Kruška

[riba]

pošto vidim da nisi trenutačno raspoložen za neku preveliku filozofiju,onda par jednostavnih poteza:
- za sadnju još nije prekasno,u stvari vrijeme je odlično(bolje sad ak je moguće nek na proljeće)
- rupe promjera 1m,dubine bar 0,8m (ak bi sadio u proljeće svejedno iskopaj rupe da zemlja malo promrzne)
- razmak..(ovisi o načinu uzgoja krošnje),3-4m,ovisi kolko imaš prostora
- prilikom sadnje korijen očistiti od potrganog ili suhog
- bilo bi poželjno umoćit ga u smjesu ilovaće i stajnjaka prije sadnje
- sadnja: staviti humusa (poželjan sa staklom protiv voluharica)
            gore voćku
            zagrnuti rahlom zemljom
            dobro nagaziti
            staviti stajnjak,plantelu,konjski ili čiji drugi briket(ovisi kaj već imaš)
            zagrnuti do kraja
- na proljeće odrezati na visinu oko 0,9m
to bi ti bilo onak da baš nemreš puno pogriješiti,nadam se da će ti Razor reći još ponešto ak sam kaj propustil
 Pa,sretno!

[Brane]

isto pitanje sam i ja namjeraval postaviti danas
imam još nekih 1200 kvadrata zemlje uz vinograd, vinograd ne namjeravam proširivati jer kaj, imal bum 2000trsova sve skupa a kome vino to prodati onda...mislim na viljamovku...i na kuhanje rakije, možda i na OPG da tu rakiju mogu legalno prodavat..eko proizvodnja? Otpornost na bolesti? Koliki urod očekivati
koliko truda zahtjeva kruška uopće?
položaj je jug sa laganim otklonom prema zapadu, pošto bih išao na plantažni uzgoj - saditi u smjeru istok zapad(a tak pušu i vjetrovi) ili samo na dol
nadmorska visina je nekih 350m, Hrvatsko Zagorje,

[riba]

Brankec,daj se malo potrudi,pa prolistaj po netu
pa,ćuj bez zaštite niš od toga
kolko ti truda njoj,tolko ona plodova tebi
uglavnom sa ovih svojih 30 voćki imam tam do sedmog mjeseca dost zajebancije,poslije onda više i ne jer počinje zrioba i konzumacija,al ak ne spasiš i ne zaštitiš do tad,ode brale godina uzalud,skoro kak i v trsju

[Razor]

.eko proizvodnja? Otpornost na bolesti?

Teško bez prskanja. Nažalost, krušku napada bakterijska palež protiv koje se i prskanjem može malo postići. Definitivno bi trebalo prvo utvrditi agroekološke uvjete. Kruška je osjetljiva na proljetni mraz, mrazopuc, vjetar i naravno led. Treba utvrditi nakon analize tla koja podloga bi bila najbolja ( problemi s vapnom ). Nakon odabira podloge treba provjeriti kompatibilnost odabrane sorte s podlogom koja uvjetuje i sklop gustoće nasada. Bilo bi poželjno da je nasad malo izoliran, da se mogućnost prenosa bakterijske paleži preko vektora sa drugih stabala čim više reducira.
Sadni materijal treba biti certificiran, jer koliko vidim, većina krušaka za kupiti kod nas kod ovih privatnih rasadnika je sumnjive kvalitete, od nekompatibilnih podloga pa do krivih sorata i svakakvih klonova, da ne pričam o virus free sadnicama. Za ekološki uzgoj, treba odabrati posebne sorte. Nije isto da li se kruška koristi primjerice samo za preradu, ili i za konzumiranje u svježem stanju. Pojedine sorte su čudljive i ne daju uvijek na svakom tlu i položaju iste rezultate.
Po tome je kruška dosta osjetljiva, čak i ne toliko na bolesti ( osim paleži) koliko na agroekološke uvjete.

[Brane]

aha, krasno, super. Onda zemlju na analizu...savjete o izboru podloge i klonova mogu dobit i tamo gdje analiziram zemlju...ili samo dobim papir i tko te šiša...kolka je cijena analize ono... ?

[Razor]

aha, krasno, super. Onda zemlju na analizu...savjete o izboru podloge i klonova mogu dobit i tamo gdje analiziram zemlju...ili samo dobim papir i tko te šiša...kolka je cijena analize ono... ?

Možeš dobiti savjete za izbor kulture. Agroekološke uvjete moraš tražiti od DHMZ-a i agronomskog. Analiza tla košta 300 kn naviše, ovisno o traženim parametrima, meteorološki podaci lokaliteta oko 300 kn, na temelju toga se može dati agroekološka preporuka.
Ti si razmisli da li ti se to isplati, ako je toga više, par stotina komada, mislim da ti se isplati, u biti stvar je prvenstveno u financijama

[Ivan-Pila]

Pozdrav svima! evo kupio sam danas sortu: društvenka ali na internetu mogu nać jako malo, tj ništa od njoj. podloga je MC, pa vas molim ako netko može napisati nešto o njoj... fala! 

[ijagunic]

Imam problem kod jedne kruske, neke grane su mi pocele crniti kao da su izgorjele...
Kruska je stara oko 3 god (Lipanjska ljepotica)..

Ista stvar mi se dogodila s Vilijamovkom no ona je odmah cijela pocrnila...

Cuo sam na jedno dva mjesta različite stvari, jedni kazu da se nemoze to lijeciti niti sprijeciti vec da se mora sve vaditi van i vise nikako saditi krusku.
Drugi kazu da se moze spricat.

Slike nazalost nemam, pokusat cu nesto slikati za vikend kada budem doma.

Ako netko ima ideju sto bi moglo biti HVALA 

Evo i slika....

[Razor]

Pozdrav svima! evo kupio sam danas sortu: društvenka ali na internetu mogu nać jako malo, tj ništa od njoj. podloga je MC, pa vas molim ako netko može napisati nešto o njoj... fala! 

Doyenne du comice je naziv te sorte na francuskom. Upiši to na google, ispast će ti puno toga, čak i na hrvatskom, i slike i teksta.
Podloga ( dunja mc) ti traži potporanj, dakle armaturu ( slabo bujna dunja), kruška dozrijeva oko treće dekade rujna, slabije rodi i dosta je čudljiva sorta. Mora malo odstajati do konzumacije, jesenska sorta. Osjetljiva je na bakterijsku palež i na vjetar kod zrenja. Plod je relativno krupan, potrebna je dobra gnojidba. Sorta se kod mene na Bilogori nije baš dobra pokazala za razliku od drugih, no to je moje zapažanje, nije pravilo.

[Razor]

Evo i slika....

Odreži to 20 cm niže od nekrotiziranog dijela, napominjem da vidim slike oko 15cm  grane na voćki i stvarno na temelju toga ne mogu previše zaključiti. Dezinficiraj škare poslije toga i nadaj se da ti se neće dalje proširiti.

[ijagunic]

Odreži to 20 cm niže od nekrotiziranog dijela, napominjem da vidim slike oko 15cm  grane na voćki i stvarno na temelju toga ne mogu previše zaključiti. Dezinficiraj škare poslije toga i nadaj se da ti se neće dalje proširiti.

Vec odrezano, i zivim s nadom da se nece prosiriti. Ali koliko sam vidio siri se brzo, tako da cu vec sljedece godine znati stanje...

Hvala

[Razor]

Ja sam isto 2 kruške posjekao i spalio, jednu osakatio, lijeska je isto završila na lomači, tipični simptomi bakterioza

[aleksandar55]

ako bilo tko može pomoć mene kako bi zaštitili kruške od runtava buba

[Razor]

ako bilo tko može pomoć mene kako bi zaštitili kruške od runtava buba

Šta to je? Ne baratam s lokalnim nazivima Možeš mi poslati na latinskom, možeš mi i na engleskom poslati naziv štetočine koji su znanstveni jezici, ali stvarno ne znam šta ti je "runtava buba"

[chocobo]

Lijep pozdrav svima. 

Posadio bih dvije kruške, Gelertovu i Viljamovku i trebao bih savjet. Jel to dobar izbor s obzirom na međusobno oprašivanje?

Osim toga, dvoumim se oko izbora podloge, dunja MA, BA 29 ili divlja kruška.
 
Tlo je kod mene prvih 30-tak cm relativno rahlo i plodno, no ispod je teško i glinasto.
Zato mislim da bi dunja kao podloga bila bolji izbor.

Ali, prije 10-15 godina susjed do mene je posadio desetak krušaka na dunji, no slabo su rasle i nakon otprilike 5 godina, počele su se redom sušiti tako da mu je danas ostala samo jedna.
Pretpostavljam da uzroka može biti više, od nekompatibilnosti podloge do viška vapna u tlu.... a ne sjećam se točno da li je lišće bilo svjetlije boje, što bi značilo klorozu i višak vapna.
Marelice npr. kod mene vrlo dobro uspjevaju (onih godina kad ih ne uništi mraz i monilija), a njima odgovara vapnenačko tlo, pa je možda pametnije izabrati divlju krušku za podlogu.
Ali opet, drugi susjed ima dunju staru pedesetak godina... a kod mene sasvim dobro uspjevaju dvije jabuke, zlatni delišes i ajdared na M9, kojima bi trebala odgovarati neutralna do slabo kisela reakcija tla...

Znam da bi najbolje bilo napraviti analizu zemljišta, ali koliko mi se to isplati za 2-3 voćke?

Pročitao sam negdje da je dunja BA 29 tolerantnija prema vapnu u tlu, pa bi možda ta podloga bila najbolji izbor, barem za Gelertovu.
Viljamovku bi, iako može ići na BA 29, ipak radije sa gelertovom kao posrednikom, no tu dolazimo do mogućnosti da me zeznu u rasadniku, kao i činjenice da je teško naći takvu kombinaciju.

Zato sam razmišljao da uzmem 2 gelertove na BA 29, i viljamovku na "nečemu" pa ju cjepim na jednu od ove dvije...
Ili jednostavnije, da uzmem Gelertovu na BA 29, a Viljamovku na divljoj kruški i tamo gdje ću je posaditi poboljšam strukturu tla dodavanjem kvalitetnije i lakše zemlje metar u dubinu i oko 2 m u promjeru.
A tu dolazimo do sljedećeg što me zanima - da li postoji i kakva je razlika u kvaliteti plodova krušaka na dunji MA, BA 29 i divljoj kruški što se tiče okusa, mesa i veličine?

I koliko treba kruški da dođe u rod na dunji MA, BA 29 i na divljoj kruški?
Pretpostavljam da to ovisi i o sorti i uzgojnom obliku, pa me zanima neki prosjek za gelertovu i viljamovku?
Naišao sam na informaciju da na podlozi divljoj kruški rod dolazi tek oko pete godine (od nekog sam čuo tek u devetoj godini  )
Može li se nekim uzgojnim oblikom, gdje bi grane bile u vodoravnijem položaju čime bi se voćku tjeralo da stvara više cvjetnih pupova, i na divljoj kruški dobiti raniji rod, recimo u 3-4 godini?