Agroteka
Mlađi novak
Offline
Postova: 217
http://www.facebook.com/AgroArt
|
 |
« Odgovor #765 na: 06 Rujna, 2012, 07:59:23 » |
|
Ne grijesis sto ćeš staviti hranu. Sto se tiče temp. Ovisi o kvascu... Nekima je optimum 20 nekima 15 a nekima i niže... Za pokretanje vrenja istina nije potrebna hrana... Vrenje će krenuti i bez hrane jer iste takve hrane ima i u mostu tj bobici ali vrlo malo i to se brzo potroši.... Sto će biti ostalo za stanice kćeri koje nastaju pupanjem, vjerojatno ništa i takve stanice kvasaca će biti "krzljave" i neće moći adekvatno raditi svoj posao... Ti hranom za kvasce radiš ko male chuck norrise koje mogu opstati kod promjene temp, tlaka zraka, i kod veće količine alkohola... A samim time normalan završetak vrenja... E da još jedno: korištenje vinobrana kao sredstvo talozenja pa makar i u toj koncentraciji za mene nije talozenje, jer vinobran nema u sebi sposobnost obaranja čestica... On samo sprečava da krene spontano vrenje...
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Srky
|
 |
« Odgovor #766 na: 06 Rujna, 2012, 08:26:15 » |
|
Nije li 20g vinobrana/hl malo previše pred vrenje?  Ja obično stavljam 10 g vinobrana/hl i dosta leda te pretačem nakon 36-48 sati. I nikad problema, odnosno ne dođe do spontanog vrenja, a vrenje sa selekcioniranim kvascima uredno krene.
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
Agroteka
Mlađi novak
Offline
Postova: 217
http://www.facebook.com/AgroArt
|
 |
« Odgovor #767 na: 06 Rujna, 2012, 08:45:44 » |
|
20 gr se stavlja ako je grozde bolesno za zdravo je previše
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
psycho
Novak

Offline
Postova: 600
open your mind
|
 |
« Odgovor #768 na: 06 Rujna, 2012, 08:52:20 » |
|
Ok. Za zaustavljanje vrenja i ja stavljam do 15 g/hl. A s čime bih istaložio mošta, a da ne obrušim i arome i sva ta živa bića koja nam trebaju?
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
pime ga pime ga
|
|
|
Agroteka
Mlađi novak
Offline
Postova: 217
http://www.facebook.com/AgroArt
|
 |
« Odgovor #769 na: 06 Rujna, 2012, 09:10:10 » |
|
Ne bi trebalo biti nikakvih živih bića u talozenju...  a sto se tiče samog talozenja sve sto je teze od mosta se bude samo po sili teze spustilo na dno.. Ali treba pokupiti i stvari koje su lakše od mosta npr. Bjelancevine gdje talozna sredstva se vezu na njih i obaraju ih... A također ubrzavaju proces talozenja tezih čestica a to vinobran ne radi! A gubitak arome i okusa nema po meni s ovim novim sredstvima čak bolje ostaju u most nego npr sa bentonitom i tek. Zelatinom
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
Agroteka
Mlađi novak
Offline
Postova: 217
http://www.facebook.com/AgroArt
|
 |
« Odgovor #770 na: 06 Rujna, 2012, 09:12:41 » |
|
I da ono sto se talozenje radi za 36 h ova talozna sredstva obavljaju za manje od 24 sata
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
psycho
Novak

Offline
Postova: 600
open your mind
|
 |
« Odgovor #771 na: 06 Rujna, 2012, 09:38:50 » |
|
Koja taložna sredstva? 
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
pime ga pime ga
|
|
|
bistrica
Mlađi novak
Offline
Postova: 87
|
 |
« Odgovor #772 na: 06 Rujna, 2012, 09:50:35 » |
|
E da još jedno: korištenje vinobrana kao sredstvo talozenja pa makar i u toj koncentraciji za mene nije talozenje, jer vinobran nema u sebi sposobnost obaranja čestica...
Ima sposobnost da ih veže u veće i teže koje će zbog toga i pasti na dno posude, što jeste sposobnost obaranja čestica. Koagulativno svojstvo SO2.
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
psycho
Novak

Offline
Postova: 600
open your mind
|
 |
« Odgovor #773 na: 06 Rujna, 2012, 09:58:58 » |
|
I ja mislim. 
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
pime ga pime ga
|
|
|
|
Podrumar1987
|
 |
« Odgovor #774 na: 06 Rujna, 2012, 10:11:39 » |
|
20 gr se stavlja ako je grozde bolesno za zdravo je previše
Dok sam frendu preređivao grožđe, ono je bilo natiskano u kaci i to se peklo nekoliko sati na suncu (ja sam veliki protivnik toga). Naravno da je mošt posmeđio (oksidirao). Takav mošt sam zasumporio sa 2.5 dcl sumpovina i stavio ga na taloženje. Nakon 12 sati taloženja provjerio sam mošt, mošt je još uvjek bio posve mutan i naranđast. Zbog toga sam naknadno pripremio 60 g Bentonita i 25 g PVPP-a te ga umješao u mošt (jedino mi to palo na pamet). Nakon 48 sati taloženja pretočio sam čiti mošt (puno je bolji , ali još ima malo naranđasti ton). Izmjerio slobodni sumpor i ugodno se iznenadio, mošt je imao samo 35 mg/l slobodnog sumpora. Kvasce sam rehidrirao i stavio u mošt jučer, sad samo čekam da krene fermentacija... Sa čime bi u ovome slučaju bilo poželjno tretirati vino da se povrati normalna boja?
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Podrumar1987
|
 |
« Odgovor #775 na: 06 Rujna, 2012, 10:16:01 » |
|
Ne bi trebalo biti nikakvih živih bića u talozenju... a sto se tiče samog talozenja sve sto je teze od mosta se bude samo po sili teze spustilo na dno.. Ali treba pokupiti i stvari koje su lakše od mosta npr. Bjelancevine gdje talozna sredstva se vezu na njih i obaraju ih... A također ubrzavaju proces talozenja tezih čestica a to vinobran ne radi! A gubitak arome i okusa nema po meni s ovim novim sredstvima čak bolje ostaju u most nego npr sa bentonitom i tek. Zelatinom
O kojim se to sredstvima radi? Nisam znao da želatina djeluje negativnije na mošt nego bentonit...
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
Agroteka
Mlađi novak
Offline
Postova: 217
http://www.facebook.com/AgroArt
|
 |
« Odgovor #776 na: 06 Rujna, 2012, 10:32:36 » |
|
Koja taložna sredstva? 
Prvenstveno mislim na optigel i gesil A sto se tiče so2 kao nekog tko osim sto tuče kvasce i uklanja pesticide da i talozi nisam naišao tj naišao sam samo kod sumpovina gdje ističe da k tome čuva arome vina i sprečava oksidaciju... Pa se pitam čemu svi ostali proizvodi ako je vinobran toliko svemoguc? Iskreno gledam proizvode na svojoj polici i ni na jednom preparatu sa so2 u sebi ne navodi se sve to sto piše na internetu... Tako da iskreno ne vjerujem da vinobran nema neku značajnu ulogu osim sprecavanja da ne krene vrenje... Također koagulacijska svojstva so2 nisam nigdje naišao pa ako možeš poslati link ili reci di to mogu pročitati da se razuvijerim bio bih ti zahvalan
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
Agroteka
Mlađi novak
Offline
Postova: 217
http://www.facebook.com/AgroArt
|
 |
« Odgovor #777 na: 06 Rujna, 2012, 10:36:32 » |
|
Dok sam frendu preređivao grožđe, ono je bilo natiskano u kaci i to se peklo nekoliko sati na suncu (ja sam veliki protivnik toga). Naravno da je mošt posmeđio (oksidirao). Takav mošt sam zasumporio sa 2.5 dcl sumpovina i stavio ga na taloženje. Nakon 12 sati taloženja provjerio sam mošt, mošt je još uvjek bio posve mutan i naranđast. Zbog toga sam naknadno pripremio 60 g Bentonita i 25 g PVPP-a te ga umješao u mošt (jedino mi to palo na pamet). Nakon 48 sati taloženja pretočio sam čiti mošt (puno je bolji , ali još ima malo naranđasti ton). Izmjerio slobodni sumpor i ugodno se iznenadio, mošt je imao samo 35 mg/l slobodnog sumpora. Kvasce sam rehidrirao i stavio u mošt jučer, sad samo čekam da krene fermentacija...
Sa čime bi u ovome slučaju bilo poželjno tretirati vino da se povrati normalna boja?
Ići s gesilom u konc od 50 gr/hl umjesto bentonita i pvppa
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
Agroteka
Mlađi novak
Offline
Postova: 217
http://www.facebook.com/AgroArt
|
 |
« Odgovor #778 na: 06 Rujna, 2012, 10:48:26 » |
|
O kojim se to sredstvima radi? Nisam znao da želatina djeluje negativnije na mošt nego bentonit...
vise sam mislio kada sam to rekao da dosadasnju upotrebu bentonita i tek. Zelatine u procesu talozenja... Kao ukupan proces... I da nova sredstva gesil i optigel su po meni na većoj kvaliteti i bolje odrade posao nego bentonit i zelatina!!!
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Podrumar1987
|
 |
« Odgovor #779 na: 06 Rujna, 2012, 10:49:36 » |
|
Ići s gesilom u konc od 50 gr/hl umjesto bentonita i pvppa
Gesil sadrži silika sol , želatinu i pvpp. Ja sam tretirao mošt sa bentonitom (malo je agresivniji od silika soli i pvpp-om). Znači trebao sam još i želatinom. Mene zanima sa čime tretirati vino nakon fermentacije a ne mošt prije ? Kolko znam gesil se preporuča za mošt a ne vino. Prošle sam godine koristio optigel i nije mi se pokazao dobar (Koshpa ha več godinama koristi i zadovoljan je sa njime) jer sam taloženje radio 24 sata, tako je pisalo na uputama... Teško je govoriti o tome što je bolje a što lošije. Trebalo bi napraviti eksperiment sa istim moštom i koji je taložen sa 3 različita sredstva (npr optigel, gesil , bentonit+želatina), zatim takav mošt fermentirati sa istim kvascem u 3 bačve na istim uvjetima, nakon toga napraviti bentotest te stabilizirati vina. Tek bi se zati mogao donjeti zaključak koje sredstvo je bolje a koje lošije. Za pretpostaviti je da mošt koji je tretiran sa optigelom i gesilom treba nakon fermentacije bistriti sa večom količinom bentonita nego ono koje je već kao mošt bistreno sa bentonitom i želatinom.
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|