilni rod prethodne godine, nakon čega voćka druge godine ne donosi rod. To se dešava i na nekim novijim sortama, ali to je donekle moguće regulirati hormonskim preparatima i preparatima za prorjeđivanje plodova.
Od drugih faktora koji izazivaju alternativnu rodnost još mogu biti suša, mraz, jaki napad štetnika ili bolesti, mehaničko oštećenje, dakle bilo kakve situacije koje izazivaju stres voćke.
Pod podforumom kruška i planiranje novog voćnjaka ima hrpa prijedloga za odabir sorata da ne ponavljam.
-
Može identifikacija sorti po slikama, jer ne znam što točno imam u voćnjaku ;D
Slikano je prekjučer.
-
Prva bi ti mogla biti santa maria, druga bi mogla biti gellertova, treća je loše fotkana i ne mogu skužiti ni približno. Trebao si napisati kada dozrijeva, navesti nešto senzornih osobina, zato stoji "mogla bi biti".
-
Prva dozrijeva krajem kolovoza, druga je prvi put rodila, pa ne znam točno, no po meni joj fali jedno mjesec dana sigurno, a što se dozrijevanja treće tiče, čini mi se da joj isto treba još kakvih 20-30 dana.
p.s. kaže stari da je treća Viljamovka, no nisam siguran
-
Ove dvije bi mogle biti takve, ali za treću ne znam, moguće i to, mada se baš ne vidi dobro.
-
Imam krušku viljamovku žutu. Posadila sam pastorčicu i gellertovu maslenku. Još imam jedno mjesto za krušku. Kako za gellertovu maslenku ne mogu naći dovoljno podataka interesira me da li treba oprašivač i koji. Na prazno mjesto bi posadila oprašivač. Puno hvala na trudu i odgovoru.
-
Imam krušku viljamovku žutu. Posadila sam pastorčicu i gellertovu maslenku. Još imam jedno mjesto za krušku. Kako za gellertovu maslenku ne mogu naći dovoljno podataka interesira me da li treba oprašivač i koji. Na prazno mjesto bi posadila oprašivač. Puno hvala na trudu i odgovoru.
Viljamovka može oprašiti Gellertovu, a ostali oprašivaći su BOSKOVA BOČICA, ABBE FETELL, ,KLAPPOV LJUBIMAC, Konferans, MORETINI...
-
Viljamovka može oprašiti Gellertovu, a ostali oprašivaći su BOSKOVA BOČICA, ABBE FETELL, ,KLAPPOV LJUBIMAC, Konferans, MORETINI...
Hvala
-
Može mi netko reći ima li krušku Packham's Triumph i kako mu se čini? Tražio sam Viljamovku no očigledno sam zakasnio,a u trgovini su mi savjetovali da uzmem Packham's Triumph da je slična viljamovki pa me zanimaju vaša iskustva.
-
Sorta je kvalitetna i odlična i valja. Po obliku je slična viljamovki, samo veća i ima kvrge po plodu. Dozrijeva krajem 9 mjeseca. Nije kompatibilna s dunjom. Plod se jedino ne može baš dugo čuvati ako nije u hladnjači.
Meso ploda je kvalitetno, bez sklerenhimskih stanica. Odličan odnos šećera i kiselina.
Obilno rodi. Jedna od boljih krušaka koju imam.
-
Imam vilijamovku i primjtio sam da su se neke mladice okrnule prema dolje tj. počele su venuti. Što da radim? :'(
-
Janus compressus - kruškina osa srčikarica. Vidjet ćeš na mladici kružni prsten uboda ( crne točkice) koji preštema, ispod toga odreži na prvi vršni pup. Odrezano spali. Nema nekakvog drugog rješenja. Ovim načinom smanjit ćeš napad iduće godine. Osica leglicom deponira jaja, ličinke se hrane zelenim izbojem, ali šteta je počinjena prije nego šta se podmladak počne hraniti, tako da nema efikasne zaštite osim rezanja i spaljivanja napadnutog izboja :(
-
Točno se vidi taj prsten. Odstranjeno, spaljeno. Zahvaljujem na savjetu. :)
-
da li je ovo može biti stemphylium vesicarium?
-
Vjerojatnije ove gore šta sam napisao. Puno vjerojatnije.
-
(http://i414.photobucket.com/albums/pp226/Ribek/Stanko/DSC03595.jpg)
dvogodišnja kruškica:Santa Marija
-
malo sam ljut na tu kruskicu ! Imam par trogodisnjih . Rod na vrhu grancice od 4-5 komada a grancice oko pola metra tako da sam ih vec 3-4 morao rezati jer su se polomile . a ne mogu staviti toliko potpornjeva nit imam za sto vcezati jer je sva ko gumena . stavit cu slicice za koji dan .
-
Ovisno o formiranju uzgojnog oblika, takve izboje je bolje povinuti na žicu.
Ako nemaš za šta zavezati, probaj jednu granu na drugu.
-
Abbe fetal mi nekako ... Neki plodovi imaju neku koncentricnu trulez a vecinu ih napadaju i ose . kad se u opce bere ta kruska ????
Imam je 5 godina i ovo je prva ozbiljnaberba .
Fetelova se bere oko 20-25.9. To je neki prosjek za sjeverozapadnu Hrvatsku koji može varirati ovisno o godini.
Inače, odlična kruška.
-
A , i za vilijemovku pise da je za berbu oko 15.9. Kad bi ja brao 15 .9. mogao bi je samo u rakiju bacit jer je premekana . probao jutros i jednu i drugu i mislim da po kolicini secera , osjet u ustima , fetalova mi ukusnija .Znaci i ovakva je vec za jelo . danas naberem 10-ak kila da vidim sta ce biti za par dana u kistri !
-
nemreš to čuvati.imam tri zlatne Viljamovke i sad buju negde već dozrelile,al kad ih potrgam za par dana to ti omekša i nema šanse da ostane za čuvanje,osim ak su u kakvim specijalnim uvjetima(valjda),al ja ih nemam,pa pojedemo kolko se stigne.
-
A , i za vilijemovku pise da je za berbu oko 15.9.
Ne znam gdje si to pročitao, ali to nije točno. Viljamovka se bere od 20 - 25. 08.
Nego jesi ti siguran da imaš Fetelovu?
Fetelova je tvrda i kad sama otpadne sa stabla, ne možeš je isti čas pojesti, mora omekšati.
Sada sam svoje fetelove išao pogledati, tvrde su kao kamen. Osim toga mogu ti reći da u višegodišnjem vlastitom prosjeku berbi i viljamovke i fetelove, ovi podaci koje sam naveo su apsolutno točni za moju lokaciju ( 20-25.8. za viljamovku i 20-25.9. za fetelovu); bila je jedna sušna godina kada je bilo prije, ali ova godina nije takva.
Ali često se dogodi da kupiš krušku, piše ta sorta na deklaraciji, ali nije to ta. I meni se par puta dogodilo, ne možeš ništa napraviti, nego skužiš dok počne plod rasti i dozrijevati.
-
Imam problem kod jedne kruske, neke grane su mi pocele crniti kao da su izgorjele...
Kruska je stara oko 3 god (Lipanjska ljepotica)..
Ista stvar mi se dogodila s Vilijamovkom no ona je odmah cijela pocrnila...
Cuo sam na jedno dva mjesta različite stvari, jedni kazu da se nemoze to lijeciti niti sprijeciti vec da se mora sve vaditi van i vise nikako saditi krusku.
Drugi kazu da se moze spricat.
Slike nazalost nemam, pokusat cu nesto slikati za vikend kada budem doma.
Ako netko ima ideju sto bi moglo biti HVALA ;)
-
Sigurno bakterijska palež, Erwinija. Pogledaj članak, imaš slike i preventivu ovdje, ako šta nije jasno pitaj:
http://www.vocarstvo.net/index.php?option=com_content&task=view&id=81&Itemid=4 (http://www.vocarstvo.net/index.php?option=com_content&task=view&id=81&Itemid=4)
-
Pozdrav.
Trebao bih savjet od kuda početi. Planiram saditi kruške na gruntu. Za početak planirao sam posaditi 4 komada da se uhodam u održavanje, špricanje, orezivanje i sve kaj treba...
®elja mi je posaditi viljamovke i jednog dana raditi rakiju. Tražio sam dosta na netu ali sve kaj sam našao je ili preopširno ili se koristi terminologija koju ne razumijem.
Dakle, trebao bih savijet koliko velike trebaju biti rupe, koliko duboke, koja udaljenost između njih treba biti? dali je sada prekasno za jesenju sadnju, dali da čekam prolječe? kako da pripremim zemlju za sadnju? kada krenem u sadnju i nabavim iz rasadnika voćkice za saditi što trebam napraviti i na što posebno obratiti pozornost?
-
pošto vidim da nisi trenutačno raspoložen za neku preveliku filozofiju,onda par jednostavnih poteza:
- za sadnju još nije prekasno,u stvari vrijeme je odlično(bolje sad ak je moguće nek na proljeće)
- rupe promjera 1m,dubine bar 0,8m (ak bi sadio u proljeće svejedno iskopaj rupe da zemlja malo promrzne)
- razmak..(ovisi o načinu uzgoja krošnje),3-4m,ovisi kolko imaš prostora
- prilikom sadnje korijen očistiti od potrganog ili suhog
- bilo bi poželjno umoćit ga u smjesu ilovaće i stajnjaka prije sadnje
- sadnja: staviti humusa (poželjan sa staklom protiv voluharica)
gore voćku
zagrnuti rahlom zemljom
dobro nagaziti
staviti stajnjak,plantelu,konjski ili čiji drugi briket(ovisi kaj već imaš)
zagrnuti do kraja
- na proljeće odrezati na visinu oko 0,9m
to bi ti bilo onak da baš nemreš puno pogriješiti,nadam se da će ti Razor reći još ponešto ak sam kaj propustil
Pa,sretno!
-
isto pitanje sam i ja namjeraval postaviti danas ;)
imam još nekih 1200 kvadrata zemlje uz vinograd, vinograd ne namjeravam proširivati jer kaj, imal bum 2000trsova sve skupa a kome vino to prodati onda...mislim na viljamovku...i na kuhanje rakije, možda i na OPG da tu rakiju mogu legalno prodavat..eko proizvodnja? Otpornost na bolesti? Koliki urod očekivati
koliko truda zahtjeva kruška uopće?
položaj je jug sa laganim otklonom prema zapadu, pošto bih išao na plantažni uzgoj - saditi u smjeru istok zapad(a tak pušu i vjetrovi) ili samo na dol
nadmorska visina je nekih 350m, Hrvatsko Zagorje,
-
Brankec,daj se malo potrudi,pa prolistaj po netu
pa,ćuj bez zaštite niš od toga
kolko ti truda njoj,tolko ona plodova tebi
uglavnom sa ovih svojih 30 voćki imam tam do sedmog mjeseca dost zajebancije,poslije onda više i ne jer počinje zrioba i konzumacija,al ak ne spasiš i ne zaštitiš do tad,ode brale godina uzalud,skoro kak i v trsju
-
.eko proizvodnja? Otpornost na bolesti?
Teško bez prskanja. Nažalost, krušku napada bakterijska palež protiv koje se i prskanjem može malo postići. Definitivno bi trebalo prvo utvrditi agroekološke uvjete. Kruška je osjetljiva na proljetni mraz, mrazopuc, vjetar i naravno led. Treba utvrditi nakon analize tla koja podloga bi bila najbolja ( problemi s vapnom ). Nakon odabira podloge treba provjeriti kompatibilnost odabrane sorte s podlogom koja uvjetuje i sklop gustoće nasada. Bilo bi poželjno da je nasad malo izoliran, da se mogućnost prenosa bakterijske paleži preko vektora sa drugih stabala čim više reducira.
Sadni materijal treba biti certificiran, jer koliko vidim, većina krušaka za kupiti kod nas kod ovih privatnih rasadnika je sumnjive kvalitete, od nekompatibilnih podloga pa do krivih sorata i svakakvih klonova, da ne pričam o virus free sadnicama. Za ekološki uzgoj, treba odabrati posebne sorte. Nije isto da li se kruška koristi primjerice samo za preradu, ili i za konzumiranje u svježem stanju. Pojedine sorte su čudljive i ne daju uvijek na svakom tlu i položaju iste rezultate.
Po tome je kruška dosta osjetljiva, čak i ne toliko na bolesti ( osim paleži) koliko na agroekološke uvjete.
-
aha, krasno, super. Onda zemlju na analizu...savjete o izboru podloge i klonova mogu dobit i tamo gdje analiziram zemlju...ili samo dobim papir i tko te šiša...kolka je cijena analize ono... :-\?
-
aha, krasno, super. Onda zemlju na analizu...savjete o izboru podloge i klonova mogu dobit i tamo gdje analiziram zemlju...ili samo dobim papir i tko te šiša...kolka je cijena analize ono... :-\?
Možeš dobiti savjete za izbor kulture. Agroekološke uvjete moraš tražiti od DHMZ-a i agronomskog. Analiza tla košta 300 kn naviše, ovisno o traženim parametrima, meteorološki podaci lokaliteta oko 300 kn, na temelju toga se može dati agroekološka preporuka.
Ti si razmisli da li ti se to isplati, ako je toga više, par stotina komada, mislim da ti se isplati, u biti stvar je prvenstveno u financijama 8)
-
Pozdrav svima! evo kupio sam danas sortu: društvenka ali na internetu mogu nać jako malo, tj ništa od njoj. podloga je MC, pa vas molim ako netko može napisati nešto o njoj... fala! ;)
-
Imam problem kod jedne kruske, neke grane su mi pocele crniti kao da su izgorjele...
Kruska je stara oko 3 god (Lipanjska ljepotica)..
Ista stvar mi se dogodila s Vilijamovkom no ona je odmah cijela pocrnila...
Cuo sam na jedno dva mjesta različite stvari, jedni kazu da se nemoze to lijeciti niti sprijeciti vec da se mora sve vaditi van i vise nikako saditi krusku.
Drugi kazu da se moze spricat.
Slike nazalost nemam, pokusat cu nesto slikati za vikend kada budem doma.
Ako netko ima ideju sto bi moglo biti HVALA ;)
Evo i slika....
-
Pozdrav svima! evo kupio sam danas sortu: društvenka ali na internetu mogu nać jako malo, tj ništa od njoj. podloga je MC, pa vas molim ako netko može napisati nešto o njoj... fala! ;)
Doyenne du comice je naziv te sorte na francuskom. Upiši to na google, ispast će ti puno toga, čak i na hrvatskom, i slike i teksta.
Podloga ( dunja mc) ti traži potporanj, dakle armaturu ( slabo bujna dunja), kruška dozrijeva oko treće dekade rujna, slabije rodi i dosta je čudljiva sorta. Mora malo odstajati do konzumacije, jesenska sorta. Osjetljiva je na bakterijsku palež i na vjetar kod zrenja. Plod je relativno krupan, potrebna je dobra gnojidba. Sorta se kod mene na Bilogori nije baš dobra pokazala za razliku od drugih, no to je moje zapažanje, nije pravilo.
-
Evo i slika....
Odreži to 20 cm niže od nekrotiziranog dijela, napominjem da vidim slike oko 15cm grane na voćki i stvarno na temelju toga ne mogu previše zaključiti. Dezinficiraj škare poslije toga i nadaj se da ti se neće dalje proširiti.
-
Odreži to 20 cm niže od nekrotiziranog dijela, napominjem da vidim slike oko 15cm grane na voćki i stvarno na temelju toga ne mogu previše zaključiti. Dezinficiraj škare poslije toga i nadaj se da ti se neće dalje proširiti.
Vec odrezano, i zivim s nadom da se nece prosiriti. Ali koliko sam vidio siri se brzo, tako da cu vec sljedece godine znati stanje...
Hvala
-
Ja sam isto 2 kruške posjekao i spalio, jednu osakatio, lijeska je isto završila na lomači, tipični simptomi bakterioza :-[ :'(
-
ako bilo tko može pomoć mene kako bi zaštitili kruške od runtava buba
-
ako bilo tko može pomoć mene kako bi zaštitili kruške od runtava buba
Šta to je? Ne baratam s lokalnim nazivima :P Možeš mi poslati na latinskom, možeš mi i na engleskom poslati naziv štetočine koji su znanstveni jezici, ali stvarno ne znam šta ti je "runtava buba" ???
-
Lijep pozdrav svima. :)
Posadio bih dvije kruške, Gelertovu i Viljamovku i trebao bih savjet. Jel to dobar izbor s obzirom na međusobno oprašivanje?
Osim toga, dvoumim se oko izbora podloge, dunja MA, BA 29 ili divlja kruška.
Tlo je kod mene prvih 30-tak cm relativno rahlo i plodno, no ispod je teško i glinasto.
Zato mislim da bi dunja kao podloga bila bolji izbor.
Ali, prije 10-15 godina susjed do mene je posadio desetak krušaka na dunji, no slabo su rasle i nakon otprilike 5 godina, počele su se redom sušiti tako da mu je danas ostala samo jedna.
Pretpostavljam da uzroka može biti više, od nekompatibilnosti podloge do viška vapna u tlu.... a ne sjećam se točno da li je lišće bilo svjetlije boje, što bi značilo klorozu i višak vapna.
Marelice npr. kod mene vrlo dobro uspjevaju (onih godina kad ih ne uništi mraz i monilija), a njima odgovara vapnenačko tlo, pa je možda pametnije izabrati divlju krušku za podlogu.
Ali opet, drugi susjed ima dunju staru pedesetak godina... a kod mene sasvim dobro uspjevaju dvije jabuke, zlatni delišes i ajdared na M9, kojima bi trebala odgovarati neutralna do slabo kisela reakcija tla...
Znam da bi najbolje bilo napraviti analizu zemljišta, ali koliko mi se to isplati za 2-3 voćke?
Pročitao sam negdje da je dunja BA 29 tolerantnija prema vapnu u tlu, pa bi možda ta podloga bila najbolji izbor, barem za Gelertovu.
Viljamovku bi, iako može ići na BA 29, ipak radije sa gelertovom kao posrednikom, no tu dolazimo do mogućnosti da me zeznu u rasadniku, kao i činjenice da je teško naći takvu kombinaciju.
Zato sam razmišljao da uzmem 2 gelertove na BA 29, i viljamovku na "nečemu" pa ju cjepim na jednu od ove dvije...
Ili jednostavnije, da uzmem Gelertovu na BA 29, a Viljamovku na divljoj kruški i tamo gdje ću je posaditi poboljšam strukturu tla dodavanjem kvalitetnije i lakše zemlje metar u dubinu i oko 2 m u promjeru.
A tu dolazimo do sljedećeg što me zanima - da li postoji i kakva je razlika u kvaliteti plodova krušaka na dunji MA, BA 29 i divljoj kruški što se tiče okusa, mesa i veličine?
I koliko treba kruški da dođe u rod na dunji MA, BA 29 i na divljoj kruški?
Pretpostavljam da to ovisi i o sorti i uzgojnom obliku, pa me zanima neki prosjek za gelertovu i viljamovku?
Naišao sam na informaciju da na podlozi divljoj kruški rod dolazi tek oko pete godine (od nekog sam čuo tek u devetoj godini ???)
Može li se nekim uzgojnim oblikom, gdje bi grane bile u vodoravnijem položaju čime bi se voćku tjeralo da stvara više cvjetnih pupova, i na divljoj kruški dobiti raniji rod, recimo u 3-4 godini?
-
Lijep pozdrav svima. :)
Posadio bih dvije kruške, Gelertovu i Viljamovku i trebao bih savjet. Jel to dobar izbor s obzirom na međusobno oprašivanje?
Osim toga, dvoumim se oko izbora podloge, dunja MA, BA 29 ili divlja kruška.
Tlo je kod mene prvih 30-tak cm relativno rahlo i plodno, no ispod je teško i glinasto.
Zato mislim da bi dunja kao podloga bila bolji izbor.
Ali, prije 10-15 godina susjed do mene je posadio desetak krušaka na dunji, no slabo su rasle i nakon otprilike 5 godina, počele su se redom sušiti tako da mu je danas ostala samo jedna.
Pretpostavljam da uzroka može biti više, od nekompatibilnosti podloge do viška vapna u tlu.... a ne sjećam se točno da li je lišće bilo svjetlije boje, što bi značilo klorozu i višak vapna.
Marelice npr. kod mene vrlo dobro uspjevaju (onih godina kad ih ne uništi mraz i monilija), a njima odgovara vapnenačko tlo, pa je možda pametnije izabrati divlju krušku za podlogu.
Ali opet, drugi susjed ima dunju staru pedesetak godina... a kod mene sasvim dobro uspjevaju dvije jabuke, zlatni delišes i ajdared na M9, kojima bi trebala odgovarati neutralna do slabo kisela reakcija tla...
Znam da bi najbolje bilo napraviti analizu zemljišta, ali koliko mi se to isplati za 2-3 voćke?
Pročitao sam negdje da je dunja BA 29 tolerantnija prema vapnu u tlu, pa bi možda ta podloga bila najbolji izbor, barem za Gelertovu.
Viljamovku bi, iako može ići na BA 29, ipak radije sa gelertovom kao posrednikom, no tu dolazimo do mogućnosti da me zeznu u rasadniku, kao i činjenice da je teško naći takvu kombinaciju.
Zato sam razmišljao da uzmem 2 gelertove na BA 29, i viljamovku na "nečemu" pa ju cjepim na jednu od ove dvije...
Ili jednostavnije, da uzmem Gelertovu na BA 29, a Viljamovku na divljoj kruški i tamo gdje ću je posaditi poboljšam strukturu tla dodavanjem kvalitetnije i lakše zemlje metar u dubinu i oko 2 m u promjeru.
A tu dolazimo do sljedećeg što me zanima - da li postoji i kakva je razlika u kvaliteti plodova krušaka na dunji MA, BA 29 i divljoj kruški što se tiče okusa, mesa i veličine?
I koliko treba kruški da dođe u rod na dunji MA, BA 29 i na divljoj kruški?
Pretpostavljam da to ovisi i o sorti i uzgojnom obliku, pa me zanima neki prosjek za gelertovu i viljamovku?
Naišao sam na informaciju da na podlozi divljoj kruški rod dolazi tek oko pete godine (od nekog sam čuo tek u devetoj godini ???)
Može li se nekim uzgojnim oblikom, gdje bi grane bile u vodoravnijem položaju čime bi se voćku tjeralo da stvara više cvjetnih pupova, i na divljoj kruški dobiti raniji rod, recimo u 3-4 godini?
Uzmi na divljoj kruški ako ti je teže tlo. Voćka je puno jača i ako sadiš 2-3 voćke, godina više dok ne dođe u rod nije problem.
Ne znam tko ti je rekao 9 godina, to nije točan podatak. Četvrta godina, eventualno peta i prorodit će ako je optimalna gnojidba i zaštita.
Viljamovku uzmi svakako na divljoj, gelertova uspijeva na svim podlogama za krušku.
Ostavi se dvostrukog precjepljivanja, ako kupuješ preko posrednika, te su sadnice 2-3 puta skuplje i često prestare u poljoapotekama ( posuše se ili smrznu, stoput ih presađuju) pogube etikete i ne znaš uopće šta imaš.
-
Hvala na brzom odgovoru. :)
Uzet ću Viljamovku na divljoj kruški, no s obzirom da si već ranije napisao da ta podloga ne voli teško i glinasto tlo, da onda svakako pokušam poboljšati karakteristike tla dodajući zemlju lakše strukture, kompost, pijesak možda?
-
Bilo bi dobro, ako možeš.
-
Za šljivu si mi pomogao,dodaj još nekakav komentar za vrstu kruške ;)
Ovim redom otprilike dozrijevaju od 20.6. do 20.10.
Lipanjska ljepotica, Lipanjsko zlato, Tikvica, Srpanjska šarena, Rana morettini, Coscia, Tosca, Etrusca, Trevuška, Klapov ljubimac, Starkrimson, Margareta Marija, Starkov delišes, Viljamovka, Crvena Viljamovka, Gelertova, Boskova bočica, Fetelova, Conference, Pakamov trijumf, Hardenpontova, Druardova, Pastorčica, Krasanka, Zimska pastrvka, Zimska dekanka.
Starkrimson je ljubičasta i efektna kruška. Lipanjska ljepotica, Rana Morettini, Viljamovka, Conference, Boskova, Pakamova, Fetelova i Krasanka su sve prvoklasne univerzalne sorte, odlične rodnosti ( osim Fetelove) i raširene po cijelom svijetu.
-
Tražio sam malo po netu koliko su pojedine sorte krušaka osjetljive na bakterijsku palež.
Koliko sam mogao zaključiti, a i ovdje je već mislim napisano, većina je jako ili umjereno osjetljiva, a najosjetljivije sorte su Passe Crassane i Santa Maria.
Viljamovka bi također spadala u osjetljive sorte, ali ne u kategoriju ovih gore.
Zatim sam tražio informacije za Gelertovu i Pakamov Trijumf, no nailazim na različite podatke. Negdje su opisane kao umjereno, a drugdje kao prilično osjetljive. Može li mi netko dati pouzdanije informacije?
-
Ovih dana planiram raspored voćaka koje ću saditi ove jeseni, pa bi lijepo molio savjet za razmak i uzgojni oblik koji bi bio preporučen za Pakamov Trijumf na Pyrus communisu?
-
imam upit...
Imam jednu staru sortu kruške neki vele da je to patuljaka, no uglavnom radi se o tome da je to meni osobno najbolja kruška koju sam okusio i nemam pojma kako se zove ni ništa. Što predlazete kako da ju cijepim ?
Dali da cijepim na divljaka uzgojene preko koštice ili kako ?
Uglavnom dolazi u 8mj. jako je slatka sočna i ukusna tak da ako tri pojedete očite još bar dvije pa makar se raspukli, i čak tri različita psa mi jedu po dvije kruške na dan !
-
Pa kruške se cijepe ili na divlju krušku ili na dunju, nema druge.
-
Pa kruške se cijepe ili na divlju krušku ili na dunju, nema druge.
Ok, onda budem posadio koštice od neke druge kruške pa na jesen ili proljeće cijepim željenu sortu na divljaka.
-
Ovim redom otprilike dozrijevaju od 20.6. do 20.10.
Lipanjska ljepotica, Lipanjsko zlato, Tikvica, Srpanjska šarena, Rana morettini, Coscia, Tosca, Etrusca, Trevuška, Klapov ljubimac, Starkrimson, Margareta Marija, Starkov delišes, Viljamovka, Crvena Viljamovka, Gelertova, Boskova bočica, Fetelova, Conference, Pakamov trijumf, Hardenpontova, Druardova, Pastorčica, Krasanka, Zimska pastrvka, Zimska dekanka.
Starkrimson je ljubičasta i efektna kruška. Lipanjska ljepotica, Rana Morettini, Viljamovka, Conference, Boskova, Pakamova, Fetelova i Krasanka su sve prvoklasne univerzalne sorte, odlične rodnosti ( osim Fetelove) i raširene po cijelom svijetu.
jel imas gdje spisak da okacis na forum da vidimo koja sorta treba oprasivace i koje to oprasivaci mogu biti na tom popisu koje si iznio u svom postu ?
-
imam kuršku nashi posađenu ove godine. primila se, ozelenila da bi sad listovi napola posmeđili? wtf se događa? jel ima tko kakvu ideju. hvala unaprijed
(http://i.imgur.com/uaxlt.jpg?1)
-
imam kuršku nashi posađenu ove godine. primila se, ozelenila da bi sad listovi napola posmeđili? wtf se događa? jel ima tko kakvu ideju. hvala unaprijed
5 je mogućih riješenja: Pregnojavanje ( Urea,KAN ili korijen direktno na gnojivo ), bakterioza ili zaražen sadni materijal, voluharice, trimer, ili kruškina osa srčikarica koja napada mlade izboje pa tako izgledaju, ali kasnije potjeraju novi pupovi. No ta osica se javlja puno prije, početkom 5. mjeseca, tako da mislim da je nešto od ovoga prije.
Za prve 4 solucije pomoći nema.
-
Jel mi može ko reći koja je ovo sorta kruške ?
Plodovi su počeli pomalo padati s drveta početkom prošlog tijedna, stim da je ta kruška odlične kvalitete sočna, slatka i ugodna za zagristi kad je žute boje, no ako je zelene onda je tvrda i slatkokisela no isto tako je sočna.
Kruška je neka stara i nikad nije bila dosada tretirana s ikakvim preparatima skroz eko. Naziv te sorte kruške neznam zato bih molio vašu pomoć ako znate koja je to sorta zato što bih želio posaditi novu sadnicu te kruške.
(http://www.pohrani.com/f/46/pS/3UjF0VY/1.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/3z/Iw/1jQnb132/2.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/3l/kN/3F3uqah5/6.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/17/lm/1lbbFvZG/4.jpg)
-
reko bih "Santa Marija"
-
to kazes zato sto nisi nikad vido " santa mariju "
Slucajno je danas ima za gablec pa evo slikam za edukaciju . Brane jutros u 7 sati . Treba im jos 7-8 dana da budu skroz zrele a meni pasu i ovakve !
-
imam je doma na dvorištu..tek za informaciju,i izgledaju ko i ove od Sas- a.Možda su tvoje,il moje razlićiti klonovi?
-
Mogla bi biti Guyotova ( Jules Guyot) ili Giffard 8)
-
Mogla bi biti Guyotova ( Jules Guyot) ili Giffard 8)
hm nemam pojma jedna mi forumašica s drugog foruma tvrdi da je to vilijamovka ???
-
pa i meni lici jako ali mi vrijeme dozrijevanja ne pase !
-
http://www.zemljani.com/viewtopic.php?t=1352&sid=bc6e869eb160df9cc09515cfdbe30d84
a da nije vodenjara?! ;)
-
pa i meni lici jako ali mi vrijeme dozrijevanja ne pase !
hm možda je uranila štogot jer ih ove godine ima malo ???
http://www.zemljani.com/viewtopic.php?t=1352&sid=bc6e869eb160df9cc09515cfdbe30d84
a da nije vodenjara?! ;)
baš vidim da je vodenjara vrlo izrazito slična vilijamovki jednostavno moš lako fulati ::)
Uglavnom ta kruška je slatka i prelazi s zelene u izrazito jako žutu kao na slici i sad su mi se čini da su zadnji plodovi otpali s drveta, ona je toliko ukusna da mi i pesi znaju jesti s poda. A tek kukci kako znaju skoro svaku kruškicu napasti pa makar bila ona zelena i tvrda na drvetu. :)
-
Mislim da mi je danas tj. na nedelju pala zadnja čitava kurškica s drveta. I bila je prefina. :)
-
Molim pomoc oko ovog problema.
Imam krusku Pastorcicu koja dozrijeva u 10mj. no problem je taj kaj sam dosada uspio ubrati svega dva do tri ploda. Evo ove godine samo dvije inace je stara nekih 7 godina. Naime radi se o tome da na proljece lijepo procvijetaju pupovi i krenu se formirati plodovi bar njih oko 20, bio sam prebrojio. I onda tam negdije kraj 5 pocetkom 6mj jednostavno odbaci plodove i ostale su svega dvije od dvadeset i te dvije se odrze sve do 10mj !
Onako ti plodovi su imali na plodu kruske odmah ispod peteljke onako crnu "tocku".
Sto to znaci ?
Jel to mozda problem kaj mozda nemam dobre kruske u blizini koja bi ju oprasila pa sama zamece plodove koje odbaci ili je upitanju.kakva bolest ili sto ?
Inace imam novo posadene vilijamovke, lipanjsku ljepoticu i fetelovu. Imam namjeru jos posaditi dvije kruske to bi bile rana moretinijeva i haderpontonova.
Dali te kruske koje sam naveo uopce mogu oprasivati tu Pastorcicu, naravno ako je problem u oprasivanju ?
-
A, šta je sa zaštitom ;D ???
Pretpostavljam, ne znaš šta je jabukov savijač :P :P :P
-
A, šta je sa zaštitom ;D ???
Pretpostavljam, ne znaš šta je jabukov savijač :P :P :P
Ah špricano je bilo tam negdije u trećem mijesecu s onom juhom kaj počinje s b nemrem se sijetiti potupnog naziva, zatim opet negdije u trećem nekim drugim preparatom crvenim uljem i poslije protiv ušiju sve to od preporuke agronomske apoteke kad smo vidjeli da je nekaj na lišću i radili preventivu i to je to. Očito da nijedno sredstvo nije bilo namijenjeno protiv jabučnog savijača.
Naravno da nisam znao da se radi o tom leptiriću, a nagledao sam se ko tele u šarena vrata koliko ih ima po zraku i imao drugih briga. ::)
Sad bih molio ove koji se bave eko proizvodnjom kako da imam na toj ne staroj nego na prastaroj sorti kruške iz 1760 godine više od dva ploda... hahahah
-
Možeš i eko proizvodnjom, nije to bauk ;D. Nabaviš ferotrapove. Savijač je najgora beštija koja postoji, Cydia pomonella Protiv njega pališ sve šta imaš kad se pojavi, ovisno o generaciji i uvjetima. Ciljana, integrirana zaštita, Nikad jači napad ove godine nisam imao na jabuci. Ide i na krušku, naravno
-
Možeš i eko proizvodnjom, nije to bauk ;D. Nabaviš ferotrapove. Savijač je najgora beštija koja postoji, Cydia pomonella Protiv njega pališ sve šta imaš kad se pojavi, ovisno o generaciji i uvjetima. Ciljana, integrirana zaštita, Nikad jači napad ove godine nisam imao na jabuci. Ide i na krušku, naravno
Heh onda budem na proljeće probao nabaviti te ferotrapove možda bude od koristi za spašavanje plodova. :D
®elio bih te još samo upitati za jedan savijet koju kasnu zimsku krušku preporučuješ za okućnicu osim Pastorčice i Fetelovu koje sada imam.
Trebao bih nekakvu finu sočnu krušku koja će se moći jedno vrijeme čuvati za prek zime u običnom podrumu makar do Božića, ako ima takve i da nije preosijetljiva na bolesti.
Trenutno imam ovih sorti krušaka u svom voćnjaku:
Lipanjsku ljepoticu
Vilijamovku
Fetelovu
Pastorčicu
Imam namjeru posaditi još Ranu Moretinijevu i nekakvu još jednu zimsku krušku da popunim praznine od 7-10mj. neki predlažu ljetnu krušku Ranu Moretinijevu i zimsku krušku Hardenpontovu, jel to dobar izbor ?
Mijesto SZ dio od Zagreba, periferija, mislio sam možda nabaviti u rasadniku kod Bistre.
-
Sve su to lijepe kruške, ali neki dan mi je u ruke dopala, nakon mnogo vremena, ona limunka, ili kako je već zovu. Pravi gušt!
-
Sve su to lijepe kruške, ali neki dan mi je u ruke dopala, nakon mnogo vremena, ona limunka, ili kako je već zovu. Pravi gušt!
Jel to misliš na citronku ? ;D
http://dobrahrana.jutarnji.hr/wp-content/uploads/2012/10/kruskezaweb-530x360.jpg?9d7bd4
-
E to. Proust se vratio u djetinjstvo kolačićem, a ja citronkom ::)
-
Kiferova citronka i passe crassane i još jedna malo ranija u odnosu na ove dvije je gelertova s dozrijevanjem početkom rujna jako jako fina!! Ak treba posaljem ti i opis tih sorata sa slikicama!!
-
Mene zanima kakva vam je kruška klapov ljubimac i kada vam dolazi u dozrijevanje bojim se da mi dolazi malo preblizu termina viijamovke koju također imam. A nisam 100% siguran kada i otprilike u kojem razmaku dozrijevaju te dvije kruske klapova i vilijamovka.
-
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=189.0 (http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=189.0)
-
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=189.0 (http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=189.0)
Znaci nije se nista promijenilo prema kalendaru taman dolazi Vilijamovka poslije Klapova ljubimca sto je idealno jer se stigne pojesti prvo Klapov ljubimac pa onda Vilijamovku.
Jel mi mos bar reci kakvog je okusa taj Klapov ljubimac jel valja sta i kolko je osijetljiva na bolesti ?
-
Imam tog Klapa i meni je osobno bolji od Vilijamovke, no i rijetko i slabo mi rodi. Samo drvo je vrlo zdravo, no ploda imam vrlo malo, možda i stoga što je zasjenjen višnjom, a možda ga štogod drugog mori. S druge strane Viljamovka (žuta, ne crvena, koja mi također slabo rodi) je prepuna ploda apsolutno svake godine, a sve što napravim je da je malo orežem.
-
Jel mi mos bar reci kakvog je okusa taj Klapov ljubimac jel valja sta i kolko je osijetljiva na bolesti ?
Kruška je lijepa i atraktivna. Još je bolji ljubičasti klon Starkrimson po izgledu ( 100% ljubičasta boja kožice). Sami Klapov ima crvenilo na sunčanoj strani 30-40%. No, složit ću se sa Omnibusom. Kruška malo rodi, sklona je kržljavljenju ako se jako ne reže i održava. Po okusu je tako - tako ni sluga Viljamovki, jedva trojka. Preslabog okusa za to vrijeme dozrijevanja, brzog brašnavljenja i slabog držanja na drvetu. Plodovi relativno brzo padaju, bili zreli ili nezreli. Harmonija šećera i kiselina je loša, više šećera nego kiselina. Meso nije hrskavo, loše teksture, topljivo i užitno. U prezrelom stanju je skroz brašnava, nejestiva. Plodovi su dobre krupnoće.
Ako se ne potroši za tjedan dana pobrašnavi. Dobro ju je navodnjavati. Sorta nije bujna, na dunji je malog rasta. Nije toliko osjetljiva na bolesti, osim naravno bakterijske paleži.
Imam i Klapa i Starkrimsona. Moj savjet ti je da ako možeš uzmeš Starkrimson jer je izuzetno atraktivan po izgledu. Iste osobine kao Klapova, no izgled kruške je 5+.
U istom razredu dozrijevanja jesu Guyotova te Santa Maria. Najveći plus Klapove je izgled.
-
Uf nisam baš oduševljen opisom. :D
Ništa budem zasada ostavio tu klapovu koju sam posadio pa kad krene davati plodove budem vidio na šta lići, ak je za hititi van bude išla van, pa ću posaditi drugu od predloženih sorti.
Htio sam posaditi ranu moretinijevu jer dolazi ranije nego klapova taman ide u terminu između lipanjske ljepotice i vilijamovke, al su imali samo na dunji pa nisam htio bezveze eksperimentirati na dunji zbog tla. I uzeo klapovu zbog podudarnosti s oprašivanjem i približnog željenog termina dozrijevanja u smislu da je prije vilijamovke.
Problem je kaj u rasadnicima nemaju baš željene sorte kruške sve na divljaka nego mix neke sorte se preporučuju na divljaka, a neke na dunji i tako imaju nacijepljeno za prodaju.
-
Rana Morettinijeva mi je najbolja rana krupna sorta kruške. Svaki hobby voćar ju mora jednostavno imati u nasadu :) :) :)
Kao i Lipanjsku ljepoticu od sitnijih ( Bella di Giugno ) :)
-
Lipanjsku ljepoticu imam, ranu moretinijevu nemam rasadnik mi je bio ponudio samo na dunji i eto ti na. Ja uzeo neku zamijenu i ocito se fino presao jer sam uzeo klapovu koja kako velis nije bogzna sto. Nista kad najdem mjesta uvali cu je na nekom mjestu s dunjom podlogom pa sto bude bude.
-
Rana Morettinijeva je sasvim ok na dunji. Kompatibilna je i nema nikakvih problema!
-
Rana Morettinijeva je sasvim ok na dunji. Kompatibilna je i nema nikakvih problema!
Dali ta podloga dunja za tu ranu moretinijevu treba trajni kolac ili ne ?
Čitam i vidim da ima više vrsta podloga na dunji, ali nisu sve kompaktibilne s svim kruškama.
-
Kad kažem dunja, onda mislim na sve dunje. Kolac ovisi o sustavu uzgoja.
SAS, daj molim te pročitaj si neku knigu o voćarstvu prije nego postavljaš određena pitanja >:(
-
@Razor
A koji su to sve uzgojni oblici koji netrebaju kolac na podlozi dunje ?
To nepiše u knjigama koje sam čitao niti nenalazim baš po netu zato pitam.
-
Dunja MC treba trajni kolac i armaturu neovisno o uzgoju. Dunja MA većinom privremeni za plošne uzgojne oblike, ovisno o sorti privremeni ili trajni za vretenasti grm. Za prostorne uzgojne oblike nije nužan ako je sadnica kompatibilna i dobro razvijena. Dunja BA-29 većinom ne treba kolac, eventualno privremeni za siromašna tla na vretenastom grmu te naravno usmjerivači grana! Na divljoj kruški su potrebni samo usmjerivači rasta grana ili tanji kolci za ravnanje provodnice, i to ovisno o sustavu uzgoja. Ako je nekakav slobodni, ne treba ni to.
Kolci su samo jedan dio armature koji se postavljaju da se sadnica ne izvrne. Tanji kolci ili letve služe za usmjeravanje grana ili ravnanje provodnice. Tu su još i žica i stupovi koji nose tu žicu neovisno o kolcima ako je potrebno.
Uzgojni oblik, podloga i tlo definiraju da li treba noseći kolac ili ne.
Pročitaj si od Karla Brzice rezidbu voćaka i sustave uzgoja voćaka, pa onda pitaj šta ti nije jasno!
No, kruške cijepljene na dunju ne traju dugo, posebno sorte koje nisu skroz kompatibilne i ne kanim ih više saditi na dunji.
Sklone su izvrnjavanju, kržljanju, nemaju jaki korjenov sustav, osjetljive su na vapno, sušu, vjetar i mraz. Baš zadnji put razgovarao sa Carom o tome. On većinu sadnica kruške prodaje na divljoj kruški. Vani je isto trend sve više uzgajati sadnice na podlogama OHF i Pyrodwarf koje su potpuno kompatibilne sa svim sortama, a veličine 50-70% divlje kruške i puno tolerantnije na vapno i zimu.
Bolje je reći ne da je kruška skroz kompatibilna sa dunjom nego većeg ili manjeg stupnja inkompatibilnosti, jer su to dvije različite vrste.
-
Bio sam kod Cara i onda koje god sam sorte tražio tu je imao na dunju, oćeš Hardepotonovu (zimsku staru Belgijsku) jedan mi je čovijek preporučio tu krušku i rekao da ju ima i da nije osijetljiva na bolesti, zatim Rana moretiijeva, i još Šampionka koja dolazi odmah poslije Vilijamovke početkom 9mj. koja je navodno odličnog okusa bar tako piše u katalogu od Cara. Sve te ima na dunji jer kao bolje su na dunji nego na divljaka.
I onda sam uzeo na divljaka Klapovu koja navodno nije bozna što i Passe Crassane, kakva je pak ta sorta nemam pojma ništa osim šta piše po katalozima.
A ja bih baš kruške na divljaka za svoj hobi voćnjak jer je otporna na sušu zbog toga što ima dublji korijen i dugoviječnija je od podloge na dunju.
A jel imaš kakvu informaciju kako bi se te kruškice držale koje imaju bolju podlogu s dunjom na divljaka ?
Jel bi bilo kakvih problema ili što ?
Nisam bio stigao pitati gospodina Cara o tome osim da kao bolje su na dunji nego na divljaka jer je već bila gužva s drugim kupcima i ja sam se žurio dalje sa svojim poslom.
-
SAS,
ne znam jel se ovdje to spominjalo, ali kruške traže kvalitetnije tlo, od recimo,jabuka.... mi imamo nesto krusaka, zive, rastu, ne spricamo nista, ali su uvijek nekak na repu zbivanja - i urod je takav, vjerojatno vise zbog tla (breg, glina, kiselo tlo) nego nase (ne)brige.
-
blitva,
zato sam bio načičkao 6 krušaka, od 7-10mj. od toga dvije za 8mj. i dvije za 10mj. za zimu, i svega 4 jabuke i to samo zimske još moram uvaliti par ljetnih i to je to od kruški i jabuka. I još mi vrag neda mira morao bih uvaliti još ranu moretinijevu za 7mj. i šampionku za 9mj. makar bile na dunji, toliko budem valjda našao mijesta kad im netreba preveliki razmak sadnje zbog mogućeg izbora uzgojnog oblika.
I sad neka svaka kruška onako mizerno rodi nekih oko 20-30 plodova po drvetu to je oko 5kg i bit će mi dosta, to je ionako da ubijem malo monotoniju oko raznog voća.
Šta ću im ja ako budu kojim slučajem mirzerno rodile bolje da ih imam više posađenih pa mi neće faliti, jer zato što će kroz svaki mijesec biti minimum 10kg s dvije kruški mjesečno. ;D
Ide tu još osim kruški za 7-9mj breskvi, nektarina, jabuka, šljiva, grožđa stolno i vinsko, ma bit će svega pomalo. :D
-
Uzeo sam Starkrimson i Guyotovu na divljoj krušci kod Cara! Imam polovičnih iskustava na dunji i nisam baš zadovoljan. Sve divlje kruške i sorte kod mene su se pokazale izvrsnima! Krasanka je dosta osjetljiva sorta. Kasna zimska sorta, mora odležati mjesec-do dva na hladnom i vlažnom mjestu nakon branja, prije konzumiranja, ako to nije moguće dobra je jedino za kompot!
Rodi dobro, no problem je dozrijevanje plodova, i velim ekstremno je osjetljiva na bakterioze!
-
Meni je perfektna sorta Pakamov Trijumf. Ne ide na dunji nego isključivo na divljoj kruški, nije kompatibilna! Fenomenalna sorta!
Do 60 kg po drvu daje, osnovne veličine, lijepe kvrgave, sortna karakteristika, najbolja kasna kruška koju imam :D
Topljivo i ukusno meso, nakon odležavanja, sočno, bez sklerenhimskih stanica, limunskog okusa, nije brašnato!
Problem je da u toplijim godinama, dozrijeva već oko 25.9. i ne čuva se duže od 3 tjedna u malim podrumima!
-
Vidim ja, da ja i moji nismo sreće u odabiru sorti niti podizanjem voćnjaka, nikako da imamo konačno nekaj normalno kroz 8 godina. :(
-
Elaboriraj, ako nije problem?
Ja imam oko dvadeset sorata krušaka u nasadu! Napisat ću koje sorte imam za desetak minuta!
-
Lipanjska ljepotica, Tikvica - Petrovka, Rana Morettini, Tosca, Trevuška, Guyotova, Starkrimson, Klappova, Santa Maria, Viljamovka žuta, Viljamovka crvena, Starking delišes, Margareta Marija, Gellertova, General leclerc, Društvenka, Conference, Abbe Fetel, Pakamov Trijumf, Condo ili sl., Pastorčica, Krasanka, Hardenpontova, Olivierova i još dvije koje ne znam točno kako se zovu!
27 sorata kruške!
-
Imam Viljamovke i probao sam Santa Mariu.Volim jako sočne kruške pa me zanima jel su ove tvoje sve sočne ko Viljamovka ili je koja brašnasta(suha).
Mislim sadit,pa ako mi možeš preporucit par komada slicnih Viljamovki po sočnosti.
-
Imam Viljamovke i probao sam Santa Mariu.Volim jako sočne kruške pa me zanima jel su ove tvoje sve sočne ko Viljamovka ili je koja brašnasta(suha).
Mislim sadit,pa ako mi možeš preporucit par komada slicnih Viljamovki po sočnosti.
U tom rangu dozrijevanja najbolja po sočnosti i ima i hrskavo meso ti je Starking delišes. Dobra je i Margareta Marija, no ima velike plodove osjetljive na vjetar. Guyotova je isto dobra. Te su sorte tu unutra tog ranga dozrijevanja! Sve ih možeš nabaviti kod AgroCara u Gornjoj Bistri, malo dalje od Zagreba!
Imaš i stranicu i brošuru za skinuti!
-
U tom rangu dozrijevanja najbolja po sočnosti i ima i hrskavo meso ti je Starking delišes. Dobra je i Margareta Marija, no ima velike plodove osjetljive na vjetar. Guyotova je isto dobra. Te su sorte tu unutra tog ranga dozrijevanja! Sve ih možeš nabaviti kod AgroCara u Gornjoj Bistri, malo dalje od Zagreba!
Imaš i stranicu i brošuru za skinuti!
Hvala Razore.Nije mi tolko bitno da dozrijevaju u isto vrijeme nego da su sočne i kvalitetne.
-
Rafael Gliha, autor jedine hrvatske monografije o kruškama je ocijenio krušku starking delišes jedva trojkom, nezasluženo. Meni je za peticu :)
Kruška je hrskava, relativno blagih kiselina i šećera, to nije onda bio trend, no mislim da je to jedna od boljih krušaka trenutno.
Malo prije Viljamovke dozrijeva, može se jesti odmah sa stabla, no baš takve osobine, ne samo krušaka, već i jabuka se trenutno traže.
-
aj sad kad ste se raspisali. Ima jedna kruška a ne znam sortu.
Plod je duguljast i velik (trbušast, deblji u donjem dijelu, gornji se koncentrično sužava i ima "vrat), zelene boje sa smeđim pjegicama
bere se poprilično kasno, ako se prerano ubere meso i kora su tvrdi i ne baš ukusni. Ako se pak ubere u pravom trenutku, meso je fantastičnog okusa i resko, nije gnjecavo. Bijele je boje meso.
Kruška može dugo odstajati (valjda mjesec dana na otvorenom!) ako se ubere u toj fazi, stajanjem plod gubi zelenu boju i prelazi u žutu (onu žutu karakterističnu za kruške), meso postaje slatko i gnjecavo.
o kojoj se sorti radi, ima li neko ideju?
-
Oko kojeg datuma se da obrati u prosjeku? To je jako bitno za determinaciju. Nemoj lanjsku godinu uzimati jer nije mjerodavna! Slika bi pomogla ako je imaš.
-
Imam i ja jedno dvije koje ne znam kakve su, no to je jedna anegdota. Uzimao sam plemke iz eksperimentalnog nasada novih sorata na agronomskom faksu i naravno, profesor je pobrkao plan nasada. Čitao ga je naopačke izgleda. To nisu bile plemke koje sam htio. Cijepio sam plemke, sve mi se primilo, voćke su narasle, jednu sam skužio kakva je ( Tosca ) tu sam i tražio, a dvije pojma nemam, nisu one koje sam tražio. Problem je šta su to nove sorte i pitaj Boga koja je uopće ;D. Ne mogu ni na netu naći, podaci su inače vrlo šturi o novim sortama, jer su pod copyrightom.
Kruške su inače vrlo ukusne i dobre.
-
Elaboriraj, ako nije problem?
Ja imam oko dvadeset sorata krušaka u nasadu! Napisat ću koje sorte imam za desetak minuta!
Ovo s Krasankom nije neki problem ako ju nepojedem odmah, bar budem imao kaj jesti u prosincu, prije nje ide Pastorčica i Fetelova.
I za Pastorčicu treba čekati dozrijevanje nebaš toliko koliko Krasanku, al tak dva tri tijedna treba to bu taman poslije nje išla Krasanka.
Nego kako veliš da je Krasanka osijetljiva, dali će biti problema s rađanjem plodova i zametanjem pupova jer nemislim puno špricati svega dva tri puta bi špricnuo voćkice tako da bude voće čim više ekološka.
-
Passe Crassane ili krasanka po našem, ima jednu veliku manu. Strašno je osjetljiva sorta na bakterioze. Nema veze toliko sa prskanjem protiv fuzikladija. Kruške su znatno otpornije na tu bolest, nego jabuke. No bakterijska palež ( Erwinia ) i ova druga palež koju uzrokuje ( Pseudomonas syringae ), su smrt za tu sortu. Posljedica je sušenje cijele kruške, jako je osjetljiva na tu bolest. Iskrčio sam jednu krasanku koja se osušila, a na drugoj je ostala samo jedna grana od cijeloga stabla!
Ne budem ih više sadio. Dodatni problem je šta se krasanka teško ili nikako može čuvati u podrumu do užitnosti bez regulacije vlage i temperature. Ako toga nema plod se suši i gubi vlagu. Poznata je po tome, vidio sam da se čak i peteljka krasanke namače u vosak da se sprječi gubitak vode preko peteljke. Lijepše izgleda, nego šta je po okusu. Ako postane spužvasta, jedino za kompot :(
-
O joj onda se nisam proslavio izborom, već mi je tek posađenu Trevušku koju sam posadio prošle godine pojela ervinija...
Koja sorta postoji kao alternativa Pastorčici koja ima dobar okus i čuvanje osim Pakamov Trijumf ?
Nije da neželim Pakamov Trijumf no neka mi se čini da ima kratko čuvanje svega 3 tijedna, nju budem probao negdije uvaliti.
Volio bih da ima pokoja kruškica osim Pastorčice za konzumaciju preko zime.
-
Meni je perfektna sorta Pakamov Trijumf. Ne ide na dunji nego isključivo na divljoj kruški, nije kompatibilna! Fenomenalna sorta!
Do 60 kg po drvu daje, osnovne veličine, lijepe kvrgave, sortna karakteristika, najbolja kasna kruška koju imam :D
Topljivo i ukusno meso, nakon odležavanja, sočno, bez sklerenhimskih stanica, limunskog okusa, nije brašnato!
Problem je da u toplijim godinama, dozrijeva već oko 25.9. i ne čuva se duže od 3 tjedna u malim podrumima!
Postoji jedna mogucnost cijepljenja kruške na dunju ako nije kompatibilna s dunjom.
Cijepljenje preko posrednika.Prvo se na dunju cijepi kruška posrednik koja je kompatibilna s dunjom,a zatim se na nju cijepi kruška koju želimo.
Cijepi se dva puta pa to dugo traje, dvije godine.Kažu da su takve vocke dosta dugovjecne.
Samo treba naci dobrog posrednika.No to je samo mogućnost i sigurno nije najbolji izbor,jer je bolje cijepit na divljaka nego se zezat s tim.
-
Postoji jedna mogucnost cijepljenja kruške na dunju ako nije kompatibilna s dunjom.
Cijepljenje preko posrednika.Prvo se na dunju cijepi kruška posrednik koja je kompatibilna s dunjom,a zatim se na nju cijepi kruška koju želimo.
Cijepi se dva puta pa to dugo traje, dvije godine.Kažu da su takve vocke dugovjecne.
Samo treba naci dobrog posrednika.
Istina ako već sam cijepiš onda je najbolje na dunju cijepiti Pastorčicu i onda željenu krušku, Pastorčica je kompaktibilna sa dunjom.
Samo kaj općenito kuška na dunji nije baš previše zahvalna, slab korijen tako da nije otporna na sušu i ovisi koja je podloga dunje jer ako nije BA-29 već MC i tomu slično onda ide još ktome doživotan kolac ili žica.
Al hvala Bogu da se uz malo spretnosti orezivati krušku na divljaka i na visini od 2m i širine 1m, tako da baš nema neke potrebe forsirati krušku na dunju.
Ja sam očito pogriješio u odabiru kruške što sam posadio krasanku, jer je ona preosijetljiva na bakterijske bolesti, plus ima loše dozrijevanje.
Tako da je najbitnije od svega odabrati pravu sortu kruške da se nepogriješi u odabiru zbog preosijetljosti na bolesti i obratiti pažnju na kvalitetu plodova.
Ja baš inače preferiram kruške na divljaka imaš najmanje brige jer se dobro ukorijeni tako da nema toliko problema sa sušom, puno su dugoviječnije nego na dunju i to su dva velika plusa !
-
Ma i meni je draža na divljaku,samo sam to spomenul kao mogucnost.
Neznam zakaj uopće neki rasadnici cijepe na dunju,ako nije skroz kompatibilna jer ako se to primi kržljavo rastu i lako se lome na spojnom mjestu.
No za ovo kaj se dvaput cijepi treba 2god,a cijena sadnice je ista. ;)
-
Neke sorte krusaka bolje rode na dunji npr. Rana Moretinijeva, Hardenpotonova i mislim da Sampionka nego na divljaka. Kako god ovi u rasadnicima jako dobro znaju koja je sorta kompatibilna s dunjom, a koja nije ipak im je to posao. Samo je problem u kupcima koji oceju patuljastu krusku da neide previse sirom i u visinu i onda traze na dunji. I jos ktomu traze nepodudarne sorte na dunji jer neznaju da se moze ili neznaju kako orezivati na patuljastu velicinu kad bi bila cijepljena na divljaka.
-
O joj onda se nisam proslavio izborom, već mi je tek posađenu Trevušku koju sam posadio prošle godine pojela ervinija...
Koja sorta postoji kao alternativa Pastorčici koja ima dobar okus i čuvanje osim Pakamov Trijumf ?
Nije da neželim Pakamov Trijumf no neka mi se čini da ima kratko čuvanje svega 3 tijedna, nju budem probao negdije uvaliti.
Volio bih da ima pokoja kruškica osim Pastorčice za konzumaciju preko zime.
Hardenpontova, Druardova, Winterforelle ili zimska pastrvka, Olivierova ili Mercedes, Zimska dekanka, Citronka ili Kiefferova... da li je dosta ;D To se može naći u rasadnicima :)
-
Neke sorte krusaka bolje rode na dunji npr. Rana Moretinijeva, Hardenpotonova i mislim da Sampionka nego na divljaka. Kako god ovi u rasadnicima jako dobro znaju koja je sorta kompatibilna s dunjom, a koja nije ipak im je to posao.
Posao je prodati robu! Ako ti crkne za 2-3 godine, to je tvoj problem, nakon primanja!!! :(
Primjer je na marelicama i podlozi džanarici! Svi prodaju marelice na Prunus cerasifera ili sin, Prunus Myrabolana, utvrđeno je da ta podloga nije ok za marelice. No, kupi, osuši se i dojdi mi opet po drugu takvu, dok prodajem maglu o tlu i apopleksiji! Nije to dobro, ni lijepo, marelica je i bez toga izuzetno osjetljiva voćka, no nekim rasadničarima to je dobar dio zarade, i ne smeta im!
-
Postoji jedna mogucnost cijepljenja kruške na dunju ako nije kompatibilna s dunjom.
Cijepljenje preko posrednika.Prvo se na dunju cijepi kruška posrednik koja je kompatibilna s dunjom,a zatim se na nju cijepi kruška koju želimo.
Cijepi se dva puta pa to dugo traje, dvije godine.Kažu da su takve vocke dosta dugovjecne.
Samo treba naci dobrog posrednika.No to je samo mogućnost i sigurno nije najbolji izbor,jer je bolje cijepit na divljaka nego se zezat s tim.
Duplo cijepljena kruška je najveća prevara u trgovini! Naplate 40-50 kn po sadnici! Bježite od toga! Najgora stvar je da to nitko neće kupiti i onda stoji par godina dok ne naiđe koji lumen!
Nije to bog zna kakvo riješenje uopće za sadnicu, u ozbiljnim nasadima to se ne koristi!
-
E sad sam ubacio u svoju listu preporuke sorti krušaka, sad znam koje budem nabavljao kad mi zatreba.
Ova Krasanka vjerojatno se bude posušila ove godine jer je očito da je tako otišla i Trevuška čim sam ju posadio na proljeće za dva mijeseca je otišla, vjerojatno bude išla na njeno mijesto Citronka jer se stariji ljudi prisjećaju Citronke iz dijetnjstva kao prefinu zimsku krušku. ;D
Kako veliš ova Packam Trijumf ide samo na divljaka ta bi mogla ić na brijeg tam imam mijesta na bacanje, gore mi ionako super uspijevaju šljive koje imaju plići korijen od divlje kruške pa mislim da nebi trebalo biti problema. Susjed isto ima takav brijeg u nizu do mene i njemu svašta uspijevaju na divljaka sve je načičkao s svega 3-4m razmaka i kako nema veze s orezivanjem ima šumu ! :D
Na brijegu imam još puno lufa za posaditi šteta da propadne, bolje da uberem makar i samo 3kg ploda nego ništa.
Još moram ugurati negdije Ranu Moretinijevu mislim da ju imaju većina rasadnika samo na dunji tak da ta nemre na brijeg.
-
Citronka ili Kiefferova ti ima puno sklerenhimskih, kamenih stanica u plodu. Ako ti to ne smeta, ok, no meni je osobno to smetalo, probao sam je!
-
Citronka ili Kiefferova ti ima puno sklerenhimskih, kamenih stanica u plodu. Ako ti to ne smeta, ok, no meni je osobno to smetalo, probao sam je!
Aha ima ona sitna zrnca, ma nije neki bed glavno da je ukusna ove ostale na popisu nemaju zrnca ili ima još koja, zanima me onako informativno ?
Muči me još jedna kruška jel možda imaš krušku Šampionku ?
Čitam u brošuri od Agro Cara da je ta sorta kao kakti vrlo ukusna, jel imaš kakvu infromaciju o njoj ukus i osijetljivost na bolesti posebno na evriniju ?
Dolazi početkom 9mj. taman poslije Vilijamovke u 9mj. imam samo Fetelovu koja opet dolazi kraj rujna.
-
Aha ima ona sitna zrnca, ma nije neki bed glavno da je ukusna ove ostale na popisu nemaju zrnca ili ima još koja, zanima me onako informativno ?
Muči me još jedna kruška jel možda imaš krušku Šampionku ?
Čitam u brošuri od Agro Cara da je ta sorta kao kakti vrlo ukusna, jel imaš kakvu infromaciju o njoj ukus i osijetljivost na bolesti posebno na evriniju ?
Dolazi početkom 9mj. taman poslije Vilijamovke u 9mj. imam samo Fetelovu koja opet dolazi kraj rujna.
Ne nema ni jedna od ovih mojih navedenih sklerenhimskih zrnaca! Nemam Šampionku znam o kojoj sorti misliš :)
Globalno šta se tiče otpornosti na Erwiniju, nažalost ne postoji tolerantnost na kruške, dunje i glogove!
Pogledaj si moj članak gore na portalu o bakterijskoj paleži - erwiniji!
Čujemo se!
-
Ne nema ni jedna od ovih mojih navedenih sklerenhimskih zrnaca! Nemam Šampionku znam o kojoj sorti misliš :)
Globalno šta se tiče otpornosti na Erwiniju, nažalost ne postoji tolerantnost na kruške, dunje i glogove!
Pogledaj si moj članak gore na portalu o bakterijskoj paleži - erwiniji!
Čujemo se!
Jaooo ja tražim sve neke egzotične sorte koje nema nitko hahahaha :D
Čujemo se, budem pročitao taj članak.
-
Kolege forumaši molim savijet. Kruške koje su prošle godine izmrzle sad su iscvjetale neobično gusto . Sada me zanima da li bi trebalo taj cvat odmah prorijediti ili sačekati da se zametnu plodovi pa onda prorijeđivati? Slike su 1.-Viljamovka 2.-Margareta Marija 3.- Gelertova
-
Nakon zametanja rodnih pupova prorijedujes ne prije jer neznas hoce li bas svi pupovi biti zametnuti plodovima i kako ce napredovati plodovi u razvoju, samo najbolje ostavljas !
Vocka kao sto je kruska mislim da ponovno zamece rodne pupove od 7mj. pogledaj jos jednom u Jemricevoj knjizi tam imas tabelu tako da stignes prorijediti prije tog termina.
Grancice su ti nekako preslabe da bi sav rod izgurale, a da se pritom neprelomi ili postoji mogucnost da ce odbaciti visak plodova, al prekasno.
-
Kolege forumaši molim savijet. Kruške koje su prošle godine izmrzle sad su iscvjetale neobično gusto . Sada me zanima da li bi trebalo taj cvat odmah prorijediti ili sačekati da se zametnu plodovi pa onda prorijeđivati? Slike su 1.-Viljamovka 2.-Margareta Marija 3.- Gelertova
Opcionalno! Može još mraza biti!
-
Pa nadam se da mraza neće više biti ali sačekati ću ipak zametanje plodova pa po potrebi prorjediti. Nekak se čini kao najsigurnija opcija. :-\
-
Trebat će prorjeđivati plodove i na jabukama. Nadam se da neće biti mraza, bilo ga je i previše zadnje dvije godine ;D
-
Pa nadam se da mraza neće više biti ali sačekati ću ipak zametanje plodova pa po potrebi prorjediti. Nekak se čini kao najsigurnija opcija. :-\
Ako stigne mraz u cvatnji nemaš brige, vjerojatno nećeš trebati prorijeđivati, zato se strpi pa ćeš vidjeti nema žurbe ! ;D
-
Pričekajte da nebudete napravili sranje kao ja lani sa zlatnim delišesom. Niti jedna jabuka me toliko ne zeza sa alternacijom kao on, pa sam ga lani prorijedio tik pred cvatnjom. Za par dana došao mraz i on mi ih još dodatno prorijedio tako da su na svakom stablu ostale po tri jabuke. Ove godine če opet obilno cvjetati, ali ču pričekati sa prorijeđivanjem do prvog osipavanja.
-
(http://i414.photobucket.com/albums/pp226/Ribek/IMG_0860.jpg) (http://s414.photobucket.com/user/Ribek/media/IMG_0860.jpg.html)
žuta viljamovka
-
Danas samo prošetao kroz voćnjak,vinograd i vrt i poslikao par slikica.
1-viljamovka 2-lipanjska ljepotica 3 gelertova(još upitno)
-
Entuzijast u kojoj ti je godini Lipanjska ljepotica i reci mi dali i kod tebe slabo rastu postrane grane od debla, meni već dvije godine izgleda "isto" tj. svake godine po par cm raste od debla. Inače je na divljaka i redovito svake godine cvate i zameće plodove pa odbaci, ja to još kužim da joj nije vrijeme darivanja plodova jer je stara 3 godine no muči me kaj slabo rastu postrane grane. Ove godine nakon otpadanja plodova sam baš pokušao prorijediti pupove i onda je tek nešto malo bolje krenulo.
Inače već punih dvije godine nije vidjela škare jer nemam kaj rezati i odrezati.
-
Entuzijast u kojoj ti je godini Lipanjska ljepotica i reci mi dali i kod tebe slabo rastu postrane grane od debla, meni već dvije godine izgleda "isto" tj. svake godine po par cm raste od debla. Inače je na divljaka i redovito svake godine cvate i zameće plodove pa odbaci, ja to još kužim da joj nije vrijeme darivanja plodova jer je stara 3 godine no muči me kaj slabo rastu postrane grane. Ove godine nakon otpadanja plodova sam baš pokušao prorijediti pupove i onda je tek nešto malo bolje krenulo.
Inače već punih dvije godine nije vidjela škare jer nemam kaj rezati i odrezati.
Ne znam točno koliko god ima nisam je ja sadio ali ima po mojoj procjeni oko 15 a i kod mene izuzetno teško tjera postrane grane i najviše tjera ravne uspravne tak da mi svake godine zadaje glavobolje oko rezidbe s tim više da ih nisam ja oblikovao od samog početka. I inača je dosta malog rasta što je vjerujem utjecaj podloge i može se lijepo raditi sa zemlje samo moram paziti da mi zbog tog uspravnog rasta ne pobjegne u visinu.Dok mi se sa gelertovom događa upravo suprotno bilo mi je žao odrezati rodne grane krace pa se sad jako raširila na sve strane. Na slijedećem orezivanju morati ću ostaviti neke nove grane unutar krošnje a stare dosta skratiti da vratim krošnju u malo uži oblik.
-
Na netu sam pročitao da Lipanjsku ljepoticu treba sustavno prikračivati da potijera, no ja sam malo prorijedio da je razmak svakih 20cm i prorijedio štrljke u nadi da preko jednog štrljka protijera u dužini, istina nešto se je malo pomaknulo, al slabo raste zbilja slabo raste.
Morat ću poslikati i okačiti na forum da ljudi vide i pokušaju dati neki savijet možda negdije griješim. ???
-
Evo kak sam bio rekao, fotkao sam Vilijamovku i Lipanjsku ljepoticu stare dvije godine od sadnje.
Prva fotka Vilijamovka kod nje mi nekako slabo rastu postrane grane, dal da ove gornje dvije grane koje su konkurencija provodnici porežem i kada ili šta da napravim ?
Kod Lipanjske ljepotice pak strašno sporo rastu postrane grane nekaj sam bio poštucao i izbila je ova jedna grančica gdje su kvačice, a na ostalim pupovima nisam uspio isto to isprovocirati.
Ukratko rečeno želio bih imati postrane grane, jer kod ovih tek posađenih voćkica na jesen u 12mj. već imaju po 15-20 cm dugačke postrane grane, i to kod Klapove, Fetelove i kod Krasanke. Dok kod ovih dvogodišnje Vilijamovke i Lipanjske niti 5cm (one su uredno cvale i kasnije odbacile plodove).
-
Evo kak sam bio rekao, fotkao sam Vilijamovku i Lipanjsku ljepoticu stare dvije godine od sadnje.
Prva fotka Vilijamovka kod nje mi nekako slabo rastu postrane grane, dal da ove gornje dvije grane koje su konkurencija provodnici porežem i kada ili šta da napravim ?
Kod Lipanjske ljepotice pak strašno sporo rastu postrane grane nekaj sam bio poštucao i izbila je ova jedna grančica gdje su kvačice, a na ostalim pupovima nisam uspio isto to isprovocirati.
Ukratko rečeno želio bih imati postrane grane, jer kod ovih tek posađenih voćkica na jesen u 12mj. već imaju po 15-20 cm dugačke postrane grane, i to kod Klapove, Fetelove i kod Krasanke. Dok kod ovih dvogodišnje Vilijamovke i Lipanjske niti 5cm (one su uredno cvale i kasnije odbacile plodove).
Neznam, nisam dovoljno stručan, ali ja bih na ovoj gdje imaš kvačice, te kvačice skinuo i granu postepeno probao ako je moguče čim više izravnati uz sadašnju provodnicu a na prolječe staru provodnicu odrezati a novu skratiti na par pupa.
Na ovoj drugoj nebi niš diral.
Možda je kasno za umjetno gnojivo, pa bi ih ja par puta prihranio foliarno a u kasnu jesen ili zimi te na prolječe pognojio sa NPK 7-20-30 i plitko okopao.
Imam ja jednu takvu Wiliamovku doma na kojoj nemam što orezivati, ali rodi odlično svake godine. Stara je 17 godina i nije mi uspjelo pojačati vegetativni rast unatoč svim pokušajima. https://www.dropbox.com/sh/ezv7lfe4mdx7zdd/crmYqzJUPR
Mislim da je to malo od genetike, podloge a najviše od zemlje.
-
Evo kak sam bio rekao, fotkao sam Vilijamovku i Lipanjsku ljepoticu stare dvije godine od sadnje.
Prva fotka Vilijamovka kod nje mi nekako slabo rastu postrane grane, dal da ove gornje dvije grane koje su konkurencija provodnici porežem i kada ili šta da napravim ?
Kod Lipanjske ljepotice pak strašno sporo rastu postrane grane nekaj sam bio poštucao i izbila je ova jedna grančica gdje su kvačice, a na ostalim pupovima nisam uspio isto to isprovocirati.
Ukratko rečeno želio bih imati postrane grane, jer kod ovih tek posađenih voćkica na jesen u 12mj. već imaju po 15-20 cm dugačke postrane grane, i to kod Klapove, Fetelove i kod Krasanke. Dok kod ovih dvogodišnje Vilijamovke i Lipanjske niti 5cm (one su uredno cvale i kasnije odbacile plodove).
Složil bi se sa Zdravetom kaj se tiče gnojidbe. Neznam kak gnojiš, al ja stavim na jesen za mlade voćke 7-20-30, a u proljeće rano dodam kan pa još jednom kan kad se zametnu plodovi. Kad bolje gnojiš bolje rastu grane i voćka je u boljoj kondiciji. Naravno najbolje je odnjet zemlju na analizu tko može. Ja plitko okapam oko voćke negdje do 5 godina starosti. Ako hočeš možeš i razmutit gnojivo u vodi pa s tim sad zalijat onda ti odma djeluje samo se nesmije puno stavit. Folijarna prihrana je isto super ...
-
Samo stajskog gnojiva i to je to.
Budem Vam posliko kad budem mogao, bas kako mi se odlicno drze ostale tek posadene kruske.
Inace ta Vilijamovka i Lipanjska su prosle i ove godine cvale sve u sesnaest ! Jako ih je lijepo za vidjeti cak i zametneju plodove i onda ih naravno odbace dosta rano vec pocetkom 5mj. jer su jos preslabe. Ali te postrane grane nemogu uopce dobiti u normalnoj duljini kak se spada u skladu s godinama razvoja.
-
Samo stajskog gnojiva i to je to.
Budem Vam posliko kad budem mogao, bas kako mi se odlicno drze ostale tek posadene kruske.
Inace ta Vilijamovka i Lipanjska su prosle i ove godine cvale sve u sesnaest ! Jako ih je lijepo za vidjeti cak i zametneju plodove i onda ih naravno odbace dosta rano vec pocetkom 5mj. jer su jos preslabe. Ali te postrane grane nemogu uopce dobiti u normalnoj duljini kak se spada u skladu s godinama razvoja.
A neznam onda, teško da budeš dobio te postrane grane u skladu s godinama razvoja ako gnojiš samo sa stajskim gnojivom. Vidim po slikama da je lišće žučkasto i da tu nečega sigurno fali...
-
(http://i414.photobucket.com/albums/pp226/Ribek/DSC_0198.jpg) (http://s414.photobucket.com/user/Ribek/media/DSC_0198.jpg.html)
srpanjska šarena
-
(http://i414.photobucket.com/albums/pp226/Ribek/DSC_0201.jpg) (http://s414.photobucket.com/user/Ribek/media/DSC_0201.jpg.html)
santa marija
-
huh, već vidim da ću ove jeseni na tajno mjesto po divljake da ih posadim a nakon toga prositi da mi šaljete grančice za kalemljenje ;)
-
i kod mene dozrijevaju rane kruške:
(http://s21.postimg.org/3xxa8o5ir/image.jpg) (http://postimg.org/image/3xxa8o5ir/)
jel zna netko koja bi to mogla/trebala biti sorta? (i na koju je podlogu/sortu kruške mogu kalemiti)?
(http://s7.postimg.org/uouyjzh93/image.jpg) (http://postimg.org/image/uouyjzh93/)
(http://s21.postimg.org/g8zfk86b7/image.jpg) (http://postimg.org/image/g8zfk86b7/)
(http://s2.postimg.org/dado04d1x/image.jpg) (http://postimg.org/image/dado04d1x/)
(http://s22.postimg.org/572kmx3rh/image.jpg) (http://postimg.org/image/572kmx3rh/)
-
Slike od prije pet dana Lipanjska ljepotica i Lipanjsko zlato. Više nema sve smo pojeli ili su otpale pa se pogostili mravi.(više mi nego mravi ;D ;D)
Danas pobrao zadnje.
-
huh, već vidim da ću ove jeseni na tajno mjesto po divljake da ih posadim a nakon toga prositi da mi šaljete grančice za kalemljenje ;)
Sve više i više uviđam da si u pravu što sam cijepiš voće. Da mogu nabaviti odgovarajuče podloge i sam bi se upustio u to. Ovako mi preostane samo precijeplivanje na kupljene sadnice.
Imam osječaj da nam u maloprodaji sve više podvaljuju krive sorte, odnosno da za maloprodaju stavljaju deklaracije onih sorata za koje je največa potražnja. U zadnjih nekoliko godina sam posadio preko 50 sadnica različitih sorata voća i od različitih rasadničara. Skoro 50% sorata je bilo krivo označenih.
Najnoviji slučaj mi se dogodio sa kruškama. Pred par godina sam dosadio 20 krušaka, 10 različitih sorti ,od kojih sam tek za 5 sorti siguran da su bile pravilno označene, 3 još nisu dale rod, za jednu još nisam siguran dok ne dozori(valjda je Santa maria) a za jednu sam siguran da nije Moretinijeva, nego Lipanjska ljepotica. U tom voćnjaku sam planirao da mi Moretinijeva dolazi prva i u tom smjeru sam provodio zaštitu. Pošto sam posadio Boskovu i Fetelovu, mislio sam da sam se zeznu sa redosljedom sadnje jer joj je po obliku slična.
Sada sam ih lijepo obrao i bacio na kompost, jer sam ih prije 10 dana prskao.
https://picasaweb.google.com/103955183213514212459/13Julij2013?authuser=0&authkey=Gv1sRgCPjeocrF-8-e3AE&feat=directlink
-
Vjerojatno će sad opet biti raznih polemika,al ja vam svoj voćnjak od pojave plodova do zriobe uopće ne prskam.Inteziviram zaštitu u proljeće,pa do pojave plodova,i tu voćku maksimalno pokušavam ojaćati i zaštititi,a poslije kad je ionako vegetacijski skoro i prebujna više me ni ne zabrinjava ,jer je jednostavno presnažna da je bilo šta izbaci iz takta.Do sad mi je to uglavnom uspijevalo na taj naćin,a ak se nađe koji crvljivi plod,ha bože moj,...sve je to normalno.
-
Mi recimo ne prskamo uopće kruške. Ona rana, fotografiju koju sam priložio, uvijek je rodna, bez crvi i bolesti. Druge baš i ne, ali opet rode, koliko toliko (i kako kad).
-
Ja sam ove godine zadnji puta spricao pocetkom 6mj. i vise nespricam do iduce godine. Moje su vockice jos premlade i malo koja daje roda tako da se nemam na kaj otrovati.
Danas sam po prvi puta tek probao samo jedan plod koji je opstao od lipanjske ljepotice i mogu reci da je prefina !
Imam mladu zimsku krusku Pastorcicu i ona je vrlo osijetljiva na jabucni savijac, cim napadne plod taj plod odmah pada sa drveta vec dokraja 6mj. A ove godine sam po prvi puta uspio pogoditi termin spricanja tako da su svih 11 plodova opstalo na drvetu, a u susjedstvu od starih vockica sa njih je vec otpalo pola roda !
Lako je obustaviti spricanje na starim vockicama zbog obilnog roda i manje osijetljivosti na bolesti,. No ako je vockica mlada onda je jos vrlo podlozna bolestima i gubitku roda.
-
Evo jedne kruške koja se jede ovih dana kod mene. Kad se prereže meso je crvenkaste boje. Sočna je, slatka i ukusna dok nije prezrela. Tu je zovu lubeničarka...
-
Evo jedne kruške koja se jede ovih dana kod mene. Kad se prereže meso je crvenkaste boje. Sočna je, slatka i ukusna dok nije prezrela. Tu je zovu lubeničarka...
Baš mi je drago da sam vidio kako izgleda lubeničarka.Ja sam je prije 2 godine okulirao na primarne grane lipanjske ljepotice, vjerojatno će iduće godine biti nešto roda.To je neka starija sorta, drago mi je da dozrijeva poslije lipanjske.
Pozdrav
-
Viljamovka, još koja godina pa bude za rakiju. Probal ove godine metnut flašu pa da raste kruška unutra. Krenulo je dobro, ali se nakraju zaglavila kruška u grlu flaše i stala rasti... ;D
-
Ima li ko krusku Packam Trijumf da mi kaze, dali ta kruska dolazi u dozrijevanje kraj 9mj. i dali ju je moguce odmah jesti ili mora ostajati kao kasnije zimske kruske ?
Gledam da popunim termin iza Vilijamovke koju imam s cuvanjem do sredine 8mj., mada cak jos uvijek imam sada nekoliko zadnjih plodova Vilijamovke.
Npr. imam Fetelovu no, ako se nevaram i ona mora malo ostajati da omeksa kao i kasnija zimska sorta Krasanka i Pastorcica. Pa me zato zanima dali se Packam Trijumf moze odmah konzumirati da popuni prazninu prema kalendaru redoslijeda dozrijevanja.
-
Ima li ko krusku Packam Trijumf da mi kaze, dali ta kruska dolazi u dozrijevanje kraj 9mj. i dali ju je moguce odmah jesti ili mora ostajati kao kasnije zimske kruske ?
Gledam da popunim termin iza Vilijamovke koju imam s cuvanjem do sredine 8mj., mada cak jos uvijek imam sada nekoliko zadnjih plodova Vilijamovke.
Npr. imam Fetelovu no, ako se nevaram i ona mora malo ostajati da omeksa kao i kasnija zimska sorta Krasanka i Pastorcica. Pa me zato zanima dali se Packam Trijumf moze odmah konzumirati da popuni prazninu prema kalendaru redoslijeda dozrijevanja.
U trečoj su mi godini i to je prvi ozbiljniji rod. Lani sam ostavio par komada za probu, pošto su bile sadnice još malo slabašne. Ubrao sam ih 1. listopada ali nisu bile odmah za pojesti, nego tek nakon jedno deset dana. Uglavnom ti ja skoro sve kruške berem postupno prije nego što potpuno dozore na stablu, pa onda u podrumu dozore.
Mislim, da bi i sa Pakhamom bilo tako, da bi ga mogao jesti direktno sa drveta. Ostavit ču ove godine nekoliko plodova, da vidimo kada i kako če dozoriti.
Inače je to izuzetno rodna sorta, barem kod mene. Več odmah nakon sadnje je cvjetala, drugu godinu je bio opet sam cvijet i puno oprašenih plodova ali sam ih skinuo, te ostavio samo par za probu.
Konferans ti je odlična kruška, koja dolazi 10-20 dana iza vilijamovke. Možeš ju jesti odmah sa drveta ili pobrati da odstoji u podrumu. Meni obilno rodi svake godine.
Kod mene je ova godina nekako čudna što se tiče zrijenja krušaka i jabuka. Vilijamovke i Santa mariju smo prije par dana počeli brati, tek jedno par ih je dozorilo na drvetu, a crvene su još potpuno nezrele. Gledao sam Konferans i čini mi se da več po malo mijenja boju a trebao bi zoriti dva do tri tjedna poslije vilijamovke. Zlatni delišes je potpuno zelen a na Idaredu (m9) moram več brati prve plodove jer če ih stršljeni pojesti.
Izgleda da je suša zaustavila vegetaciju, pa je sada odjednom sve zajedno krenulo.
-
@zdrave
Conference ima tako ružnu kožicu na plodovima da je uopće čudno kak je fina, i još je nezgodno procijeniti dali su plodovi zreli ili nisu, zbog zeleno smeđe boje. No, naravno da ću je uzeti u obzir kao kandidata za sadnju. Samo trebam još dobro pogledati kakvih ima još sorata, jer mi je nezgodno jesti sa dva tri stabla krušaka zbog velike količine plodova koji bi mogli doći u isto vrijeme. ;D
Recimo sada imam staru krušku Vilijamovku koja je ove godine prerodila kao nikada dosada, i još uvijek imam nekoliko plodova koji su ostali za pojesti, dok ostalo već propalo. Al teško da bude to tako svake godine, to će biti po starom običaju najkasnije do 10. rujna.
Poslije nje imam tek posađenu Fetelovu koja bi prema kalendaru trebala doći u dozrijevanje krajem 9mj., no mislim da ako se nevaram i ti plodovi dozore valjda nekih tijedan ili dva nakon berbe to je vjerojatno oko 10. listopada. Možete me slobodno ispraviti ako griješim jer ne znam.
A u 10mj. datuma 5-10. dolazi Pastorčica i za nju već znam da ju mogu jesti tek kraj 10, početkom 11mj. ne prije jer je izuzetno tvrda za jesti.
Poslije Pastorčice imam tek posađenu Passe Crassane ta pak dolazi još kakvih 10 dana poslije nje oko 15-20 listopada i vjerojatno neće biti za jesti prije valjda sredine 11mj. Po netu se spominje da nije za konzumaciju čak ne prije početka 12mj. ! To moram tek vidjeti. :o
I sada sam na osnovu te analize zaključio da mi je rupa od sredine 9mj. do početka 10mj. ! :D
Jel možda imaš još koju sortu osim Conference za 9mj. ?
Naravno da mogu i ostali forumaši predložiti ako imate što got za 9mj., bitno mi je da još popunim 9mj. i tada sam gotov sa sadnjom krušaka. Imam mali voćnjak i tada sam uredno popunio od početka 7mj. do sredine 10mj. Osim za 9mj. taj termin sam nekako preskočio jer nisam računao da Fetelova dolazi u dozrijevanje početkom 10mj. za konzumaciju.
-
Imas početkom rujna gelertova maslenka jakoo fina kruška!!!
-
Boskova bočica - prekrasna i prefina i dosta otporna smeđa kruška, vrlo lijepa na oko, dugo traje na drvetu, a i izdrži u sanduku neko vrijeme. Redovito rodi. Znam po našoj mladoj krušci, ali i po prastaroj tastovoj. Meni bi to bio broj jedan za jesen. Conference imam i to mi je živa koma, uopće ne kužim kada to treba brati.
-
Imas početkom rujna gelertova maslenka jakoo fina kruška!!!
Potpisujem, to je to, jedina dobra kruška odmah iza vilijamovke. Nemam je posađene ali sam je probao.
Možda, Dobra Luiza ali je nisam probao.
Razor je napravio dobru tabelu.
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=189.0
-
Boskova bočica - prekrasna i prefina i dosta otporna smeđa kruška, vrlo lijepa na oko, dugo traje na drvetu, a i izdrži u sanduku neko vrijeme. Redovito rodi. Znam po našoj mladoj krušci, ali i po prastaroj tastovoj. Meni bi to bio broj jedan za jesen. Conference imam i to mi je živa koma, uopće ne kužim kada to treba brati.
Imam posađenu Boskovu ali mi nije još došla u rod ali bi trebala doči malo iza Conferenca i prije Pakhama. Posadio sam je, jer nisam nigdje mogao dobiti Harow Sweet ( Najbolja kruška koju sam ikada u životu probao).
Čekaj malo, za Boskovu znaš kada je zrela a za Conference neznaš. Pa to je bar lako. Nije ona cijela smeđa kao Boskova, nego je prema vrhu onako kako se kod nas kaže šekasta i kada na tome dijelu prijeđe u žutu boju, onda je za jelo. Možda je smiješno ali ja ih več niz godina poberem tjedan dana poslije berbe graševine i to mi je idealni rok za čuvanje Conferancea. Moji ukučani i ja je volimo, jer je nekako posebno kremasta (nije brašnjava) i slatka
Kakva ti je Conference što se tiče okusa i teksture ?
Kakva ti je Boskova što se tiče bujnosti ? Meni u odnosu na druge nekako slabo napreduje iako je cijepljena na Pyrrus communis.
Meni je kod kruške bitno da je slatka i da ne brašnjavi. Največu grešku sam napravio sa Santa Marijom (2 komada) i to po preporuci prodavačice u rasadniku, jer je rekla kako svi u njenoj obitelji najviše vole tu sortu.
Ili još nisu probali dobre kruške ili nije to Santa Marija. Uglavnom, meni je nikakva. Em nije slatka, em brašnjavi odmah kad požuti.
-
Ja Conference niti ne berem, a Boskovu obereš malo ranije ili kasnije ili jedeš s drveta - uvijek je odlična.
-
Boskova bočica mi je jedna od najdražih krušaka. Ja sam je sam cijepio i to na divljak kruške (Pyrrus communis), al mi je tek nakon 7 godina počela roditi. Neznam dali samo kod mene, ali jako mi sporo raste i ima puno grana koje se savijaju i samo vise prema tlu. Dosta teško mi je formirati tu krušku u neki uzgojni oblik. Gelertova mi je super, a od kasnijih Kiferova citronka...
-
Gledam tabelu od Razora, i Geletrova dolazi 5-10 dana poslije Vilijamovke taj termin mi je ipak preblizu jer Vilijamovku mogu jesti bar do 10-15.09. A i sada sam zadnju pojeo uz kašnjenje vegetacije 23.09. inače je to jako rijetko. No istina da je bila žuta ko sunce, mekana ko duša, al je i dalje bila vrlo sočna i takva mi najbolje odgovara. ;D
Konferenas mi je skroz čudna kruška to je teško dokučiti kada je za jesti, kod bake sam pobrao kruške izgledom i dozrijevanju slične Konferensu i mora ostajati pa kasnije treba pogađati kada je za jesti. Ta bakina kruška je takva da joj se kora neda jesti, nekak je čudnog okusa pa ju se mora guliti, neznam jel je isti takav slučaj i s Konferenasom.
Za Boskovu Bočicu sam čuo da je teška po pitanju uzgoja i da kasno ulazi u rod, jel to zbilja istina ?
Dali ta kruška stajanjem brašnjavi ?
@zdrave
Rekao si da ti je kruška Harrow Sweet najbolja kruška, kaj nema tu krušku Baznik ?
Upravo pogledao njihovu stranicu i oni imaju na netu tu sortu kruške.
A u ponudi imaju i neke druge mistične sorte za koje tu kod nepostoje.
npr. za Highland vele da dolazi sredinom rujna i da je jako sočna te se dugo čuva u skladištu. ???
-
Konferenas mi je skroz čudna kruška to je teško dokučiti kada je za jesti, kod bake sam pobrao kruške izgledom i dozrijevanju slične Konferensu i mora ostajati pa kasnije treba pogađati kada je za jesti. Ta bakina kruška je takva da joj se kora neda jesti, nekak je čudnog okusa pa ju se mora guliti, neznam jel je isti takav slučaj i s Konferenasom.
Za Boskovu Bočicu sam čuo da je teška po pitanju uzgoja i da kasno ulazi u rod, jel to zbilja istina ?
Dali ta kruška stajanjem brašnjavi ?
@zdrave
Rekao si da ti je kruška Harrow Sweet najbolja kruška, kaj nema tu krušku Baznik ?
Upravo pogledao njihovu stranicu i oni imaju na netu tu sortu kruške.
A u ponudi imaju i neke druge mistične sorte za koje tu kod nepostoje.
npr. za Highland vele da dolazi sredinom rujna i da je jako sočna te se dugo čuva u skladištu. ???
Conferance je slatka, kremasta i aromatična sa bijelim mesom i dosada nisam skužio da bi kožica bila posebnog okusa. Za jesti je odmah sa drveta ili nakon nekoliko dana stajanja u podrumu, slično kao Vilijamovka. Meni opče nije problem odrediti trenutak zrelosti, pogotovo ih skužiš kada ih več par godina uzastopno bereš. Izuzetno je rodna. Moram napomenuti da je u literaturi opisana kao sorta osjetljiva na toplotni udar, mada to kod svojih do sada nisam primjetio. Zbog toga sam dvije posadio na sjenovito mjesto (susjedova šikara) a jednu gdje je cijeli dan sunce. Sve tri odlično uspijevaju, s time da su na ovima u sjeni deblji plodovi.
Od krušaka koje sam sadio iste godine, jedino mi još Boskova, Abate i Grand Champion nisu došle u rod, s time da Boskova raste jako kržljavo i ne očekujem rod niti u sljedečoj godini.
Harow Sweet do lani nije bila u ponudi jer je bila licenčno zaštičena ili ako je i bila onda je bila samo na popisu a sadnica nisu imali. Sada je nemam više kamo posaditi, jedino da izbacim jednu Santa Mariju. Tako več par godina čekam jabuku Pilot, koju ima Baznik na popisu ( samo na hrvatskoj stranici, na slovenskoj je nema) ali je fizički nisu ni lani imali.
Kod njih sam kupio sortu Etrusca. To je rana sorta, koja dolazi odmah nakon srpanjske ljepotice. Jako je fina, rodna, plodovi dozrijevaju postupno i prilično dugo ostaju na stablu a da ne padnu i ne brašnjave. Jako je dobra glede formiranja krošnje, jer grane same izrastaju skoro pod kutem od 90 stupnjeva, pa je jako malo posla sa povijanjem.
-
Tastova Boskova je stara barem 50 godina, tako da nemam pojma koliko je brzo rasla:) ,a moja je rasla normalno, niti s jednom ne radimo skoro ništa, jer nemam vremena baš za kruške, no redovito rode i to obilno i nisu pišljive. Relativno brzo sazori obrana pa je treba brzo riješiti, ali je fakat ukusna i ne brašnjavi.
-
@zdrave a joj to je žalosno da reklamiraju sadnice sorata čega nemaju fizički u svojoj ponudi. ::)
Ok, budem uzeo u obzir sve tri sorte Gelertova, Konferense i Boskovu pa koje od njih nađem u rasadniku tu budem kupio i posadio nema mi druge. Bitno mi je da kruška nebrašnjavi jer takvu sortu izbjegavam za sadnju i za jesti. Ako se još ko sijeti koju drugu sortu za 9mj., i koja je dostupna za nabaviti u rasadnicima slobodno mi predložite do jesenske sadnje ! ;D
-
Trebam pomoć pri identifikacije ove kruške. U ovoj fazi, dok su zelene, meso je bijelo, hrskavo-sočno, kruška je zapravo zrela (bere se uvijek u listopadu!) i može se jesti (ja čak i ne volim kad odstoji te ode u žućkastu boju), po sebi ima male crne točkice.
VA®NA NAPOMENA: boja ovih krušaka je izrazito zelena, ne znam zašto mi je na foto ispala žučkasta!
Listovi su gusti, okruglasti. Jedino što sam vidio sličnog je abbata, ali nisam uvjeren da je to ta sorta?
(http://s24.postimg.org/4qk6298ht/P1060067.jpg) (http://postimg.org/image/4qk6298ht/)
(http://s24.postimg.org/dj14pxtmp/P1060068.jpg) (http://postimg.org/image/dj14pxtmp/)
(http://s24.postimg.org/ve6kkneip/P1060069.jpg) (http://postimg.org/image/ve6kkneip/)
(http://s24.postimg.org/orfbdq7gh/P1060070.jpg) (http://postimg.org/image/orfbdq7gh/)
(http://s24.postimg.org/pbyxu5q2p/P1060072.jpg) (http://postimg.org/image/pbyxu5q2p/)
-
@ Blitva, po boji, obliku i vremenu dozrijevanja bih rekao da je Pastorčica. @SAS je ima pa če on znati je li Pastorčica ili nije.
-
Pastorčica
Plod: srednje velik do velik (150-200-250g), temeljne svijetlozelene boje sa nešto svijetlog crvenila. Meso žućkastobijele boje, srednje čvrsto, sočno, kiselkastoslatkog okusa
Dozrijevanje: 1.10.-10.10.
Abbe Fettel - Fetelova
Plod: plod je srednje velik do vrlo velik (180-250-320 g), temeljne svijetlozelene boje sa malim svijetlo crvenkastim nahukom na sunčanoj strani. Meso žućkastobijele boje, sočno, slatkastog okusa
Dozrijevanje: 20.9.-30.9.
Možda ovo malo pomogne ;)
-
Gospođa iz savjetodavne službe bila mi je ove godine u voćnjaku i kada smo obilazili kruške rekla je da se pastorčica ili kaluđerka od ostalih sorti kruške razlikuje po tome što po dužini ima crtu koju niti jedna sorta nema. Imam 5 sorti i stvarno ostale nemaju tu crtu na plodu. :o
-
Fetelova nije 100% jer Fetelova ima plodove koji su vrlo izduženi.
http://0.tqn.com/d/italianfood/1/0/p/8/1/pereabategal.jpg
Vrlo je slična Pastorčici, ali kod Pastorčice je problem što ju trenutno nije moguće jesti koliko je tvrda, baš je ko kamen. Budem poslikao, imam 10 plodova i plodovi padaju već oko 5.10., a inače bi berba morala biti 1.10. ako neželiš da se plodovi istučeju po podu.
Karakteristike Pastorčice je da je vrlo bujna, ima hrpu vodopija koje se nakoncu poviju prema podu i snjom imaš na proljeće najviše posla oko orezivanja plus još dodatno pinciranje i orezivanje u 6mj. I općenito je dosta otporna na mnoge bolesti tako da ju je moguće održavati bez pesticida, jedino ju pravo muči savijač zbog čega napadnuti plodovi obavezno padaju sa drveta.
Istina je da plodovi Pastorčice imaju oznaku tzv. crte, ali ta crta nije uvijek tu.
-
hmmm, izgleda da je Zdrave na dobrom putu.
Što se okusa tiče, a teško mi je reći, preslatka sigurno nije jer ja ne volim jesti slatko voće. SAS, kod mene je ona sasvim jestiva, ali znam o čemu govoriš. Ako ju uberemo prerano, bude tvrda kao kamen.
Bujna je, ima hrpu vodopija, ali tak kruške rastu (uglavnom). Bolesti nema (ali nije garancija da je to to, jer je jedina kruška u krugu od 100 metara - u gradu je!).
Što se crte tiče. o kojoj govorite? Ja kada ju razrežem na pola ima crtu od peteljke do sredine.
-
Je da nema svaka crtu ali ćeš na stablu uvijek naći dovoljno plodova s crtom da možeš potvrditi da je to ona.
Što se tiče tvrdih plodova, ja ih skupljam i stavljam u gajbice u podrum. Sinoć sam pojeo par komada i nisu tako tvrde, vjerojatno od stajanja malo nadođu pa omekane.
Jedinio ju malo pati neki crvić unutra ali mi je ovako super za jesti ;)
-
Evo Pastorčice sa neta ima crtu
http://www.rasadnik-geront.hr/ponuda/vocne-sadnice/kruska/pastorcica-v.jpg
I tu je moja Pastorčica isto sa jednom crtom
@blitva kruške su ti ispale žučkaste jer si promašio balans bijele boje. Drugim riječima fotkao si ili s mobaćem ili s fotićem koji ima senzor za detekciju balans bijele boje iako je u auto modu ono često puta promaši u procijeni, pa moraš ručno korigirati u opcijama pod white balance (balans bijele boje)
Evo više o fotografskom području uz vezi balans bijele boje da dalje nespamamo.
http://www.fotografija.hr/wb-balans-bijele/397/
-
Hvala SAS... upravo tako izgledaju i moje kruške, doduše crtu nema niti jedna.
Nema biti što drugo nego Pastorčica, hvala Zdraveu i tebi (a ono za foto bum vidjel, ja sam tehno-idiot!:D)
-
Evo još jedne kruške za koju neznam koja je sorta. Jako kasno dozrijeva i plodovi su veliki. Sam sam je precijepio, a plodovi od te kruške s koje sam uzimao plemku trebaju malo odstajati kad se uberu jer je inače tvrda. Trenutno je tvrda ko kamen. Ove godine mi prvi put ima plodove. Molim pomoć, ako netko zna o kojoj se sorti radi...
-
Krasanka (Passe Crassane)
-
To je Krasanka vidi se iz aviona jer je ona "jedina" od kasnih sorata koja ima takav spljošteni oblik plodova, sada je već termin berbe i snjom u podrum da dozrije.
Prošle godine sam ju posadio i ona bi trebala doći u konzumaciju poslije Pastorčice.
Evo termin dozrijevanja kruške za područje Osijeka
http://www.agroklub.com/upload/slike/kalendar-dozrijevanja-vocnih-vrsta-rasadnik-kras.jpg
Kupio sam u Konzumu Conference u pakiranju od 1kg i moram reći da je zbilja fina, sočna i ukusna onako po okusu posjeća na med baš prema slatkoći, kožica se da jesti bezproblema. Samo kada sam pogledao te plodove uopće nevidim po čemu je zrela, osim na opip da je mekana. Te su kruške već dosta dugo na polici, kada je termin berba od polovice rujna pa nije čudo što je dosada toliko omekšala.
-
Hvala Omnibus i SAS. :)
-
Jučer bio u Čakovcu blizu Nedelišća poslije Varaždina, mjesto Pušćine tam je velika plantaža raznog voća.
Tamo sam kupio kruške Fetelovu i jabuku Breaburn.
Fetelove su ogromne i skroz su bile zrele za konzumaciju i odličnog okusa !
Baš je mekana, sočna i slatka !
Imam Pastorčicu i tek su sada par plodova počele pomalo žutijeti, tako da mi je baš drago da Fetelova i Pastorčica nedolaze u konzumaciju u isto vrijeme već jedna poslije druge što mi je bio i cilj prilikom sadnje ! Fetelova je već posađena prošle godine.
Jabuka Breaburn je isto odličnog okusa.
Evo kolika je prosječna težina kruški, baš je preko 300g !
-
Nema baš svaki plod pastorčice crtu, ali jedno pola plodova ima. Vjerojatno je ta sorta na slici.
Šta se tiče datuma dozrijevanja ove godine je malo kasnilo, tako da su kruške dulje dozrijevale i držale se na stablima nego prijašnjih godina.
Conference, Fetelove i Boskove se beru oko 20.9. u prosjeku.
Nažalost, od svih tih zimskih krušaka ( Pastorčica, Pakamova, Druardova, Hardenpontova, Krasanka, Kiefferova citronka i dr.) moram konstatirati da radi ovako toplog vremena rapidno propadaju u podrumima i skladištima koja nisu hlađena. Većinu krušaka sam podijelio beračima koji su mi brali vinograde, a četiri sanduka koja sam ostavio sebi lagano se kvare. Još tjedan dana i propast će, ne mogu dulje od 3 tjedna izdržati u ovakvim uvjetima običnog skladištenja.
-
Šta se tiče datuma dozrijevanja ove godine je malo kasnilo, tako da su kruške dulje dozrijevale i držale se na stablima nego prijašnjih godina.
Conference, Fetelove i Boskove se beru oko 20.9. u prosjeku.
Nažalost, od svih tih zimskih krušaka ( Pastorčica, Pakamova, Druardova, Hardenpontova, Krasanka, Kiefferova citronka i dr.) moram konstatirati da radi ovako toplog vremena rapidno propadaju u podrumima i skladištima koja nisu hlađena. Većinu krušaka sam podijelio beračima koji su mi brali vinograde, a četiri sanduka koja sam ostavio sebi lagano se kvare. Još tjedan dana i propast će, ne mogu dulje od 3 tjedna izdržati u ovakvim uvjetima običnog skladištenja.
Slažem se sa tvojom kanstantacijom.
U isto vrijeme če propasti Coference i Pakham, iako je Conference ubrana 10 dana pred Pakhamom. Večinu krušaka smo razdijelili, napravili kompot (Conference je izvrsna za kompot) a mini sušara radi 24 sata dnevno.
Zbog one vrućine u 8. mjesecu su voćke prestale sa vegetacijom, pa su krenule tek poslije kiša i kada je malo zahladilo.
Evo malo usporedbe radi kako je bilo zrenje lani i ove godine.
Santa Maria : lani 23.08. - ove godine 18.09.
Wiliams : lani 05.09. - ove godine 18.09.
Conference. lani 22.09 - ove godine 08.10.
Pakham Triumph: lani 01.10 - ove godine 18.10.
-
Meni je Pastorčica prelaskom u blagu žutu postala blago brašnasta ! :o
-
Kada sam bio u rasadniku nisu imali u rasadniku kruške Gelertovu i Conference na divljaka već samo na MA, pa sam uzeo Gelertovu koja dolazi u dozrijevanje sredinom 9mj. što mi odgovara baš sam bio pitao prije kupnje kada dolazi u dozrijevanje.
No problem je u tome što sam morao posebno tražiti ravnicu za Gelertovu jer nemože ići na brijeg, baš sam bio čitao po netu da navodno treba kolac biti uz voćkicu punih 7 godina ! ::)
Nemam pojma kako se bude ponašala, imam Fetelovu kupljenu u drugom rasadniku vjerojatno je na podlozi BA-29, jer Fetelova nema podudarnost sa podlogom MA. I moram reći da kruška raste dosta kilavo, a bujnija je od podloge MA (EMA). Inače BA-29 ima bujnost 65% sjemenjaka, dok MA nekih 50% !
Jel imate kakva iskustva stom podlogom MA (EMA) kako Vam se kruška ponaša na toj podlozi ?
-
@SAS
Mislim da ti moj odgovor neče biti baš od neke koristi ali ču ipak navesti neka svoja opažanja na rast krušaka glede podloga u mom voćnjaku.
Conference (2007, 4 kom.) je na podlozi MA i rast je idealna. Nije bujna a nije ni kržljava, nego onako taman. Rano je došla u rodnost i lako ju je održavati, odnos između generativnog i vegetativnog rasta je idealan.
Grand Champion (2011, 2 kom.) je na podlozi MA, rast je slična Conferansu ali izgleda da unatoč podlozi kasno stupa u rodnost.
Santa Marija (2010, 2 kom.) je na podlozi MA, rast je bujnija od Conferansa.
Abate Fettel (2011, 2 kom.) je na podlozi pyr.comunis, rast je slična Grand Championu koji je na MA podlozi. Još nije stupila u rodnost.
Boskova bočica (2011, 2 kom.) je na podlozi pyr.comunis, rast je kržljava i još nije prorodila.
Lipanjska ili Srpanjska ljepotica neznam ni sam jer su bile deklarirane kao Moretinijeva (2010, 2 kom.) je na podlozi MA, rast je bujna i prorodila je u 4. godini i to prilično obilno.
Wilijamovka (2006, 1 kom.) je na podlozi MA+posrednik, rast je prilično bujna, bujnija od Conferansa. Kasno je prorodila, mislim da tek u 5. godini.
Wilijamovka (1996, 1 kom.) je na podlozi MA, rast je kržljava tako da je moram oštro orezivati, da joj podstičem vegetativnu rast.
Wilijamovka (2011, 1 kom.) je na podlozi pyr.comunis, rast je kao kod crvene Wilijamovke koja je na istoj podlozi.
Wilijamovka crvena (2011, 2 kom.) je na podlozi pyr.comunis, rast je bujna, slična lipanjskoj i S.mariji koje su na MA podlozi. Iznenadilo me je što je več u 3. godini prorodila i to onako solidno.
Pakham Triumph (2011, 2 kom.) je na podlozi pyr.comunis, rast je kržljava ali je zato rodnost izuzetno dobra i rana. Več iste godine nakon sadnje je obilno procvjetala tako da sam morao sve cvjetove potrgati.
Etrusca (2010, 1 kom.) je na podlozi MA, rast je srednje bujna. Prorodila je tek u 4.godini.
Zaključak je prema mojim opažanjima, da je bujnost, rodnost i vrijeme stupanja u rodnost prvenstveno ovisna od sorte. Naravno da tu veliku ulogu igraju i podloge ali moraju biti primjerene sorti.
Pakham i Boskovu ne bih nikada sadio na podlozi MA, jer su več na sijancu dosta kržljave. Wilijamovku bih sadio samo na sijancu ili na MA+posrednik. Conference bih obavezno sadio na MA podlozi, isto tako i Etruscu, Santa Mariju, Lipanjsku ljepoticu i Grand Champion .
-
Ovo mi je dosta pomoglo bar sada znam da ovisi o kombinaciji sorte i podloge i da u skladu stime raste bolje ili lošije. Sada si i naveo pojedine sorte koje imaš pa vidim da nebih pogriješio kombinacijom Conferense s MA podlogom.
A recimo ovo mi je zanimljivo kod Fetelove, meni je sadnica prilikom kupnje Fetelova (na dunji) bila mala jedva je imala 1.3m, i kada sam ju posadio i još mi je gospođa u rasadniku prikratila ona je iste godine i procvala i opet slijedeću godinu procvala jer je imala postrane grane koje nisam dirao pa su se na tim grančicama formirali cvatni pupovi. :o
Ja imam Gelertovu i koliko vidim po netu Gelertova se odlično slaže s dunjom jer se često rabi za međupodlogu kako bi se precijepila konačna željena sorta. Jedino za sada neznam kako bude rasla pa mi nema druge nego da sačekam iduću godinu kad bude krenula sa rastom. :)
-
Izbjegavam podlogu dunju ako mogu kod sadnica. Voćke su osjetljivije, sklone kržljavosti i slabom rastu, kratkog vijeka trajanja, slabog učvršćivanja u tlu. Radi slabog rasta korijena osjetljive su na sušu, napada voluharica na korijen i vjetar koji ih može izvrnuti. Tu su još i bakterioze koje uzrokuju sušenje pojedinih grana i odumiranje voćke i koje su jače izraženije na dunji. Problem kržljavosti je izražen, posebno na težim i alkalnim tlima. Problem nekompatibilnosti također to pospješuje. Ne može se reći da je neka sorta u potpunosti kompatibilna s dunjom, može se govoriti samo o većem ili manjem stupnju nekompatibilnosti, ipak su to dvije različite biljne vrste.
Sjemenjak kruške je u potpunosti kompatibilan, pa čak i druge pyrus vrste.
Imam i dobrih stabala na dunji, no dosta mi je sadnica propalo ili propada nakon deset godina od sadnje, problemi sa održanjem balansa između vegetativnog rasta i rodnosti su veliki. Stalno se mora pokretati bujnost inače voćka slabi, stagnira i ne napreduje, zapravo propada.
Vani ima i boljih podloga za kruške, no kod nas kao da je vrijeme stalo u segmentu rasadničarstva.
Prilažem dio teksta u privitku o podlogama krušaka
-
Ne znam zašto neki rasadnici preferiraju cijepljenje na dunju, meni su htjeli prodati priču da bolje raste na dunji nego na sjemenjaku i da nisu ogromnog rasta.
Pogotovo neki rasadnici znaju imati one "vrhunske" sorte na dunji, a onda ostale na sjemenjaku. ::)
-
Kao šta sam napisao u tekstu u privitku za jedan časopis, Pyrodwarf i OHF selekcije su puno bolje, otporne su i na bakterijsku palež i na niske temperature, te puno veće tolerancije na vapno. Dunje su zeznute i mislim da nemaju budućnosti u modernom voćarenju.
Navedene podloge su još u ispitivanju kod nas, tako da ih nema za nabaviti, osim izvana, no mislim da to više nije problem, jer smo u EU.
Nisu dunje ogromnog rasta, ali nisu ni trajne i imaju problema. Sjemenjak se može uspješnom rezidbom dovesti u red, mogu vam slikati pakamov trijumf na sjemenjaku, nije veći od 3,5 metara, slikat ću ga neorezanog, da se vidi habitus, da netko ne bi mislio da sam ga upravo pilio, pa ću poslati dok ova kiša konačno stane.
-
Ne znam zašto neki rasadnici preferiraju cijepljenje na dunju, meni su htjeli prodati priču da bolje raste na dunji nego na sjemenjaku i da nisu ogromnog rasta.
Ma sve je stvar profita i zarade. Osuši ti se ili ne uspije kupit ćeš drugu da popuniš rupu, jel tako? Isto kao marelice na džanarici. Na to ciljaju. Kod jabuka i drugih voćnih vrsta nema takvih problema, no da sadiš par hektara malo bi više pazio na takve stvari.
-
Ma sve je stvar profita i zarade. Osuši ti se ili ne uspije kupit ćeš drugu da popuniš rupu, jel tako? Isto kao marelice na džanarici. Na to ciljaju. Kod jabuka i drugih voćnih vrsta nema takvih problema, no da sadiš par hektara malo bi više pazio na takve stvari.
Ajde kruška na dunji još nekako i uspijeva ali pored toliko opće poznatih sušenja marelice na džanarici i rasadničari je uporno forsiraju zbog svoje zarade uprkos mani podloge zar to nije baš bezobrazno.Mislim da bi možda netko mogao zaključiti da bi se zarada mogla ostvariti i na kvalitetnom proizvodu a ne samo na količini.
-
Može li mi netko reći u čemu je problem kod ovih dviju krušaka:jedna je viljamovka a druga je mislim lipanjska ljepotica,baš sam ih neki dan pobrao,možda ih je bilo oko dvije kile.Stare su 7 godina,prošlu jesen sam ih pognojio konjskim stajnjakom.Nikako da narastu kako treba,viljamovka još ima nekakvu krošnju dok lipanjska nikakvu.lipanjska mi još nekako rodi dok viljamovkajako loše,sad ima samo dva ploda,ranijih godina je imala više a sad sve lošije.
-
Lipanjsku ljepoticu moraš sustavo prikraćivati u proljeće piše na webu, jer ona inače neće bez tog zahvata pokrenuti rast. Imam tu Lipanjsku ljepoticu i isto tako je dvije godine toliko kilavo rasla da sam razmišljao da ju iskupnem van, a bilo mi je žao jer je ipak procvijetala i jedan plod probao. Onda sam ove godine prikratio grane i neke kratke grančice od svega 5-6 cm odrezao na čep i tek tada je živnula u rast !
Danas imam nekoliko grana dugih po 30cm, a prije kretanje vegetacije grane nisu imale duljinu više od 4-5cm kroz dvije godine od sadnje.
Za Vilijamovku nemam pojma i snjom imam problema, jer na njoj čak nemam što odrezati, uredno pognojeno, po ljeti zaljevao itd., sve druge voćkice rastu ko lude čak i ta Lipanjska nakon zahvata, ali Vilijamovka ne. Vjerojatno treba i nju sustavno prikraćivati no zasada na njoj nemam što odrezati.
-
U početku sam ju prikračivao ali pošto je svaki put porasla vrlo malo prestao sam je orezivati bojeći se da mi onda još bolje neće narasti,inaće ima još i dosta plodova s obzirom kakva je.
-
Mislim da je tu problem gnojidba, jer nedostaje makro i mikro biogenih elemenata. Prije sadnje treba napraviti meliorativnu gnojidbu prema analizi tla, ako je moguče. Nakon toga ide redovita gnojidba dva ili tri puta godišnje (osnovna gnojidba i prihrana). Osnovna ide sa manje dušika ,a više fosfora i kalija. Prihrana ide večinom sa dušičnim gnojivima. Ako se netko odluči za eko voćarstvo onda treba na neki način nadomjestiti makro i mikro biogene elemente. Nemože stajsko gnojivo ili malo plantele organik zadovoljit sve potrebe voćke za hranjivima. Treba dodat točno onoliko koliko voćka potrebuje pa da se izbalansira vegetativni i generativni rast voćke. Na ovim zadnjim slikama bi trebalo povijat grane prema dolje. Kod mene ide više povijanja i pinciranja, a manje rezidbe kod mladih voćaka.
-
U početku sam ju prikračivao ali pošto je svaki put porasla vrlo malo prestao sam je orezivati bojeći se da mi onda još bolje neće narasti,inaće ima još i dosta plodova s obzirom kakva je.
Rezidbom ces tek potaknuti na rast jer biljka tezi obnavljanju izgubljenih grana/grancica.
A ovo sto zaostaje u rastu i nema ploda isto tako bi mogao biti uzrok, osim nedostatak hranjive tvari i to sto ti grane nisu povijene. Sve grane kod krusaka i jabuka koje imaju kut u odnosu na centralnu provodnicu koja gleda u nebo manju od 30°, nece roditi jer je vise izrazen vegetativni rast nego generativni (fomiranje cvjetnih pupova za cvatnju iduce godine). To pise i u knjigama vocarstva, zato se grane povijaju radi rodnosti.
Nisam se bas zagledao u fotografije jer nisu nesto detaljne, ali sada kad malo bolje gledam ja tu nevidim gdje je centralna provodnica. Ako si isao u oblik vaze tu imas tri ili vise centralnih provodnica, a ako nije to uzgojni oblik vaze i imas jednu centralnu provodnicu onda bi trebala biti jedna. Ali ja tu vidim da vockica ima mnostvo grana koje se nedaju izbrojiti koliko ih ima i sve su usmjerene prema nebu.
Kada imas mnostvo grana usmjereno prema nebu tada vocka puno slabije napreduje jer trosi previse hranjivih tvari iskljucivo na rast grancica, a skoro nista na cvjetne pupove.
Trebao bi malo prelistati knjigu od Tomislava Jemrica da vidis ocemu pricamo.
Mozda je cak kriva i rezidba ako si postucao grancice na kojima su bili cvjetni pupovi jer vidim da ti sve grane posla u zrak prema nebu.
-
Problem i je u tome što se baš ne kužim u rezidbu voćaka pa sam vjerojatno kao što i kažeš orezao krive grančice.
-
Problem i je u tome što se baš ne kužim u rezidbu voćaka pa sam vjerojatno kao što i kažeš orezao krive grančice.
Ako je tako onda ti je najjednostavnije napraviti slijedeće, vidiš sve ove okomite grane koje su usmjerene prema nebu, a neradi se o centralnoj provodnici i ako se one nedaju povijati onda ih odreži, jer ionako na njima nema cvjetnih pupova to su vodopije.
A ostale grančice, grane koje nisu tako okomite ostavi ih i povijaj pod 45° prema vodoravnom položaju.
Zatim zadnja stvar, grane i grančice koje imaju kut 45° prema dolje u vodoravnom položaju ostavi ih i malo prije kretanja tj. u trenutku prije otvaranja cvijetova vidjet ćeš koja je grančica višak tj. nema cvijetnih pupova, a narušava prozračnost poreži.
Ili ako nisi uopće siguran šta sam sada objašnjavao, samo sačekaj na proljeće kada pupovi budu pomalo otvarali cvijetove, e onda pažljivo reži tako da nebudeš neporezao krive grančice i oštetio cvijetne pupove. A povijanje ostalih grana napravi nakon cvatnje da nepotepeš cvijetove.
Uglavnom cvijetni pupovi su krupniji od lisnih pupova i prema tome ćeš prepoznati cvijetne i lisne pupove.
http://www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/05rezidbajabukaikruska-vretenastigrm.pdf
A kako treba izgledati voćkica pogledaj onu breskvu koju imaš koju si okačio pod temu breskva, e tako mora nekako izgledati voćkica zato i je rodna u odnosu na krušku.
-
Hvala na savjetu tako ću napraviti.
-
Evo dva videa o zimskoj rezidbi voćaka, pa možda pomogne nekome.
https://www.youtube.com/watch?v=BjJbE0E95Oc
https://www.youtube.com/watch?v=CIppB7vXekI
-
Namjeravam zacijepiti jednu staru sortu kruške koja baš sada zori.
Kruške su sitne, ali meni su još od djetinjstva jako fine, baš mi imaju dobru aromu, dosta su slatke i sočne što mi je za krušku bitnije nego njena veličina i ne brašnjave.
-
https://www.dropbox.com/sh/2ib5y0olkcv1ex6/AAAdflI8xaj7dwoKEMskHlsBa
-
Je li to "tikvica nagowitz"?
U mom kraju ih zovu "šefice".
Bujno stablo, slatke, armatične, sitne, žute kad su zrele i padaju sa stabla.
Zrele se mogu se čuvati u frižideru tek koji dan.
-
Mislim da je to ta. Kod nas ih zovu "štrafički" i "kucinke".
-
Mislim da je to ta. Kod nas ih zovu "štrafički" i "kucinke".
U okolici Jaske tu krušku zovu isto štrfiček, a kod nas štučka, tučka, tikvica, petrovka. Imam dvije mlade takve kruške, al se plodovi malo razlikuju po obliku i okusu. Plemke sam uzimao sa različitih stabala pa sad imam dvije sorte tih krušaka. Bitno mi je da sam uspio sačuvat staru sortu jer su susjedi porušili te stare kruške prije par godina. Sitna, ali jako fina i aromatična kruška.
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&cad=rja&uact=8&ved=0CCQQFjAB&url=http%3A%2F%2Fwww.stare-hrvatske-vocke.com%2Fkatalog-starih-sorti-krusaka%2F94-kruska-tikvica.html&ei=v7nLU-6AJafOygPfzIKQAw&usg=AFQjCNGaZum82gGmw2oDVrdO9pcCqJrQFA&sig2=LlCCSYJ1PgcFc4xxSDQ2fg
-
Ljudi imam jedan problem... šta da radim... :o
Upravo danas kraj 8mj. primjetio sam da je kruška Pastorčica u cvatnji. ::)
Ljetna rezidba je vršena u 7mj., rezao sam samo vodopije i drugo ništa, jel to ima kakve veze stime ?
-
SAS kod tebe je stiglo proljeće... pup u fazi balona.. ;D
-
@ SAS
Mislim da to nema veze sa rezidbom i ako ima nije bitno.
Kod mene cvatu, Abate fettel, Grand Champion i Boskova, znači one kruške koje nisu na prolječe, odnosno one koje nemaju ploda.
Ma nije ni čudno kad je takvo blesavo vrijeme.
Meni Wiliamovke otpadaju sa stabla a glavni razlog su veliki zeleni skakavci, koji nagrizu kožicu i plod na tom mjestu uslijed stalnh kiša počinje trunuti i otpadne.
-
Jao kad sam vidio da mi kruska cvate vec sam se pitao gdje mi je motorka ! ;D
Ta kruska ove godine ima svega 5 plodova, inace prema mom oku trebala je imati bar 20 kak je jednom vec bilo.
Ako je sada procvala jel to znaci da iduce godine nena roda ? ???
-
Ne znači da neče biti roda, nisu se svi cvijetni pupovi otvorili.
Kod mene su Santa Marija i Wiliamovke bile pune a Conferance je pun samo na gornjim etažama, pošto je lani prerodio. Pakham je prilično rodio, dok su na Boskovoj i Abate samo po dva ploda po stablu.
https://www.dropbox.com/sh/gdz87ijiv3km4cp/AAD-FmqWKXRXz-DQqd2cyFaJa?dl=0
https://www.dropbox.com/sh/ynkwliiqq3zmkn1/AAB_-M6LgFQwg9WOmXll0Naza?dl=0
@ SAS, nemoj mi se smijat.
-
Dali je nekome poznata ova sorta krušaka? Dozrijevaju negdje početkom kolovoza, a ubrane su u jednom starom voćnjaku. Požute kad padnu na tlo za par dana, a žute su i na stablu kad dozriju. Ukusne su i sočne sa dosta sladora. Mislim precijepit tu krušku na proljeće pa bi volio znat koja je to sorta.
-
Googlao ali nisam pronašao stručni naziv, jedino ovo. http://www.stare-hrvatske-vocke.com/katalog-starih-sorti-krusaka/338.html
-
Da to je ta kruška 100% sam siguran. Hvala Zdrave. Ja sam isto tražio, ali nisam ništa našao. Znači sorta kruške je Jabukovača ili se tak barem zove kod nas. Pokušavam izvući neke stare sorte iz starih voćnjaka, al za neke nemam pojma koja je sorta. Večina tih sorti je pri kraju životnog ciklusa i jako je teško pronači plemku, ali zadnje je vrijeme da se nešto spasi. U zadnjih par godina jako brzo se suše i propadaju ta stabla u starim voćnjacima.
-
Takvu slicnu krusku ima moj najblizi susjed do mene i dolazi u dozrijevanje prije Vilijamokve tak kak pise na web stranici. Uglavnom kod njega dolazi od kraja 7 do sredine 8mj.
Ta susjedova kruska ima manu da ako plodovi predugo odstoje odnosno kad je prezrela tada postane brasnasta i kasata i nije vise za jesti. Treba ju jesti trenutak kad uberes sa drveta kad je malo tvrda zelenkasta onda je dobra. Ta kruska je u potpunosti zdrava i visine je od oka nekih 10m.
-
Da, šteta bi bilo da se takve fine stare sorte zatru. Probaj je na prolječe malo prištucati, pa možda izbiju kakve duže jednogodišnje grančice.
-
Ako je sorta fina zašto ne, pogotovo treba precijepiti na novu podlogu ako je nema u rasadnicima. Kod starih sorata je najveći problem naći prave nazive, pa imaš uglavnom te seljačke nazive koje su sami izmislili.
Ja se baš za tu sortu nisam trgao jer mi smeta kada plodovi postanu brašnjasti i kašasti odnosno uopće nestoje dugo. A još ktome nemam mijesta u svom voćnjaku da posebno spašavam sorte koje mi nisu na prvom mijestu. Već sam ove godine počeo saditi oko kuće jer u voćnjaku više nemam mijesta.
Staru krušku bi morao moći malo jače poštucati na čepove i na par pupova koji su bliže okomici i onda bi tada trebalo potaknuti vodopije. Tako sam ja na trogodišnjoj Lipanjskoj ljepotici u proljeće poštucao na čepove jer nisu uopće htijele rasti grančice. Bile su duge svega 4-5 cm od centralne provodnice pa je iste godine potijerala iz čepa grančice dužine 30-40cm.
@Siki ako nebudeš svejedno imao nakon štucanja plemke za cijepiti možeš mi se javiti pa ti od susjeda poštucam hrpu plemki da moš cijepiti na podlogu. Mogu ti prije toga pofotkati u 7mj. plodove da vidiš jel ta sorta pa onda na spavajuči pup, ja mislim da je to ta sorta jer prema izgledu me odmah posjetila na tu susjedovu krušku.
-
Mislim da budem našao par plemki na toj kruški Jabučarki. Hvala SAS na ponudi za plemke i budem ti javio ako mi bude trebalo. Svakak poslikaj tu krušku da vidimo dali su iste, a možeš i neke druge autohtone stare sorte. Da malo je problem za nazive tih sorti, jer za jabuku Božićnicu sam do sad vidio najmanje 5 razičitih sorti pa izgleda da su ljudi nekad svaku kasnu crvenu jabuku zvali Božićnica.
-
Ma prava jabuka Božnićnica bi trebala biti ona koja se jede tek kada odstoji tj. negdije u 12mj. jer su prekisele, i takvi plodovi su se inače vješali na bor kad drugo nisu imali s čim okačiti. Velim to su sve neki seljački nazivi jer su se oni pravi službeni nazivi iz uvoza pogubili ili su bili preteški za izgovoriti i onda su počeli sami davati imena. Isto tako za svaku jabuku vele da je zimska koja dolazi u 9-10mj., a za mene nije niti jedna prava zimska jabuka ako nema čuvanje bar do nove godine u normalnim hladnim uvijetima u podrumima jer zima službeno počinje tek 21.12.
A što se tiče starih sorata krušaka ima još jedna stara sorta kruške kod bake u zagorju, i ta se bere krajem 9 i početkom 10mj. i čuva se bezbrige do sredine 11mj. Baš onako kad se beru plodovi u zelenskatoj boji izgleda poput Pastorčice, ali kada odstoji tada prelazi u žutu boju i okus je fanstatičan za zimsku staru sortu, i još ktome nebrašnjavi. Uglavnom okusom je puno bolja od Pastorčice, ima malo izraženu kiselinu uz malo slatkoće, ali ima aromu. Budem probao pronaći podlogu divlje kruške pa ću pokušati precijepiti na nj, šteta da ta sorta propadne jer je nema nigdije za kupiti.
-
Obečao sam da ču javiti koliko dugo se čuvaju u običnom, ne baš idealnom podrumu, kruške Pakham Triumph.
U mome podrumu su izdržale nešto više od 20 dana.
-
Na koji razmak biste preporučili saditi kruške red od reda i jednu od druge u redu?
Sorte sam manje više izabrao, sad je vic što imam na izbor BA29 i sjemenjak za podloge. Koliko sam pročitao ovaj forum o kruškama, vidim da Razor preporuča sjemenjak, pa će vjerojatno tako i biti, samo me strah da ne podivljaju u visinu/širinu, pa me zanima vaše mišljenje u vezi razmaka.
-
Ovisi koje su sorte upitanju bujna, srednje, i umjereno, i koji uzgojni oblik želis.
No ugrubo BA29 ide 4x4, dok za sjemenjak ako nebudes posvetio postenu brigu u rezidbi neide ispod 5x5.
To pricam za hobi/amaterske vocare, dok za profesionalni uzgoj gdje ide i mehanizacija treba se detaljnije raspitati o svemu plus proci strucnu obuku rezidbe.
-
novoposadjena (jesenska sadnja) pastrocica klonula ... listovi se joj ofurili, od vrha prema peteljki se crne... znam da sam to negdje vec ovdje na forumu vidio al da ne trazim..
1. kaj ju je strefilo?
2. ima li sanse spasiti ju?
damn, u ponedjeljak je bila zdrava i cila, u petak ju je to zadesilo?!!...
-
Nema! :'( Vjerojatnije bakterijska palež ili malo vjerojatnije previše dušika prilikom proljetne gnojidbe!
-
@SAS
Nema potrebe,sjemenjak ide 4x4, 3x4, eventualno 3x3 ovisno o uzgojnom obliku, provansalska dunja ba-29 može slobodno na 3 metra jedna od druge u redu!Obečao sam da ču javiti koliko dugo se čuvaju u običnom, ne baš idealnom podrumu, kruške Pakham Triumph.
U mome podrumu su izdržale nešto više od 20 dana.
To je to, do tri tjedna, maksimalno 4! Nažalost! Krasanke nešto duže, ali one gube dosta vlagu iz plodova pa je to isto problem! Hladnjača je najbolja opcija ili veliki stari frižider ako je moguće za manje količine :P :P
-
@blitva
To je vrlo vjerojatno erwinia (bakterijska palez) cim prije iskopaj sadnicu i spali da ti se neprosiri po vocnjaku !
Imao sam to na tek posadenoj kruski Trevuska i nije joj bilo spasa.
http://www.horvat.hr/preporuke.php
@Razor
Naravno da se da kod kruske na sjemenjaku odrzavati i manji uzgojni oblik samo treba znati. Osim toga prosjecan amater se boji skara pa ce radije ostaviti da se vocka siri na sve strane u nedogled.
Dali kod cuvanja plodova Krasanke mozemo produziti cuvanje i vlagu tako sto bi plodove ubacili u najlon vrecice za zimnicu i onda dobro zatvoriti uz malo istisnuti zrak iz vrecice kako nebi plodovi izgubili vlagu ?
-
hm.. jeste li sigurni, evo za svaki slucaj i fotografije:
(http://s29.postimg.org/ic3v4a2nn/P1060669.jpg) (http://postimg.org/image/ic3v4a2nn/)
(http://s29.postimg.org/5i5taxp83/P1060670.jpg) (http://postimg.org/image/5i5taxp83/)
(http://s29.postimg.org/lufv0o3jn/P1060671.jpg) (http://postimg.org/image/lufv0o3jn/)
-
Tarik: I jel to Vas konacan odgovor ?
Ja: Da !
Tarik: Tocan odgovor, bakterijska palez je poznata po tome da crnina krece od vrhova lisca prema peteljki.
Uskoro budes vidio gotovo svo lisce u crnini ko da je na sprovodu.
-
sad bi nesto rekao o tim sadnicama koje kupujem i nabavljam! >:(
-
Evo moje pokojne Trevuske pogledaj lisce, ima jos par lisca gdje bakterioza pocinje siriti od vrha lisca prema peteljki.
-
I šta se čeka s njom.Da ti zarazi i ostalo.Ajmo,pali :)
-
Kakva vam je situacija sa oplodnjom krušaka.
Kod mene jako loša.
Abate Fettel unatoč obilnoj cvatnji, 0 bodova.
Vilijamovka obična i crvena, Pakham, Julijska, Boskova, Grand Champion, Santa Marija, Etruska, tu i tamo poneki plod.
Najbolje je prošla Coference.
-
Kod mene odlično .Prorijeđivao sam Packamovu i Lipanjsko zlato a mislim da ću morati još i Santa Mariju a Lipanjsku ljepoticu neću pošto ona svake god jako rodi a izgleda da joj to ne smeta mlada Rana Moretinijeva treća god ima 15tak plodova pa možda koji skinem da joj olakšam, ali zato šljive i mlada kajsija nula bodova lijepo ponijele i na šljivi skoro sve a na kajsiji sve otpalo.
-
Kod mene je skoro cijeli tjedan kada su bile kruške u punom cvatu, bio mraz u jutro a preko dana bura. Čak ni bumbari ni solitarne pčele nisu letjele.
-
Siki evo plodova krusaka od susjeda, kako sam bio obecao da cu fotkat da usporedimo jel se radi o istoj sorti. Naravno ove su ubrane sa stabla pa jos nisu pozutijele, inace ti plodovi pozute ko sunce. :)
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=189.msg59206#msg59206
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=189.msg59161#msg59161
-
@ SAS to je ta ista kruska sorta Jabukovaca. Kad dozrije pozuti i dosta je socna dok nije prezrela. Mislim ove godine posaditi Starkrimson zbog boje ploda.
-
Ma da kad plod postane malo prezrel onda uopce vise nije za konzumaciju. Jednostavno iznutra postane kasasta i suha.
Zato se bas netrgam za tu sortu jer samo tijedan dana kasnije od pocetka zriodbe kod Jabukovace krece Vilijamovka pa tu sortu nema smisla imat kad je Vilijamovka 100x bolja. Kod Vilijamovke je slucaj da plodovi nebrasnjave vec postaju sve socnije i socnije i naravno ukusnije sve dok skroz nepropadnu. Taki nemos fulat vrijeme berbe za stolnu konzumaciju kao kod Jabukovace.
Starkrimson bi mogla biti dobra sorta jedino nemam informaciju dal brasnjave, a tesko ju je nac na divljaka. Agro car cijepi Starkrimson na dunji pa mi takve vockice kilave u rastu. Znam za to da bas kruske na dunji neceju lijepo rasti u mom vocnjaku, imao sam Fetelovu na nekoj dunji ta se nije maknula smijesta kroz dvije godine, dok se nije posusila. Pa sam uvalio Gelertovu isto dunji koja ima odlicnu kompaktibilnost s dunjom i ta mi kilavi u rastu vec pune dvije godine. Tocnije imam samo dvije postrane grane od prosle godine i na tome je i ostala i ove godine. I nisam Gelertovu posadio na istom mijestu gdje je bila Fetelova, to je mijesto prazno. A Gelertova je posadena nekih 15m dalje od tog mijesta bas na mijestu gdje je nekad lijepo rasla visnja koju sam bio izvadio jer sorta nije valjala nista.
-
A kako ti na tom terenu rastu kruške na sijancu ?
-
U odnosu na te kruske koje su na dunji rastu bolje imaju tri puta vise grana, ne znam koji je vrag da na dunji nece upoce rasti. A recimo sama dunja Leskovacka raste ko mutava, otisla je u nebo pod oblake 3.5m u trecoj godini na MA podlozi.
Zato kad idem u rasadnik onda trazim kruske na divljaka da nemam problema s kilavim rastom.
-
@ SAS probaj posadit Boskovu bocicu da vidis kak to lijepo raste. Super ukusna kruska al formiranje uzgojnog oblika katastrofa barem meni. :D
-
Siki ako imas problema s bujnoscu kod Boskove bocice rezi iskljucivo u vrijeme ljetne rezidbe tako sam ja rijesio bujnost kod Pastotcice kod koje nisam znao uopce izaci na kraj. Ako rezes po zimi ili rano na proljece onda potices na obnavljanje sve sto si porezao, i to posebno kod Pastorcice do tri puta vise izbijaju sibe na mjestu rezidbe. Nisam imao prilike probat Boskovu bocicu pa ju nisam sadio. A ovu Gelertovu sam uzeo cisto radi toga kad sam bio kod Agro cara pa sam trazio neke druge sorte nesjecam se vise koje onda su mu sve te najbolje sorte bile cijepljene iskljucivo na dunji. A one losije sorte su na sjemenjaku. Tada sam popizdio i uzeo tu Gelertovu na dunji jer znam da ima odlicnu kompaktibilnost s dunjom. Iako nisam probao okus plodova, uglavnom ju svi hvale. Htio sam sortu kruske koja dolazi poslije Vilijamovke.
Sad cu u slijedecem postu postaviti fotke krusaka da mi forum nepojede sve napisano u jednom postu.
-
Evo na prvoj fotki je Gelertova na dunji u drugoj godini od sadnje. Ta se sorta inace vodi u brosuri od Agro Cara kao bujna do vrlo bujna i uspravnog rasta.
Cak za Boskovu bocicu pise da je srednje bujna pa ne znam kak bi brze rasla od Gelertove.
Zatim na drugoj fotki je Passe Crassane u trecoj godini od sadnje, i za nju vele da je srednje bujna.
Poslije nje je Klapov ljubimac isto na sjemenjaku i u isto vrijeme je sadena. Srednje bujna sorta.
-
I sad opet dvije problematicne u petoj godini od sadnje, Lipanjska i Vilijamovka. Jedino nisam siguran da su one bas na sjemenjaku iako je navodno pisalo na etiketi da su cijepljene na sjemenjaku iz prostog razloga jer je podloga za 1/3 tanja od plemke. One uredno cvatu od prve godine od sadnje, ali da bi malo porasle to nista.
Imam i dvije starije vockice, jedna je Pastorcica vjerojatno u 10-oj godini od sadnje i ona raste ko mutava. A ove godine ima dosta plodova. Zatim stara Vilijamovka koja svake godine cvate otkad vodim malo brige o njoj, rezidba i proljetno spricanje.g
-
Nije mi problem kod Boskove bocice bujnost nego kod nje su mi sve grane nekak visece i jako povijene prema zemlji tak da ju je tesko formirati u uzgojni oblik. Neku godinu rodi neku ne, a stara je oko 7 godina i cijepljena na divljak kruske. Inace je po okusu slicna gelertovoj.
-
Onda ti uzgojni oblik nije vazan, bitno da rodi, a to kak izgleda to je nebitno jer nije za izlozbu. ;D
-
tek sam sada vidio raspru o podlozi za krusku... bjezite ljudi od dunje kao podloge za krusku. Ili barem pazite na odabir vrste kruske (izvor:Jemric)
Od vegetativnih podloga
najčešće se rabi dunja zato što
daje manje bujna stabla koja
ranije rađaju. U uporabi se
nalaze tri podloge iz
istraživačke stanice East
Malling u Engleskoj: dunja
MA, MB i MC i podloga
BA 29 iz instituta INRA u
Francuskoj. a žalost, dunjaje
nepodudarna s većinom sorata
kruške. Sorte krušaka koje su
nepodudarne s dunjom su
Williams (Viljamovka), Red
Bartlet (Crvena Viljamovka),
Starcrimson (Starkrimson),
Cosciaprecoce (Košia rana),
Clappis Favourite (Klapov
ljubimac) Beurre Bose (Boskova
bočica), Beurre Clairgeau
(KleTŽo), Beurre Giffard
(Žifarova), Precoce de Treuoux
(Trevuška) i dr. Sorte koje
imaju dobru podudarnost s
dunjom su Poire de Cure
(Pastorčica), Jakovka, President
Drouard (Druardova), Beurre
Hardy (Hardijeva, Gelertova).
Da bi se na dunju mogla
cijepiti nepodudarna sorta,
prvo se mora cijepiti
podudarna sorta, a zatim
na nju nepodudarna sorta
(slika 30, str. 37).
Druga slaba strana
uporabe dunje kao podloge
jest njezina osjetljivost na
fiziološki aktivno vapno.
Sve "nashi" sorte imaju slabu
podudarnost s dunjom.
Za te sorte kao podloge mogu
se rabiti sjemenjaci Pyrus
serotina, Pyrus betulaefolia i
Pyrus ussuriensis. Podloga
BA 29 otpornija je na fiziološki
aktivno vapno od ostalih
podloga dunje, ali ipak ne
-
Ja bas imam Gelertovu koja se odlicno slaze s dunjom i svejedno neraste. Nista morat cu potraziti/kupiti sjemenjake kruske i sve to precijepiti na njih ili kupiti gotove sadnice na sjemenjaku kruske, a ne da trpim kilavljenje rasta na dunji.
-
Ja sam hobi voćar koji voli eksperimentirati.
Imam mladi nasad krušaka na MA dunji.
Pročitao sam da dosta sorata treba međupodlogu (Pastorčica ili Gellertova ili Santa Marija).
Samo su mi Viljamovke na međupodlozi Pastorčice.
Kako sam pročitao ovu temu, vidim da se je promijenio stav prema dunji kao dobroj podlozi sa početka teme:
Imaš nekoliko vrsti podloga za krušku:
Pyrrus sp. (najčešće Pyrrus communis) - divlja kruška -
-
Pitanje je: Zasto se promijenio stav da podloge dunje nisu vise najispravnija podloga za krusku?
Imam 1,25% vapna u tlu i 7,2pH tla i za sad mi kruske na dunji dobro napreduju.
Nabavio sam Pyrodwarf kruskinu podlogu i nesto pocijepio. Ima li netko veca iskustva sa tom podlogom?
Da li da je razmnozim Pyrodwarf ili da cijepim sa međupodlogom na dunji MA ili BA 29?
Koji su kljucni nedostatci dunje kao podloge?