Kod slabo otpornih sorti rodni pupovi izmrzavaju već kod -12°C, a kod nekih otpornih sorti tek kod -21°C do -25°C. Posljednje velike štete od niskih temperatura bile su zimi 1984/85. i zimi 1985/86 godine, kad se temperatura spustila i do - 27°C i tako držala danima a štete su bile katastrofalne! To je najviše bilo izraženo u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Izmrzli su rodni pupovi, a dobrim dijelom kod nekih sorti (kraljevina, štajerka) i cijela stabla s krakovima!- loza je otporna na niske temperature → zimski pupovi podnose temperature do –15˚C, pa i niže ovisno o sorti i trajanju hladnoće, jednogodišnja zrela rozgva od –18˚ do –20˚C, staro drvo čak do –25˚C, a korijen do –6˚C slabo otporne sorte izmrzavajuveć na –15 do -17ºC, srednje otporne na -18 do -20ºC, a najotpornije na -21 do -24ºC
- loza je otporna na niske temperature → zimski pupovi podnose temperature do –15˚C, pa i niže ovisno o sorti i trajanju hladnoće, jednogodišnja zrela rozgva od –18˚ do –20˚C, staro drvo čak do –25˚C, a korijen do –6˚C
Sušno proljeće i općenito sušna godina je također veliki razlog manjem potencijalu c.pjegavosti.
U vinogradi mi je još oko 5 cm snijega, blata još uvjek nema pa smo pobacali umjetni gnoj po vinogradu. Neki austrijski kupljen je u sloveniji, napravljen je baš za vinogradarstvo ( mislim da se sastoji od fosfora , magnezija i kalija).Usput sam malo provjerio stanje pupova na lucnjevima, na svu sreču nisam pronašao niti jednoga oštečenoga ( možda nisam ni primjetio) , najniža temperatura kod mene je bila -22 stupnja.
Taj gnjoj se baca prije snijega,kasna jesen,navodno ide 5cm na godinu u zemlju bez neke obrade,zato se treba redovito stavljati,to je gnjoj za kvalitetu,bez dušika je,a dušik ide na proljeće,netko fermentirani stajski,netko npr.dehidrirani gnjoj poput Plantelle Organic itd.poanta je kaj se tiče pupova da ne možeš znati još kaj bude,ja sam na Vincekovo orezao 5-6 šiba i stavio u vodu s gnjojivom na sobnu temperaturu i još nije ništa mrdnulo,a kamoli da bi znao kaj bude u vinogradu