Gnojidba voćnjaka

[Razor]

Tekst je preuzet sa http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=101

Ovo je općeniti prikaz gnojidbe, za detaljniji pristup svakako treba provesti analizu tla!
Za amaterski nasad obratite pozornost na gnojidbu mladih voćaka. Takva gnojidba s navedenom količinom vrijedi i nakon četvrte godine.

GNOJIDBA VOÆNJAKA

U redovitoj gnojidbi voćnjaka razlikujemo gnojidbu mladih nasada i gnojidbu nasada u rodu. Za osiguranje dobre ishrane u tlo treba unijeti sva nedostatna esencijalna hraniva posebice dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, sumpor, željezo, bor, cink, mangan, bakar, molibden i još neke korisne elemente iz tla.
Usvajanje i potreba za biljnim hranivima ovisi o više čimbenika poput voćne vrste, starosti, rodnosti, vrsti tla, opskrbljenosti tla biljnim hranivima, klimatskim uvjetima, količini i kvaliteti planiranog prinosa, te o intenzivnosti uzgoja. Utvrđivanje pojedinih količina biljnih hraniva u redovitoj gnojidbi obavlja se pomoću kemijske analize tla.
Redovita gnojidba mineralnim gnojivima dugogodišnjih nasada obavlja se dva ili tri puta godišnje. Sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. U osnovnoj gnojidbi primjenjuje se gnojivo s manje dušika, a više fosfora i kalija, dok prihrana stavlja naglasak na dušik. Za osnovnu i meliorativnu (prije podizanja nasada) gnojidbu koriste se NPK mineralna gnojiva poput:

NPK 8-26-26
NPK 10-30-20
NPK 5-20-30 S (Florin 1)
NPK 7-20-30
NPK 6-18-36
NPK 8-16-24.

Izbor formulacije ovisi o omjeru i koncentraciji hraniva u tlu. Na tlima s više od 40 mg K2O /100 g tla može se primijeniti MAP (NPK 12-52-0 ili NPK 13 -53 -0).
Osim dušika tijekom vegetacije dodaju se i sva ostala hraniva, a naročito mikroelementi neophodni u pojedinim razdobljima vegetacijskog ciklusa. Osnovna gnojidba vezana je uz jesensku obradu tla i služi prvenstveno unošenju fosfora i kalija u dublje slojeve tla. Gdje nije moguće duboko unošenje u tlo (Dalmacija, Primorje) mineralna gnojiva razbacuju se pred kišu.
Uz to se dodaje i dio dušika, koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta. U osnovnu gnojidbu spada i gnojidba organskim gnojivima, a ona se obavlja u jesen, svake treće ili četvrte godine, zajedno sa mineralnom gnojidbom.
Proljetna gnojidba ili prvo prihranjivanje dušikom, obično je to UREA (Florin 7), obavlja se prije kretanja vegetacije i prije plitke obrade tla. Na zatravljenim ili skeletnim (kamenim) tlima razbacuje se po površini najbolje prije kiše.  Drugo je prihranjivanje (KAN, Florin 6) najčešće iza zametanja plodova.
U posebnim uvjetima pojedinih vrsta voćaka gnojidba se obavlja prema potrebama pojedine vrste.
Tijekom sušnih uvjeta ili uslijed znakova pomanjkanja hraniva neophodno je prihranjivanje putem lista.
Prihranjivanje putom lista obavlja se s Fertinama, ili ako samo dajemo dušik, s UREOM. (Florin 7) Navedenu prihranu lista možemo kombinirati sa zaštitom pa tako obavljamo dva agrotehnička zahvata istovremeno.
Koncentracija otopine UREE (Florin 7) za voćnjake iznosi 0,5-2%, osim masline koja može podnijeti i 10%-tnu otopinu UREE (Florin 7). Međutim, maslina se prihranjuje s 3 – 5 % koncentracijom UREE (Florin 7) što znači otopiti 3 – 5 kg UREE  na 100 litara vode.

GNOJIDBA MLADIH VOÆAKA

Mladi voćnjaci su nasadi u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja voćaka. To razdoblje je od sadnje voćnih sadnica pa sve dok one ne razviju osnovne skeletne grane, s obilježjem predviđenog uzgojnog oblika. Navedeno razdoblje kraće je kod intenzivnih nego ekstenzivnih nasada. Mlade voćke treba redovito gnojiti kako bi se pospješio brži rast i razvoj. O pravilnoj gnojidbi najviše ovisi brzina porasta i razvoja voćaka. U prvoj i drugoj godini voćke se gnoje pojedinačno. Zona gnojidbe oko voćaka treba biti nešto šira od krošnje.
Prve godine, početkom vegetacije obavlja se prihranjivanje s 0,1 kg uree ili 0,2 kg KAN-a (Florin 6) ili 0,3 kg NPK 15-15-15 (Florin 2) po stablu. Krajem svibnja ili početkom lipnja obavlja se još jedno prihranjivanje s istim vrstama i istom količinom gnojiva kao kod prvog prihranjivanja.
Prve godine uzgoja, u osnovnoj gnojidbi voćaka s gustim sklopom, gnoji se po jednoj voćki s 0,15-0,20 kg s jednim od kompleksnih gnojiva NPK 7-20-30, NPK 6-18-36, NPK 7-14-21S (Florin 1) ili 0,1 kg NPK 8-26-26 , NPK 10-30-20.
U drugoj godini uzgoja gnojidba se obavlja u isto vrijeme i s istim vrstama gnojiva, s tim da se količina poveća za 30  -50%.
U trećoj godini uzgoja pa nadalje, gnojidba se obavlja po cijeloj površini voćnjaka osim kod zasebnih stabala, kada se dodaje 0,2 (NPK 10-30-20) – 0,45 (NPK 5-20-30 S, Florin 1) kg/stablo, dok se četvrte godine zasebna stabla gnoje od 0,3 (NPK 10-30-20) – 0,6 (5-20-30 S, Florin 1) kg/stablo.
Vrijeme gnojidbe i vrste gnojiva iste su kao i kod gnojidbe voćaka u rodu. Kod prihranjivanja mladih voćaka dušikom treba nastojati da se doda veća količina gnojiva voćkama koje se slabije razvijaju kako bi se voćke ujednačeno razvijale.

GNOJIDBA VOÆAKA U RODU

Redovita godišnja gnojidba voćnjaka u rodu predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u suvremenoj voćarskoj proizvodnji. Gnojidbom voćaka osigurava se redoviti i visoki prinos, dobra kvaliteta plodova, te ravnoteža razvoja  vegetativnih i generativnih organa.
U redovitoj godišnjoj gnojidbi kod većine vrsta voćaka razlikuje se  osnovna gnojidba, rana proljetna gnojidba i prihrana.
Osnovna gnojidba koja se obavlja u jesen iza berbe predstavlja unošenja kompleksnih NPK gnojiva s malo dušika u odnosu na fosfora i kalij. U osnovnu gnojidbu spada i gnojidba stajskim gnojem.
U ranoj proljetnoj gnojidbi unosi se dušik, najčešće 1/3 do 1/2 ukupne potrebe godišnje količine s jednim od dušičnih gnojiva (UREA, Florin 7, KAN, Florin 6)  ili kompleksnim NPK s naglašenim sadržajem dušika (NPK 20-10-10, NPK 15-15-15, Florin 2). Gnojidba se obavlja prilikom prve proljetne obrade tla. Tamo gdje to nije moguće razbacuje  po travi ili pred kišu (skeletna tla u Dalmaciji, Primorju i Istri).
Prihrana se obavlja nakon zametanja plodova krajem travnja dušičnim ili NPK gnojivima s naglašenim dušikom. U slučaju da se iz bilo kojeg razloga osnovna gnojidba ne obavi u jesen, tada se količina biljnih hraniva predviđena za osnovnu gnojidbu u jesen i ona za prvu proljetnu gnojidbu unese u tlo zajedno, prilikom prve proljetne obrade tla (ili razbaca po površini na skeletnim tlima Dalmacije, Istre, Primorja).
Gnojiva se primjenjuju po cijeloj površini nasada. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.
Za visok prinos jezgričavog i koštičavog voća potrebno je dodati 90-200 kg/ha dušika (N), 70-120 kg/ha fosfora (P2O5), 130-250 kg/ha kalija (K2O). To znači da se u osnovnoj gnojidbi iza berbe pognoji s 300 - 500 kg/ha (30 – 50 g/m2)  NPK 6-18-36 ili 400 - 600 kg/ha (40 - 60 g/m2)  NPK 8-26-26 ili NPK 5-20-30 S (Florin 1) ili NPK 7-20-30. Najveće količina dušika dodaje se u proljeće Ureom  (Florin 7) 150 -200 kg/ha (15 - 20 g/m2). Druga prihrana dušikom obavlja se u travnju  KAN- om  (Florin  6) u količini 150 kg/ha (15 g/m2).
Prihrana putem lista od važnosti je u određenim fenofazama voćke. Tako prije cvatnje prska se Fertinom B kao 0,5 - otopina (1/2  litre na 100 litara vode), po potrebi (nedostatak bora) i kasnije kao 1 % otopina. Dodavanje većine mikro i makro hraniva ostvarujemo putem Fertine V koju primjenjujemo kao 2 % otopinu, a primjenjujemo je u razmacima 10 – 15 dana, tijekom ekstremnih suša i u kraćim vremenskim periodima. Na karbonatnim tlima potrebno je tijekom cijele godine tretirati sa otopinom željeza Fertinom Fe u koncentraciji 0,3 % (0,3 litre Fertine Fe na 100 litara vode). Voće koje je osjetljivo na nedostatak kalcija, potrebno je bar 4 – 6 puta prskati s otopinama kalcija putem Fertine Ca u koncentraciji 2 % otopine.

MELIORATIVNA GNOJIDBA VOÆNJAKA

Pod meliorativnom gnojidbom podrazumijevamo unošenje osnovnih hraniva u tlo zbog podizaja razine hraniva na optimum. Time se voćnjacima omogućuje dostatna opskrba hranivima dugi niz godina. Od osnovnih hraniva to su fosfor, kalij, kalcij, magnezij sumpor. Uz makrohraniva unose se i mikrohraniva . Potrebna hraniva i njihove količine utvrđuju se kemijskom analizom uzoraka tla. Osim kemijskog poboljšanja tla u vidu hranjiva ( mineralnih gnojiva) potrebno je voditi računa o biološkim svojstvima i mehaničkoj građi tla (mehanički sastav, struktura, specifična težina, poroznost, konzistencija tla).
U svrhu poboljšanja strukture, vodozračnog režima, povećane propusnosti za vodu, zrak i toplinu u tlo se unosi organska tvar. Kao organsku tvar možemo koristiti stajski gnoj (20 - 40 t ha) ili treset 30 - 60 m3/ha. Supstrati na bazi treseta imaju brojne prednosti nad stajskim gnojem jer lakše se doziraju obzirom na poznati sadržaj hraniva, nema štetnog ispiranja amonijaka, manja je opasnost od bolesti i štetočina.
Ukoliko je tlo kiselo potrebno je izvesti kalcizaciju (unošenje kalcija) Fertdolomitom u količini 4 – 6 t/ha, koju je poželjno obaviti godinu dana prije meliorativne gnojidbe zajedno sa sjetvom leguminoznih biljaka ( zelena gnojidba).Organska i mineralna gnojiva u jesen rasipaju se  po površini, a zatim rigolanjem zaoravaju na dubinu rasta korijena (do 60 cm).
Za meliorativnu i osnovnu gnojidbu možemo koristiti visoko koncentrirane formulacije kompleksnih gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija:

NPK 5-20-30 S
NPK 6-18-36
NPK 8-16-24
NPK 8-26-26
NPK 7-20-30
NPK 10-30-20
NPK 12-52-0 (MAP)
prikladno za tla bogata kalijem, a siromašna fosforom
(crvenice, karbonatna tla na vapnencu)
NPK 8-24-24+2%MgO

Sadržaj  potrebnih hraniva određujemo na temelju kemijske analize tla pa se količine NPK gnojiva mogu kretati u vrijednosti od 1000 – 2500 kg po hektaru.

[Quercus]

Koliko ima istine u ovim preporukama, toliko bi volio navesti na obavezni oprez.
Radi se o nekoliko stvari, a jednu sam ponavljao već nekoliko puta a to je gnojidba na osnovu analize.
Gotovo se naježim kad pročitam svake godine istu priču u Vrtu o gnojidbi sa 400-600 kg NPK gnojiva formulacija 7-20-30 ili 5-20-30, ili nešto slično, a iskustvo je pokazalo da smo baš takvim načinom gnojenja naparavili velike štete tlima, doveli do izazito prevelike količine kalija koji umjesto da koristi postaje veliki problem i u voćnjacima i u vinogradima.
Druga stvar je gnojenje folijarnim gnojivima koja su nevedena za specijalne namjene, kao ona sa "povećanom" količinom bora, kalcija ili nekog drugog hranjiva, a sama po sebi su mješavine. I onda kada se izračuna koliko pojedinog hranjiva treba dodati i koje je to količina gnojiva, te koliko se uz njega i ostalih elemenata unese, a u pojedinim fazama kad npr trebamo puno kalcija dušika gotovo da i ne treba, onda shvatimo da radimo opet veću štetu nego korist.
Takve se stvari recimo dešavaju kod gnojidbe jabuke kroz cijelu sezonu sa kalcijevim nitratom i u drugoj fazi, fazi bojanja i zriobe, umjesto da dobijemo pojačanu boju i tvrđe teže plodove dobijamo kontra efekt i gubimo na kvaliteti.
PA npr.

Voće koje je osjetljivo na nedostatak kalcija, potrebno je bar 4 – 6 puta prskati s otopinama kalcija putem Fertine Ca u koncentraciji 2 % otopine.

i sada FERTINA Ca

FERTINA Ca - za jabuke i kruške
Hraniva su u obliku kalcij nitrata - Ca(NO3) i vodotopljiva.
Kalcij (CaO) 12 %
Dušik (N) 8 %
Fertina Ca namijenjena je sprečavanju pojave gorkih mrlja u plodovima jabuke i kruške koje nastaju nedostatkom kalcija.
Pri primjeni se može koristiti 2%-tna otopina Fertine. Prvo prskanje treba obaviti 6 tjedana nakon cvatnje, a zatim svakih 14 dana sve do 15 dana prije berbe.
Prskanjem plodova jabuke i kruške prije berbe plodovi se bolje čuvaju u skladištu i duže ostaju zdravi.
Fertina Ca može se dodavati u svako prskanje jabuke zaštitnim sredstvima prema paleti testiranih miješanja. Kako su u Fertini biljna hraniva one nisu štetna ni za zdravlje ljudi ni životinja pa nema ograničenja vremena prskanja (karenca).

Znači, 2% otopina, ako uzmemo da je utrošak vode u ha jabuke oko 1000 l/ ha ispada da trebamo 20 l FERTINE Ca po jednom hektaru. Sa tih 20 litara ćemo dodati 2400 g CaO što je lijepa količina, no i 1600 g N (dušika) što može biti korisno i dobro u prvoj fazi rasta i razvoja poloda kada i treba dušika, no kako se preporučuje tretiranje skroz do pred berbu, i dodavanje tolike količine dušika kroz sve faze nije nikako poželjno, dapače ne nekorisno nego štetno.

[Zagorac]

Pozdrav, zapravo si želio reći - ako nije provedena analiza tla na kojem rastu voćke ili loza gnjojidbom ovako napamet radimo i korist i štetu.

[Quercus]

Preuzeto sa: http://www.pavin.hr/Item.aspx?Id=206

Preporuka za gnojenje nasada jabuka i krušaka
1.osnovno gnojenje u tlo:
-ako imate napravljenu analizu tla, pri gnojenju voćnjaka u tlo ravnajte se prema preporuci  za gnojnje koja je učinjena na osnovi analize
-ako nemate analizu tla, pravi trenutak je da uzmete uzorke tla iz vašeg voćnjaka i pošaljete ih čim prije u laboratorij na analizu. Preporučujemo da napravite analizu na slijedeće parametre : pH tla (reakcija tla), fosfor, kalij, % organske tvari (humusa), magnezij i bor. Na osnovi tih podataka će vam stručnjak za ishranu dati najbolju preporuku na osnovu koje ćete optimalno pognojiti svoj voćnjak. Na osnovu te analize se i izrađuje gnojidbeni progarm – nacrt gnojenja voćnjaka.

-ako ćete gnojiti voćnjak bez analize, dakle napamet, preporučujemo, da svake godine voćnjak pognojite sa
          50 kg N (dušika)/ha*
          10 kg P2O5 (fosfora)/ha
          60 kg K2O (kalija)/ha
          2,5 kg/ha Foliarel 21% B (bor) ili 2,5 l/ha Foliarel L (bor u tekućem obliku), dodate k herbicidu ili pojedinačno pošpricate sa prskalicom po tlu

*preporučujemo gnojiva gdje je dušik u sporootpuštajućem obliku..
.
Prinos 40 t jabuka/ha odnosi 14-20 kg N, 8,8 kg P (fosfora), 49,0-64,0 kg K (kalija), 3 kg Ca (kalcija) i 3,3 kg Mg (magnezija).

2. folijarno gnojenje (preko listova):
a. preporuka za folijarno gnojenje mladoga (1-2 godine starega) voćnjaka (jabuke, kruške, breskve, šljive, trešnje, orasi,   ) i za novo posađene voćnjake.
- prilikom sadnje potopimo korijenje na 5-10 sekundi u otopinu 0,3 l/100 l vode ALGAREN + 0,3 l/100 l  vode MAGIC P
 - odmah na početku vegetacije upotrijebimo DRIN 100 ml/100 l vode*
 - kroz 7-10 dana poprskamo sa FOLIACON 22 500 ml/100 l vode + DRIN 100 ml/100 l vode, redovito svakih 10 dana 3-4 puta. (3 i 4 prskanje količine uravnamo sa FOLIACON 22 5l/ha + DRIN 1l/ha)*
 - 1 x na mjesec dodamo OLIGOGREEN 1 kg/ha (5., 6., 7. i 8. mjesec)*
 - po završetku intenzivnog rasta, koncem 7. mjeseca, prskamo sa HASCON M10 AD, 5 l/ha, 3 x u razmacima od 15 dana.*
 - u jesen oko 15.09. prskamo sa ZINC 25  1kg/ha ili sa FOLIFLO Zn  1l/ha + 2 kg FOLIAREL 21% B ili 2l/ha FOLIAREL L (bor u tekućem obliku) + 3 kg/ha AGRUCON micro ili 5l/ha NUTROLEN ili 5l/ha FOLIAREL N
slika 2: mladi, 2 godine stari voćnjak, dobro ishranjen

*U slučaju bilo kojeg stresa (suša, tuča, mraz, vrućina, previše vode, štete od herbicida…) čim prije upotrijebiti DRIN 100 ml/100 l vode


b. preporuka za foliarno gnojenje jabuka i krušaka u rodnim voćnjacima

-zajedno sa herbicidom ili posebno  zaliti u tlo 5 kg/ha FOLIAREL 21% B ili 5 l/ha FOLIAREL L (bor u tekućem obliku)
-faza mišjih uši: 1 kg/ha ZINC 25 ili 1l/ha FOLIFLO Zn*
-faza ružićastog balona (pupa): 5-10 l/ha NUTROLEN ili 5-10 l/ha FOLIAREL N+1kg/ha FOLIAREL 21%B ili 1 l/ha FOLIAREL L (bor u tekućem obliku)*
-pred cvanju: 0,75 l/ha DRIN+1 kg/ha FOLIAREL 21% B ili 1l/ha FOLIAREL L*
-nakon cvatnje: 1 kg/ha FOLIAREL 21% B ili 1l/ha FOLIAREL L*


-po mogućnosti 5-10 l/ha CALFOMYTH, početi nakon otpadanja cvjetnih listića, 3 x u razmaku 10 dana*
-krajem 5. mjeseca do jedan tjedan pred berbu svakih 10 dana CALCIOGREEN 4 kg/ha ili CALBORON 4 kg/ha ili NEWCAL 5-7 l/ha. Za kruške su dovoljna  2 prskanja
 Pripravke na osnovi kalcija ne smijemo miješati s HASCON M10AD!!*
- 1 x na mjesec dodamo OLIGOGREEN 1 kg/ha (5., 6., 7. i 8. mjesec)*
- u slučaju slabijeg porasta po cvatnji ili za sorte koje trebaju veće količine dušika (zlatni delišes) 5 l/ha FOLIACON 22 ili NUTROLEN 5 l/ha ili FOLIAREL N 5 l/ha*
- nakon 15.07.:  HASCON M10AD 5l/ha, ukupno 3 puta x, svakih 15 dana, izmjenjivati sa CALCIOGREEN-om, CALBORON ili NEWCAL*
- nakon berbe: 1 kg/ha ZINC 25 ili 1l/ha FOLIFLO Zn + 2 kg/ha FOLIAREL 21%B ili 2 l/ha FOLIAREL L (bor u tekućem obliku) + 3 kg/ha AGRUCON micro ili 5l/ha NUTROLEN ili 5l/ha FOLIAREL N
- nakon berbe potopite plodove jabuka za bolje skladištenje-CALCIOGREEN 3,5 – 4,0 kg/1000 l vode ili NEWCAL 10-20 l/1000 l vode

*U slučaju bilo kojeg stresa (suša, tuča, mraz, vrućina, previše vode, štete od herbicida) čim prije upotrijebiti DRIN 100 ml/100 l vode. Imajte ga uvijek na zalihi, u količini 1  l/ha, tako da u slučaju stresne situacija možete ćim prije reagirati.


Rado bi vas upozorili, da voćnjak u trenutku berbe mora imati zdravu, zelenu lisnu masu tipičnu za svaku sortu. Samo tako ćete osigurati visoku kvalitetu plodova.
Kod bilo kakvih problema tijekom vegetacije potrebno se konzultirati sa stručnjakom i napraviti po potrebi i analizu lista, te na taj način riješiti probleme u voćnjaku

 
Posebno upozorenje!!!
Mješavina sa kojom ćete prskati trebala bi imati pH vrijednost 6,0-6,5. Jednostavan aparat sa kojim vrlo brzo izmerite pH mješavine (voda + pesticid + gnojivo), pH vina, pH akvarijske ili bazenske vode, pH tla,… je pH metar, kojeg nabavite u kompletu sa dva pufera, pufer 4,0 i pufer 7,0, sa kojima se pH metar kalibrira i pripremi za upotrijebu.
 

Uzimanje uzoraka za kemijsku analizu
Kada uzimamo uzorke za analaizu moramo poštovati da od zadnjeg gnojenja mora proći priližno 3 mjeseca. Najpovoljniji trenutak je nakon berbe prinosa do slijedećeg gnojenja. Najprimernejši čas za jemanje vzorcev je od spravila pridelka do naslednjega gnojenja. U slučaju kada nismo gnojili, uzorke uzimamo bilo kada u godini
Uzorak zemlje sa sastoji od što više uzoraka uzetih sa jedne parcele. Jedan uzorak neka ne bude sa površine veće od 2 ha. Čim je površina veća uzimamo više uzoraka.
Jednako tako, ako su parcele razlomljene ili jako raličitih karaktersitika potrebno je uzeti više uzoraka. Svaki uzorak bi nam trebao pokazati prosječno stanje tla testirane parcele. Uzorak za pojedine kulture se uzima sa određenih dubina pomoću sonde ili lopate. Kod povrtnih kultura su dubine 0-10 cm, na oranicama do dubine oranja, kod trajnih nasada 0-30, i od 30-60 cm, ako i kod pripreme tla za nove nasade.
Pri uzimanju uorka na parceli, pojedine uzorke uzimamo prema zamišljenom slovu W i učinimo između 15-25 uboda sa sondom ili lopatom. Uzorke stvaljamo u kantu i na kraju ih dobro izmiješamo. U čistu plastićnu vrećicu uzmemo 0,5-1 kg takvog prosječnog uzorka, dobro zatvorimo i otpremimo u laboratorij na analizu.
 


Oprema uzorka pred slanjem na analizu:
Kada se uzorak nalazi u vrećici. Moramo ga opremiti sa podacima: ime i prezime pošiljaoca (vlasnika parcele), točnu adresu pošiljaoca, broj telefona, kontakt osobe, ako je pošiljatelj firma ili obrt i podatke o firmi, obrtu na koji se šalju dobiveni podaci, oznaka parcele, kultura koja je bila ranije na praceli te kultura koja se planira-
Sondu  za uzimanje uzoraka možete posuditi ili kupiti.
U slučaju bilo koje nejasnoće glede analize tla, uzimanje uzoraka slobodno nam se obratite.

[tupka]

Molim Vas za da mi odgovorite koje je kvalitete konjski gnoj i da li ga se isplati prosipati po voćnjaku ( jabuke, kruške, šljive, trešnje)?

[Razor]

Konjski stajnjak je sličan kravljem po sastavu. Tako da ne vidim razloga da se ne koristi.



Prosječni sadržaj makroelemenata u svježem stajnjaku (%)

Tip stajnjaka      N  P₂O₅ K₂O Ca   Mg   S

Goveđi             0.6  0.3  0.5  0.3  0.1  0.04
Konjski             0.6  0.3  0.6  0.3  0.1  0.04
Ovčji                0.9  0.5  0.8  0.4  0.1  0.06
Svinjski            0.6  0.5  0.4  0.5  0.1  0.10
Kokošji             1.5  1.3  0.5  3.0  0.3  0.40
Brojlerski          3.1  3.0  2.0  2.0  0.4  0.70

[tupka]

Konjski stajnjak je sličan kravljem po sastavu. Tako da ne vidim razloga da se ne koristi.



Prosječni sadržaj makroelemenata u svježem stajnjaku (%)

Tip stajnjaka      N  P₂O₅ K₂O Ca   Mg   S

Goveđi             0.6  0.3  0.5  0.3  0.1  0.04
Konjski             0.6  0.3  0.6  0.3  0.1  0.04
Ovčji                0.9  0.5  0.8  0.4  0.1  0.06
Svinjski            0.6  0.5  0.4  0.5  0.1  0.10
Kokošji             1.5  1.3  0.5  3.0  0.3  0.40
Brojlerski          3.1  3.0  2.0  2.0  0.4  0.70

Puno hvala na brzom odgovoru.

[bubimb]

molio  bi  vas  ako  znate, koje vrste,sorte, vinove loze i voćki najbolje ili donekle uspjevaju u teskom,tlu--ilovači koja je pomjesana  sa glinicom...?hvala

[Razor]

molio  bi  vas  ako  znate, koje vrste,sorte, vinove loze i voćki najbolje ili donekle uspjevaju u teskom,tlu--ilovači koja je pomjesana  sa glinicom...?hvala

Već smo puno puta raspravljali o ovakvim upitima. Dakle prvo i osnovno je analiza tla. Nakon uvida u analizu i mišljenje analitičara može se vidjeti pH i eventualna potreba neutralizacije tla, količina aktivnog vapna, sadržaj osnovnih hranjivih elemenata. Ti su podaci potrebni za mogući odabir podloge određene voćne vrste ili podloge vinove loze, te za odabir gnojidbe. 

[bubimb]

znaći  bez  analize  ništa,dobro.ja  sam iskopao  rupe 100cm sa 100 cm.dubine 60 cm,bacio  vapno,pomjesao i stavio plodnu  zemlju  te  pognojio  sa  stajskim  gnojem.na  sve  to  posadio  voćke,,,10 kom  da  probam  a  na  proljece  ide analiza  tla  i  misljenje  stručnjaka.vidjet  ću  šta  će  se  uhvatit,,,,posadio 2 jabuke,2 kruske,2 trešnje,2 šljive,2 tresnje

[marko1303]

Je li bolje vocke gnojiti stajnjakom sad u jesen ili u proljece?

[Razor]

Ako je sirovi stajnjak, definitivno u jesen. Ako ti je stajnjak više sličan humusu, možeš i u proljeće.

[Dražen]

Mogu li zimski uštihavanjem dubinski pognojiti voćke ovih dana mjeseca studenoga umjetnim gnojivom dok je temperatura tla još povoljna?

Mladen

[Razor]

Mogu li zimski uštihavanjem dubinski pognojiti voćke ovih dana mjeseca studenoga umjetnim gnojivom dok je temperatura tla još povoljna?

Mladen

Naravno, sada korijen najbolje raste, temperature tla su povoljne za rast korijena i bit će i idućih dana, svakako dati prednost gnojivima sa više fosfora i kalija.

[vitomir]

pozz
imam pitanje imam cca 100 stabala tresnje ,krupnoce ploda 7-8 grama,koje nisu prerodile jednostavno su takve.
inace trebaju bit krupnije ,imale su dosta vode ,zagnjojio sam ih ok
dal postoji kakva mpgucnost uz neke dodatke da plod naraste za 2-3 grama, jer ove imam problem prodat a vec da imaju 10 tak grama to bi bilo ok

malo sam citao o regulatorima rasta pa nisam nista konkretno naso.
pa ako neko ima iskustva s tim molio bih ga za savjet.