Bez cenzure

Gospodo, koja se ne slažete sa mnom, tu sve piše

http://blog.dnevnik.hr/crostojkovic1958/2011/02/1628953047/crna-knjiga-bjelovara-je-stvarnost-1.html

CRNA KNJIGA BJELOVARA - JE STVARNOST ! (1)

"ČESMA" d.o.o. BJELOVAR
Pretvorba

Jedna od pretvorbi, barem na našem području, kojima će se još puno govoriti i pisati, vjerovatno će biti i pretvorba Drvne industrije "Česma". Tom pretvorbom i načinom kako je ona provedena vjerojatno će se morati pozabaviti i oni kojima je to dužnost i zakonska obveza. Da podsjetimo. Odlukom o pretvorbi i Program pretvorbe od 15. lipnja 1992. godine, DI "Česma" se pretvara u dioničko društvo u kojem vrijednost društvenog kapitala 58.341.000 DEM. (po tečaju 1 DEM. jednako 201.-HRD).

Taj društveni kapital pretvara se u osnovnu glavnicu Društva tako da je ona podijeljena u 583.410 redovnih dionica svaka u nominalnoj vrijednosti 20.100.-HRD (dinarska protuvrijednost 100 DEM). Agencija za restrukturiranje i razvoj (danas je to Hrvatski fond za privatizaciju) dala je 29. rujna 1992. godine suglasnost za provođenje pretvorbe poduzeća "Česma" na način kako je predviđeno zakonom.

Pljačka

Dakle, nije bilo primjedbi ni na program pretvorbe ni na procjenjenu vrijednost poduzeća. Kod ovog valja ipak apostrofirati činjenicu da DI "Česma" čini sedam zasebnih tvornica (Iverica, Pilana, Furnir, Šperploča, Tvornica komadnog namještaja Grubišno Polje, Pilana i Interijer u Čazmi) pa je više nego teško za povjerovati da svaka od njih vrijedi manje od 10 milijuna DEM, kako zapravo to ispada.

Proces pretvorbe ipak je krenuo iako su se čule priče da su radnici pod prijetnjom uručivanja radnih knjižica morali upisivati dionice s popustom na što svaki zaposleni ima zakonsko pravo. Iz straha da ne ostanu bez posla dio radnika upisuje dionice s popustom u maksimalnom iznosu od 20.000 DEM za "nosioce" grupe, tako da prema podacima iz siječnja 1993. godine imamo ovakvu situaciju: sadašnji direktor "Česme" IVAN LJUBANOVIÆ nosilac je čak 98 ugovora čija je ukupna vrijednost 1.960.000 DEM.

Nosioci ugovora

FILIP MAMIÆ, drugi je nosilac sa 63 ugovora, vrijednost 1.260.000 DEM, slijedi JOSIP MAMIÆ, nosilac 58 ugovora, ZORAN MAMIÆ, nosilac 54 ugovora, ANTE MAMIÆ, nosilac je 58 ugovora, BO®O MAMIÆ 29 ugovora, ®ELJKO ŠČRBAČIÆ 21 ugovora, IVANKA DODIG 22 ugovora i tako redom.

Ukratko, devetoro ljudi "nosioci" su 462 ugovora. U igri je još nekoliko "nosioca" ugovora dok su ostali uglavnom nosioci samo svojih ugovora o kupnji dionica s popustom. Ne mora netko biti veliki financijski stručnjak pa da izračuna za koliko je tu oštećena direktno hrvatska država.

Izvarani radnici

Stvarna vrijednost tih dionica je 9.240.000 DEM - ako sada uzmemo da svaki zaposleni ostvaruje u startu popust i ako tome dodamo u prosjeku desetak godina radnog staža, hrvatska je država izgubila između dva i tri milijuna maraka a pojedinci su na lak i jeftin način došli do dionica.

Pretvorba ide svojim tokom uprkos priča i raznih predviđanja, pa čak i najava da će biti revizija. Ništa od toga. Održava se i Skupština dioničara i bira Upravni odbor od devet članova i to: EMILIJA RAJIÆ (Zagreb), ZDRAVKO MAMIÆ (Zagrab), FILIP ŠIJIÆ (Fond MIO-RH), FERDINAND LAUFER (direktor "Croatiadrva" Zagrab), JURE ŠIMIÆ (Bjelovar), FILIP MAMIÆ, IVAN LJUBANOVIÆ ("Česma"), BO®O MAMIÆ I ®ELJKO ŠČRBAČIÆ.

On bi trebao "blagosloviti" stvarno stanje vlasništva dionica, a to je 38 posto Fonda za privatizaciju, 10 posto Fond MIO-RH, 12 posto radnici (stvarno i samo radnici) i 40 posto ostali (stvarno, direktori i "nosioci" grupa). Sam sastav upravnog odbora više je nego zanimljiv.

Ruka ruku mije

U Upravnom odboru su i oni koji su direktna konkurencija "Česmi" ("Croatiadrvo", odnosno njezin direktor) a upitna je i zaštita državnog vlasništva. No, stvari ne ostaju na tome. Dio direktora "Česme" i "nosioca" sklapaju i ugovore o kupnji dionica bez popusta, sada Doničkog društva DI "Česme". Tako IVAN LJUBANOVIÆ sklapa ugovor s Hrvatskim fondom za razvoj o kupnji 10.000 dionica bez popusta ukupne vrijednosti od 1. milijun DEM-a.

Takve ugovore na iste iznose, dakle na kupnju dionica vrijednih po 1.000.000 DEM sklopili su tada (20.11.1992. godine) ZDRAVKO MAMIÆ i FILIP MAMIÆ, a FRANJO PLAVEC iz Križevaca sklopio je ugovor o kupnji 5.000 dionica bez popusta vrijednosti 500.000 DEM.

Štetni ugovori

Kupnja je u svim slučajevima ostvarena uz pomoć bankovnih kredita koji su realizirani na taj način da dat polog od 100.000 DEM odnosno odmah je izvršena uplata 10 posto ukupne vrijednosti dionica. Prema sklopljenim ugovorima, preostali iznos plaća se u 59 mjesečnih obroka.

Kako smo kazali, preostali iznos otplaćuje se u obrocima. U prvoj godini mjesečni obrok iznosi 4.091 DEM, u drugoj, 7.500 DEM u trećoj, 15.000 DEM, četvrtoj godini 22.500 DEM i petoj godini, mjesečni obrok iznosi 26.250 DEM.

Tko su najveći dioničari

Prema dokumentima kojim raspolažemo (potvrde o uplaćenim iznosima Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu Zagreb) a koji nose datum 2.2.93., 4.3.93. godine, 16.7.93. godine i 22.9.93. godine vidljive su uplate pojedinih rata - dio je uplaćen obveznicama Republike Hrvatske za obnovu, čime je ostvaren popust od 30% (posto) a dio je realiziran preko firme Adriampex, čije je sjedište u Trstu.

Tijekom te prve godine otplate od plaćanja dionica odustali su BO®O MAMIÆ i ®ELJKO ŠČRBAČIÆ a ostali i dalje redoviti otplaćuju svoje dionice. Tako danas imamo ovakvu situaciju: Najveći dioničari su: ZDRAVKO MAMIÆ (5.500.000 DEM), IVAN LJUBANOVIÆ (2.500.000 DEM), FILIP MAMIÆ (2.500.000 DEM) i FRANJO PLAVEC (600.000 DEM).

Krediti

Sve to još ne bi bilo tako strašno da nema i onog još goreg. Nije li svrha privatizacije u prvom redu bila stvaranje zdravog gospodarstva, poduzeća kojima je dakako poznat vlasnik ili vlasnici koji će se, naravno, zalagati za što bolje poslovanje firme u koju su uložili novac.

U slučaju "Česma" d.d. ništa od ovog osim vlasničkih odnosa nije postignuto a i sumnjam da će biti. Kako danas stvari stoje, poslovanje "Česme" je sve prije nego zadovoljavajuće. Malo je poznato da je proizvodnja u dijelu tvornica prestala, dio radnika nalazi se na čekanju a oni koji rade minimalno su plaćeni i pod stalnom su prijetnjom da će dobiti otkaz.

Hrvatske šume na privatnoj pilani

"Česma" danas teško dolazi i do sirovine, posebno nakon uvođenja sistema licitacije, jer ju prati stalni nedostatak gotovog novca, odnosno nije u stanju osigurati plaćanje u traženom roku. U isto vrijeme, pak, događaju se blago kazano vrlo čudne stvari.

Usprkos nestašice i nedostatka novca, "Česma" 30. ožujka prošle godine sklapa ugovor o davanju pozajmice privatnom poduzeću "MIRO MARKETING" iz Zagreba u iznosu od 1.521.543 DEM. U ugovoru stoji da će vraćanje uslijediti po opozivu a korisnik pozajmice plaća kamatu u visini eskontne* stope Narodne banke Hrvatske.

Špekulacija sa uplatama

Istog dana DI "Česma" d.d. uplaćuje depozit za kupnju dionica N.K. "Croatija" d.d. iz Zagreba u iznosu od 702.250 DEM. I konačno, tog istog dana "Česmi" je odobren kratkoročni kredit (na izvještaju o odobrenju piše: za obrtne potrebe) kod "Bjelovarske banke" u iznosu od 1.000.000 DEM s rokom vraćanja od 30 dana.

Zanimljivo je i to da unazad nekog vremena "Česma" svoje proizvode plasira na tržište uglavnom preko privatnih firmi (Mariboro Grubišno Polje, Interarting Čazma, Elkate Zagreb...) a istovremeno zatvara svoje prodajne centre s obrazloženjem da nisu rentabilni.

Epilog

Ovo je samo dio problema, i oni su tek nazočni. Mnogo je pitanja na koja sa odgovori tek mogu naslućivati a na mnoga pitanja možda će odgovore dati tek pomna istraga financijskih i drugih stručnjaka.

Oni će sigurno moći i odgovoriti na pitanja da li je procjena vrijednosti "Česme" odnosno njenih sedam tvornica dobro napravljena, kakve su se sve nepravilnosti događale u tijeku pretvorbe poduzeća, kakvi su krediti korišteni zakupnju dionica i na temelju čega su odobreni, što će biti s onim dionicama koje su radnici bili primorani kupiti (odnosi se na dionice s popustom) i konačno, kako se vidi cjelokupno poslovanje poduzeća i nanosi li se njime šteta i poduzeću ali i hrvatskoj državi.

Na štetu hrvatske države

Kako sad stvari stoje s pretvorbom "Česme" d.d. bit će upoznata i Vlada i Sabor Republike Hrvatske. Koliko će sve to pomoći radnicima teško je kazati, ali jedno je sigurno a to je da valja što hitnije poduzeti sve što se može u sprečavanju najgoreg.

Cijela dokumentacija pohranjena je kod autora.

Branko Stojković

Bjelovar