2008. - Prskanje (zaštita) u vinogradu

[Vinofil]

Već zamišljam paradajze samo na odabranim položajima tipa dingač totalno neprskane bez umjetnih gnojiva i natapanja

[Ivan]

Već zamišljam paradajze samo na odabranim položajima tipa dingač totalno neprskane bez umjetnih gnojiva i natapanja

nebi im bas bilo dobro jer tamo je jako skrta i suha zemlja sto pase lozi, tj. plavcu, dok je paradajz ipak malo osjetljivija i jednostavnija biljka pa ne mozemo ocekivati da ce joj korijen za 2 mjeseca prodrijeti kroz kamen do 2 m dubine. tako da ces se ipak nacekati do paradajza sa Dingaca..

[goranin]

Trebala bi mi mala pomoć. Početkom ovog tjedna počeli su se otvarati prvi cvjetovi i planirao sam špricati u utorak ili srijedu.
Pošto je vrijeme kakvo je, nisam do danas uspio to napraviti. Pitanje je sada dali Špricati bez obzira na cvatnju prvi mogući dan ili pustiti do poslije cvatnje. Špricao sam zadnji put prije 11 dana sa sistemicima koji prije cvatnje preporućaju. znaći jel bolje špricati što prije bez obzira na cvatnu ili sačekati do poslije cvatnje, koja če trajati najmanje još 10-15 dana. Do sada nisam imao neke bolesti, ali poslije ovih kiša bojim se da bi peronospora i pepelnica mogle krenuti. 

[jura4]

Pozz
Jedno pitanje, po završetku cvatnje kojim otrovima bi trebalo tretirati vinovu lozu?

hvala

[companijero verbenicum]

Pozz
Jedno pitanje, po završetku cvatnje kojim otrovima bi trebalo tretirati vinovu lozu?

hvala

mislim da su ti to sistemici za peronosporu: RIVAL, ANTRACOL, SHAVIT, FOLPAN, FORUM STAR (možda jedan od boljih jer štiti dodatno od sive plijesni)
za pepelnicu sistemici: TILT, TOPAS, BUMPER, kojima bi bilo dobro da dodaš 0.2 % nekog močivog sumpora (CHROMOSUL, THIOVIT, CASSAVET, SUMPOR 80itd zbog kontaktnog učinka)
a možeš i Strobulinama kao što su STROBY i COLLIS (koji ti je dodatno djelotvoran i za sivu plijesan)
Postoje i kombinirani preparati kao što su QUADRIS (peronospora, pepelnica, crna pjegavost), CABRIO TOP (peronospora, pepelnica) EUPAREN MULTI(peronospora pepelnica), ali su ti oni i dosta skupi
te ako ne koristiš kombinacije za sivu plisan onda imaŠ fungicide za sivu plijesan one kontaktnr i malo jeftinije BOTRIL, RONILAN, MYTHOS

Moje iskustvo je primjena QUADRISA u kombinaciji s RONILANOM ili BOTRILOM u nazad 3-5 godina a sad već 2 godine koristim kombinaciju FORUM STAR-a i COLLIS-a, i mogu ti reći da ni najmanjih problema nisam imao niti s jednom od ove dvije kombinacije.

 

[companijero verbenicum]

pošto sam se tek jučer uključio na ovaj zanimljiv forum zanima me jedna stvar, kako vi primjenjujete pesticide u koncentracijama ili dozama po hektaru tj da li izračunavate količine naravo ovisno čime obavljate zaštitu (prskalica ili atomizer) i koliko otprilike vode trošite npr do cvatnje i poslijhe cvatnje.

[Razor]

Već 3 godine pišem jedno te isto, jel tko uopće čita arhivu
Ako je potrebno prskati, prskaj unatoč cvatnji. Štete od bolesti su puno veće nego od nešto slabije oplodnje.
 Šta će ti ostati od loze ako 10-15 dana ne prskaš po ovoj kišurini.
3 dana već pada, ne možeš ni krenuti prskat jer stalno dođe oblak, a inkubacija je kratka.
Ako ste htjeli to izbjeći, trebali ste prskati prije kiše i onda bi bili mirni 10-12 dana.
Prognoza DHMZ-a je ovaj put bila precizna.

@ Ivane zamisli ovu situaciju, poprskao si s bakrom prije cvatnje, počelo je cvatnja, palo je kiše oko 60 L/m², sve ti je isprala kiša i još svaki dan padne koji pljusak. Hoćeš li opet ponoviti s bakrom unatoč cvatnji ili ćeš ostaviti sve na miru dok ne završi cvatnja unatoč lošim vremenskim uvjetima? Dilema? Kako kome...
Bojim se i pogledati stanje na cda uređaju, temperature, vlažnost, oborine, sve je idealno za razvoj bolesti.

Možemo mi svi prskati ili ne prskati, ja osobno također izbjegavam pretjerano prskanje kad god mogu.
Ali činjenica je da je sve okolo nas s nečim tretirano. Meso, povrće, voće, žitarice. Šta onda jesti? Ne može se od zraka živjeti. Da li bi kupili kilu ekološki proizvedenog voća sa certifikatom po 3x većoj cijeni od onog prskanog? Ja nisam toliko bogat, a nije ni nikakva garancija da ćete zato duže živjeti.
Osobno mislim da je ekološka proizvodnja bilo čega jedna velika obmana i prodavanje magle od koje se može dobro zaraditi. Nažalost, kako je Zagorac rekao, sve nas je više milijardi i polako nestaje resursa. Sve će jednog dana morati doći na visoku produktivnost, tehnologiju pa i genetski inženjering. To apsolutno obuhvaća i integriranu zaštitu ( mehaničku, biološku, fizikalnu i tek na kraju kemijsku zaštitu).
Nekada u Europi nije bilo ni peronospore ni pepelnice, ni filoksere. Sve je to došlo iz Amerike. Da li znate kako je došla kukuruzna zlatica u Hrvatsku i srednju Europu? Avionom iz Amerike na Surčinski aerodrom ( Beograd ).
Dakle, putovanje prvom klasom. Došlo je i njima dosta štetnika iz Europe, da ne mislite da sve "zlo" dolazi od tamo.
Tko zna šta nam danas-sutra može doći iz cijelog svijeta. Kako se boriti protiv toga? Jako teško. Zamislite štetnika koji u svojoj domovini ima brdo neprijatelja i populacija mu stagnira u tolikoj mjeri da previše nije štetan po neku kulturu. Sad je taj štetnik ( ili bolest, svejedno je)  prenesen u uvjete gdje ima izobilje hrane, nema prirodnog neprijatelja, ima pogodne klimatske uvjete. Populacija kao i štete se stalno povećavaju, prirodna ravnoteža je totalno narušena, uvoz prirodnih neprijatelja zakaže iz tko zna kojih bioloških razloga ( bilo je već puno takvih slučajeva ), mehanička zaštita nemoguća ili nerentabilna. Suočeni ste s 2 mogućnosti. Napustiti uzgoj kulture, uništiti dakle hranjivu površinu ili kemijski tretirati, odnosno uzgoj otpornih GM sorata kojima opet treba dosta vremena da se selekcioniraju.
Kako napustiti kulturu koja je glavni izvoz neke države i brand kao takav i o kojoj ovisi tisuće ljudi? Utopija.
To su veliki problemi i oni su stalno prisutni.

[Razor]

mislim da su ti to sistemici za peronosporu: RIVAL, ANTRACOL, SHAVIT, FOLPAN, FORUM STAR (možda jedan od boljih jer štiti dodatno od sive plijesni)
za pepelnicu sistemici: TILT, TOPAS, BUMPER, kojima bi bilo dobro da dodaš 0.2 % nekog močivog sumpora (CHROMOSUL, THIOVIT, CASSAVET, SUMPOR 80itd zbog kontaktnog učinka)
a možeš i Strobulinama kao što su STROBY i COLLIS (koji ti je dodatno djelotvoran i za sivu plijesan)
Postoje i kombinirani preparati kao što su QUADRIS (peronospora, pepelnica, crna pjegavost), CABRIO TOP (peronospora, pepelnica) EUPAREN MULTI(peronospora pepelnica), ali su ti oni i dosta skupi
te ako ne koristiš kombinacije za sivu plisan onda imaŠ fungicide za sivu plijesan one kontaktnr i malo jeftinije BOTRIL, RONILAN, MYTHOS

Moje iskustvo je primjena QUADRISA u kombinaciji s RONILANOM ili BOTRILOM u nazad 3-5 godina a sad već 2 godine koristim kombinaciju FORUM STAR-a i COLLIS-a, i mogu ti reći da ni najmanjih problema nisam imao niti s jednom od ove dvije kombinacije.

Krivi navod : Antracol nije sistemik
                  Folpan nije sistemik
                  Shavit ne djeluje na peronosporu, samo pepelnicu

Euparen multi inače nema sistemičnu komponentu za peronosporu, samo kontaktnu 
Šta je skupo? Kila switcha koja košta 1129kn.
Šta se tiče doze bilo je već riječi o tome, kao i potrošnji vode. Pogledaj prijašnje postove.

[Ivan]

@Zagorac - ima nas sve vise a obradivih poljoprivrednih povrsina je sve manje, to je nazalost istina, pogotovo ako gledas hrvatsku! ja se vozim od ivanica do kutine pola sata i s jedne i druge strane autoputa su sikare i livade na kojima raste trava i korov i to je zalosno. hrvatska ima na stotine tisuca zapustenih hektara na kojima bi se mogla odvijati proizvodnja al sta ces, malo nas je al smo govna.. ti sada govoris kao da u svijetu nema gladnih.. pa u ovome trenutku je u svijetu 2-3 MILIJARDE ljudi gladno i svake sekunde ih na tisuce umre od gladi i to zapravo nema veze sa hranom i proizvodnjom hrane nego u cinjenici da je nekome u interesu da se ti ljudi niti ne nahrane i ne prezive. cijela afrika je gladna, osim par vecih gradova, siromasnije azijske zemlje, bliski istok.. no to nije pitanje hrane i poljoprivrede vec novaca i visih interesa. pa ko je uopce te zemlje opljackao i izgladnio?? pa mi, ljudi, uglavnom europljani, britanci, spanjolci, francuzi.. koji su i jedni od najbogatijih nacija na svijetu zahvaljujuci tome sto su te jadne, zapravo izrazito bogate zemlje (ruda, zlato, dijamanti, nafta, zivotinjski i biljni svijet..), opljackali i iskoristavali stotinama godina i sada cemo ih kao nahraniti i spasiti, da, mozes misliti.. a ako budemo htjeli prezivjeti u buducnosti morat cemo napustiti takve tehnologije i iskoristavanje ljudi i prirode opcenito jer pogledaj kakve su se ogromne promjene desile u samo zadnjih 100 godina! pola europe nema pitke vode, a zbog cega? pa sumnjam da je zbog "ciste" poljoprivrede i kvalitetnog odnosa prema prirodi.. nego zbog crpljenja i iskoristavanja sto naravno ne moze proci i bez industrijskog zagadenja. u slijedecih 100 godina ce cijeli svijet biti zagaden, nece uopce biti pitke vode i ratovi ce se voditi zbog vode a ne zbog nafte sto je vec jedna druga prica.

@Razor - sve to stoji ali i ti kao i ostali ne razumijete bit problema. uopce nije stvar u prskanju i ko je kada, s cime i koliko prskao i da li je pala kisa ili nije.. padala je kisa i pljuskovi i prosle godine i ovo proljece i to jako pa ja opet nisam prskao s nicime i nemam nikakve infekcije, pogotovo ne pepelnice i botritisa. kod mene uopce nije palo toliko kise i nimalo se ne brinem oko zaraze vinograda jer znam da je sve ok. kao sto rekoh, propustate bit a to ni u kojem slucaju nije prskanje! bitni su sami principi ekoloske poljoprivrede, dakle da se biljci vrati prirodni imunitet tako da se ona sama moze braniti od bolesti a to se radi na nekoliko nacina a prvi od tih je ishrana, tj. zdravo i zivo tlo. bolesti su samo materijalne negativne posljedice koje znace mnogo vise a uglavnom da je negdje, najcesce u tlu, tj. ishrani, doslo do debalansa i neharmonije. cinjenica je da sto vise prskas, ubuduce ces morati jos i vise jer biljka je naviknuta na pesticide i uopce se ne pokusava braniti sama sto je u konacnici totalno oslabljuje i osiromasuje i brzo ugiba. to je kao da ti hodas po cesti sa osobnim zastitarima i netko te napadne a tvoji zastitari ce ih istuc a kad hodas sam po cesti, neko te napadne, branit ces se sam ili ces dobiti batina ali ces s vremenom ocvrsnuti pa ces ti djeliti batine, ono sta te ne ubije osnazi te, isto je i sa biljkama, tj. lozom. dobit ce peronosporu 2-3 puta i nece biti odmah tetosena ali ce se iduci put osnaziti i pokusati oduprijeti svojim snagama i obranom. loza se mora boriti jer inace pati kvaliteta i pada joj imunitet i opcenito prirodna funkcija po kojoj ona u biti je ono sto je. ne radi se o tome da li ce netko dulje zivjeti ili ne ako jede ili ne jede ekolosku hranu vec se tu radi o zivotu opcenito a on u biti ne djeluje na fizickom, materijalnom nivou nego na jednoj visoj sferi i povezan je sa milijonima drugih nematerijalnih stvari, energija, frekvencija i procesa. takoder, imas los stav prema tome i negativno razmisljas od pocetka, tj. ne vjerujes u moguce promjene jer ih jednostavno ne shvacas i tesko da ces onda nesto i promijeniti jer i samo jedan pozitivan stav, rad i razmisljanje je vec korak naprijed jer je i razmisljanje bazirano na energiji.. sta mislis od kuda su dosle gotovo sve bolesti nego upravo od loseg odnosa ljudi prema prirodi, sjeti se samo kravljeg ludila a i velikog djela svih alergija je stvoreno kroz umjetno stvorene otrovne tvari, kozervanse i ostala smeca koja nam se nalaze u hrani, tlu i zraku! ljudima slabi imunoloski sustav od svih tih tvari i postaju sve vise boljezljivi i osjetljivi, a isto tako je i sa biljkom jer na kraju krajeva i ona je zivo bice! integrirana zastita je sama po sebi jedna velika glupost i nema apsolutne nikakve veze sa nekim iskorakom nabolje jer svi mi u biti prakticiramo integriranu zastitu a da smo toga vrlo malo svjesni..

[Zagorac]

Ivane,možemo mi diskutirati o tome,smatram da imaš pozitivno razmišljanje,ali je nerealno i idealistički,nemoj tako razmišljati jer će ti se obiti o glavu,nisu vremena više za to možda u prošlom stoljeću,o zapuštenim zemljištima u HR neću pričati(na kraju će ispasti da su naši političari bili vizionari jer eto zapuštena zemljišta su rođena za eko poljoprivredu haha ) nego da komentiram veliš da je Afrika gladna,je uz razloge koje spominješ činjenica je da ima i sve lošiju klimu za proizvodnju hrane,a i nikakvu tehnologiju,dobro, mene ne zanimaju previše drugi nego kako ću se ja snaći jer ti drugi neće puno pomoći ak se sam ne snađeš ,hoću si npr.pognojiti sa stajskim gnjojem ali mi ga teško nabaviti jer se ljudima ne isplati držati goveda i kaj sad?Nemam vrlu zemlju stavit ću umjetno gnjojivo ili ću ga staviti folijarno,a što ću drugo?Ne treba špricati,veliš,slažem se da ima godina kad je manja potreba ali nisam vidovit da to procijenim,ako se naradim za nešto nastojim to maksimalno očuvati da ne propadne.Ne bojim se GMO sjemena i sl. jer ko zna koliko sam dosad pojeo E brojeva u raznoj hrani,a i neću vječno živjeti.Da,špricam i folijarno gnjojim vinograd redovito jer se previše naradim oko njega da ga tek tako prepustim da priroda odluči.Uvijek sam imao zdravi luk u vrtu ,predzadnjih par godina napala ga muha,ništa od njega,morao sam ga špricati ili nemam ništa.Krumpir štitim redovno,paradajz također.Ne želim to raditi,ali ako ne, nemam se ćemu nadati.Ko je kriv tome?Zabadava proklinjem globalno zagađenje i ne znam koga,evo tuča me ove godine 3 puta promašila,jednom će me pogoditi,počeo sam o  mreži razmišljati.Pusti ti idealistička razmišljanja,nema koristi od toga,pozdrav 

[Ivan]

@Zagorac - sve ok, postujem svacije misljenje ali zelim upozoriti na neke stvari i uvijek cu "piknuti" tamo gdje druge zaboli ili gdje su slabiji pa neka svejedno malo razmisle o svemu tome, vidis kakve sve sada debate vodimo ovdje, i to je ok, moje misljenje je da forumi upravo tome i sluze.. uvijek cu biti zagovornik ekoloskih nacina, prirode itd. bez obzira tko sto mislio o tome i da li je moguce, to me previse ne interesira jer ZNAM da je moguce i na srecu, postoje rjesenja. ti i 99% ljudi ovoga foruma ne zivite direktno od vinogradarstva i vina vec imate par stotina trsova za svoje potrebe i potrosnju ali ja s druge strane imam 3 ha vinograda i ako nabavim dovoljno kvalitetne zemlje u slijedece 3-4 godine, imat cu jos 3 puta toliko, ja proizvodim vino za trziste a tamo danas bas i nije lako doci i probiti se obicnim vinima jer ljudi sve vise znaju i zele znati za sto daju svoj (krvavo zaradeni) novac i nije isto da li boca vina kosta 30 ili 130 kn.. bilo bi glupo od mene da kazem da mi novac nije toliko bitan, makar jos uvijek ne zivim od toga, ali u glavi imam jedan drugaciji odnos prema lozi i vinu, prirodni, neforsirani. da sam htio brzim i laksim nacinima zaraditi novac i da mi je to jedini cilj, vjeruj mi, cak bih to i lakse napravio nego ovo ali jebiga, nisam takav covjek niti mi je to neki zivotni cilj i put.. znam sto je ispravno i pokusavam se voditi tim nacinima i do sada mi to nije bio nikakav problem. slijedeci vinograd sadim preko 8000 loza na ha, to mi je prikriveni san, vrlo gusta sadnja, minimalna rezidba i mali prinosi a vrhunska kvaliteta grozda, i jos ako je obradivano na nacin na koji zelim, onda sa takvom sirovinom mozes raditi sta god zelis pa cak i ostvariti pozeljnu cijenu vina ali to mi nije primarni cilj. za sve one koji kazu da je nemoguce neka malo prouce biodinamiku, ja je proucavam oko godinu dana i od tuda i moja razmisljanja i shvacanje prirode kao takve.. nekima moze biti smijesno ili nerealno ali kada cemo konkretno o biodinamici onda cemo debatirati..

[Quercus]

o Ivane, ti si onda neki čudotvorac jer uspijevaš ono što nitko u svijetu ne može.
Da, pikunuo si me i to mene koji je isključivo za integriranu proizvodnju. Piknuo si me svojom utopijskom filozofijom, ali koja na žalost nema niti temelja.
Piknuo si me sa tvrdnjom da "čovijek nije stvorio" plemenitu lozu???(možda nisam dobro čitao Knjigu postanka).
Ne znam što bi se sa tobom zbilo da te zaposlimo u jednom kombinatu i da umesto 10 tona po hektaru uberu samo 2-3 loše kvalitete jer je kao u jednom slučaju "agronom" razmišljao "ekološki" i doveo i firmu i berbu na rub propadanja.
Kažeš da Razor ne vjeruje u neke procese, ali mislim da bi ipak ti neke od tih procesa i postupaka se trebao truditi shvatiti i prokljuviti i glede vinogradarenja i vinarenja.
Kad malo uđeš u neke "stare" knjige i vidiš kako se "prije" radilo, koliko se čega i kako imalo, sa čime i kako tretiralo.
Od kada su ljudi koristili tu toliko po tebi "opasnu kemiju" i za vinogarde i za vino!
Kako sam protiv gnojenja "napamet" tako sam i protiv upotrebe praparata "napamet" ali integrirani pristup u svakom slučaju i samo pametno.
Nažalost, još uvijek je najveći problem u Hr upotreba koncentracije.
Nije uopće problem u preparatima, nego samo njihovoj krivoj upotrebi - primjeni.

[companijero verbenicum]

Krivi navod :
                  Shavit ne djeluje na peronosporu, samo pepelnicu

pošto ima u sebi određen postotak ili dozu folpeta mora djelovat na peronosporu

[Vinofil]

pošto ima u sebi određen postotak ili dozu folpeta mora djelovat na peronosporu

U pravu ste i jedan i drugi
U prodaji postoji shavit ec-250 sa triadimenolom koji se koristi samo za pepelnicu te shavit f  wp-71.5 sa triadimenolom i folpetom koji djeluje još i na peronosporu.Budite precizniji u punom nazivu pojedinih preparata

[cestica]

Ivane svaka čast! Ekološka hrana i način proizvodnje te hrane je BUDUČNOST ekipa a ne prošlost! No nije ni tema ni vrijeme za to.. Kod mene u Varaždinu i okolici ima jakkko puno ljudi koji su se prebacili na ekološki način proizvodnje, tj. bave se biodinamikom. A eto za primjer uzmimo doktora Jošta koji je vama svima poznat ja mislim i živi u Križevcima.. Pa eto ugledajmo se na takve ljude.