To je šupljikavost listova kod breskve ( Stigmina carpophila ). Tretirati jednim od kontaktnih fungicida prije kiše. Antracol, Polyram, Dithane, Kaptan, Merpan, Stoper. Ja sam svoje poprskao sa Rivalom, kad i vinograd. Možeš dodati i sumpora za pepelnicu.
ja bi reko moguće -Glohaven
Imam upit jel zna ko, koja je ovo sorta breskve inaće je izrazito velike krupne veličine nalik na jabuku Idared !Susjed mi dao tih par breskvi, no kako nema pojma ništa o voćarstvu tako moram pitati na netu jer mislim takvu posaditi.Sada otprilike dolazi u 8mj. jer su danas ubrane i pojedene, iznutra je žute boje s velikom košticom, slatko do slatko kisela i vrlo sočna !
Krupnoća bresaka se postiže pravovremenim plijevljenjem, ovisno o rodnosti pojedine voćke čak do 90%!!!Nije toliko bitna sama sorta, koju je inače problem determinirati jer postoji preko 500 sorata u optjecaju, a relativno su sve slične po plodu, primjerice za razliku od jabuka i krušaka koje ipak imaju raznolikuje metode identifikacije. Još jednom, napominjem, nije toliko bitna sorta za veličinu ploda koliko dobro plijevljenje, pristojna gnojidba i nešto navodnjavanja!
Dobri ljudi, a i oni drugi Eksperiment s marelicom na gruntu nije uspio. Rasla je nekoliko godina a onda ju je lupila apopleksija. Znam da protiv nje zapravo nema pomoći već samo preventiva. Tlo je teško, kiselkasto, dakle sve ono što marelici ne odgovara. Teren je nagnut prema sjeveru (vidi prilog!) tako da nemam baš mjesta kako bi ju posadio negdje prema jugu. Ipak, budući da se radi o brijegu, a i mojoj tvrdoglavosti, probati ću posaditi novu.- znam da ju trebam cijepiti na šiljivu - imam jednu šljivu koja donosi žute okrugle (male) plodove - jel to ta šljiva za takva tla? (mogu li uzeti koštice od tih žutih šljiva i onda uzgojiti tak podlogu?)- na koje mjesto bi ju bilo najbolje posaditi po vašem mišljenju (vidi sliku)- ima li još koja mjera kojom bi smanjio mogućnosti apopleksije?
Probal vam budem prenesti nekaj kaj sam pročital u knjizi sarajevskog izdanja "Specijalno vočarstvo"Auto o marelici piše otprilike ovak:Iskonsko porjeklo joj je sa padina himalaje gdje zima traje dugo pa ima kratko vrjeme da krene s cvatnjom i dozrije.Tam vlagu ima kod kretanja,a kreće čim ima malo sunca.Poslje više manje ima sušu pa nije bujna.Kad se to prenese u naše uvjete ispada da u pravilu procvate prerano i obično nastrada. U plodnijim tlima s više vlage postaje bujnija i obično ju šlagira (Kap,Apopleksija).Po tom autoru bi trebala biti na čim ocjeditijim položajima i izložena sjeveru(nezaštičena tak da ne procvate prerano.).Cjepiti bi ju trebalo na šljivu đanariku(neznam kakva bi to bila).Kad sam to pročital gledal sam malo gdje su dugovječne marelice.Ispada da im je najbolje na lošijim tlima i na ocjeditim položajima,a cjepljenje je drugi problem.
Baš i stradava od apopleksije najviše na džanarici radi velike genetske raznovrsnosti džanarike ( Prunus cerasifera, Prunus mirabolana) i stoga samo djelomičnoj podudarnosti. Trebalo bi je cijepiti ili na vlastiti sjemenjak ili na bjelošljivu ( Jemrić ).Ne znam tko je ovu glupost napisao u gore spomenutoj knjizi sarajevskog izdanja koja je očito zastarjela.Inače, nije samo apopleksija problem za marelice nego i mraz, šupljikavost i posebno monilija