Ribiz, ogrozd i josta

Po vašem savjetu sam malo proguglala :

Opis:

Ribiz (Ribes sp.) višegodišnja je drvenasta biljka, raste grmoliko, izboji rastu iz zemlje ili iz starijeg drveta tik iznad zemlje. Ima plitki korijen, pa ne podnosi duboku i čestu obradu u zoni korijena. Listovi su osjetljivi na sunce pa kod jakog i dugotrajnog osvijetljenja nastaju ožegotine. Cvatovi se razvijaju na jednogodišnjim izbojima te na jednogodišnjim grančicama koje rastu na dvo- i trogodišnjim izbojima. U svakom cvatu nalazi se do dvadeset zelenkastih cvjetova. Cvate u travnju. Cvjetovi mogu izdržati temperaturu od -5oC. Pčele ga posjećuju radi nektara i peluda. U nedostatku niskih zimskih temperatura duljina cvatova se skraćuje. Crveni ribiz je samooplodan, crni nije, ili je djelomično samooplodan, a kod nekih se plodovi razviju partenokarpno. Novije sorte crnog ribiza su samooplodne. Cvjetove oprašuju cvjetne (osolike) muhe, a kod crnog ribiza i pčele. Plodovi dozrijevaju 70 do 100 dana nakon cvatnje. Bobice kod crnog ribiza dozrijevaju od donjeg dijela grozdića (vrha) prema gornjem (bazi). Nove sorte crvenog ribiza selekcionirane su na istovremeno dozrijevanje bobica. Prednost ribiza pred drugim voćem je što kad dozriju, mogu na grančicama ostati još 4-6 tjedana bez gubitka kakvoće. Prinos je 1kg po sadnici crvenog ribiza, 0.5kg kod crnog. Plodovi crnog ribiza imaju čak četiri do osam puta više vitamina C nego limun i naranča.

Klima i tlo:

Zahtijeva hladno i vlažno mjesto, nadmorske visine 600-1000 m za optimalan rast. Podnosi djelomičnu sjenu, ali prinosi su veći na suncu. Tlo mora biti bogato, dobro drenirano i s velikim kapacitetom zadržavanja vlage. Poželjan pH je 6.2-6.5. Prije sadnje u tlo treba unijeti komposta ili odležanog stajnjaka (20l/m2), naročito ako je tlo pjeskovito. Poželjno je mjesto sa stalnom cirkulacijom zraka radi manje opasnosti od pepelnice. Budući da rano cvatu, sadnja u nizini se ne preporučuje zbog ranog kretanja vegetacije i opasnosti od mraza. Unatoč ovim zahtjevima koji prvenstveno vrijede za komercijalne nasade, uzgajati ribiz za vlastitu potrošnju možete i na nižim nadmorskim visinama uz uvjet da mu osigurate dovoljno vode tijekom ljeta.

Sadnja:

Najbolje je saditi u jesen, jer ribiz vrlo rano kreće s vegetacijom (drugi autori preferiraju rano proljetnu sadnju zbog mogućnosti smrzavanja mladih sadnica i korijena zimi). Korijenove žile treba prikratiti, a sadnice namočiti preko noći u smjesu vode, stajskog gnoja i ilovače. Vrhove treba skratiti na 3-4 pupa, a ako se sadi u jesen skratiti treba tek na proljeće. Saditi treba oko 5cm dublje nego je sadnica bila u rasadniku, kako bi račvanje bilo ispod razine zemlje. Ukoliko sadnica ima samo jednu granu, posaditi je treba tako da 3-4 pupa budu u zemlji. Razmak u redu kod crvenog neka je 1.0-1.25m, a kod crnog ribiza, koji je bujniji, 0.6-1.5m. Između redova razmak je 2m. Prve godine nakon sadnje treba skidati sve cvjetove kako ne bi iscrpili biljku. Prve godine povremeno zalijevati. Uzgoj u nizinama moguć je uz navodnjavanje. Od zametanja plodova do berbe ribiz treba 25lvode/m2.

Gnojidba:

Ribiz za optimalan rast traži umjerenu količinu dušika, ali zato su potrebe za kalijem velike. Nedostatak kalija zamjećuje se kao uvijanje rubova listova. Poželjno je svake godine dodati u jesen mineralno gnojivo NPK 5-20-30S, 20g po sadnici. Ovakav oblik gnojiva sadrži sumpor umjesto klora, što je osobito važno jer ribiz ne podnosi klor. Tlo ispod sadnica poželjno je nastirati kompostom ili slamom kako bi se dulje očuvala vlaga i spriječio rast korova. Na taj način i izbjegavamo redovito okopavanje koje je nepoželjno jer je korijenje ribiza plitko i lako se ošteti.

Rezidba:

Rezidba se obavlja dok biljke miruju, tj. u kasnu zimu ili rano proljeće. Izboji se režu do zemlje.

Crni ribiz daje najbolje plodove na jednogodišnjem drvetu. Zato pojedina biljka treba imati 10-12 izboja od kojih je polovica jednogodišnjih, tri su dvogodišnja i tri trogodišnja. Na dvo- i trogodišnjim izbojima treba biti što više jednogodišnjih grančica. Princip rezidbe je sljedeći.

1. godina - uzgoj sadnice

2. godina - sadnja

3. godina - očekujemo prvi rod - rezidbom ostavljamo potreban broj grana za uzgoj grma

4. godina - rezidbom uklanjamo izboje koji su ušli u četvrtu godinu starosti, a ostavljamo 3 trogodišnja, tri dvogodišnja i 5-6 jednogodišnjih izboja. Budući da ostavljamo 5-6 jednogodišnjih izboja, sljedeće godine oni će biti dvogodišnji, što bi bilo previše za biljku, pa se zato odrežu slabije razvijeni ili oštećeni, a ostave oni koji imaju najviše jednogodišnjih grančica na sebi.

Važno je napomenuti da se ljetorasti nikad ne prikraćuju, nego se odrežu do postrane grane ako želimo sniziti biljku.

Crveni ribiz daje najviše plodova na grančicama koje su narasle kao postrani izboji na dvo- i trogodišnjem drvetu. Nakon rezidbe sadnica bi trebala imati po 3-4 jedno-, dvo- i trogodišnja izboja, ukupno 9-12 izboja. Uklanjamo sve izboje starije od tri godine. Pojašnjenje: kad posadimo biljku, ona već ima jednogodišnje izboje, tj oni ulaze u drugu godinu starosti. Iduće godine ti izboji ući će u treću godinu, a oni izrasli prošle godine, u drugu godinu starosti. Sljedeće godine najstariji izboji ući će u četvrtu godinu starosti, te ih uklanjamo rezidbom, a ostavljamo po 3-4 jedno-, dvo- i trogodišnja izboja. Tako nastavljamo svake godine.

Princip rezidbe crvenog ribiza:

Prva godina – sadnja, prikratimo na 15cm nakon sadnje da ojača i razgrana se

Druga godina – ostavljamo 6-8 najjačih izboja, ostale odrežemo uz zemlju

Treća godina – ostavljamo 4-5 novih jednogodišnjih izboja (ulaze u drugu godinu), i 3-4 dvogodišnja (od onih 6-8 koje smo ostavili prošle godine)

Četvrta godina – ostavljamo po 3-4 jedno-, dvo- i trogodišnja izboja

Peta godina – uklanjamo četverogodišnje izboje, i ostavljamo kao i prethodne godine

Izbor sorte:

Crveni ribiz (Ribes rubrum L.) - eng. red currant

Red Lake - kasno zori i daje velike plodove koji se lako beru, bujnog rasta, vrlo rodan

Stephen No. 9 - dozrijeva nešto ranije, bujan, rodan, velikih bobica

Wilder - stalna i visoka rodnost, srednje velike bobice

Cascade - najranija sorta od navedenih, uzeti u obzir da raste u širinu, bobice su osjetljive na ožegotine pa ih treba brzo pobrati kad dozriju

Prince Albert - kasno dozrijeva, male do srednje velike bobice, produžuje sezonu

Cherry - velike bobice, mali grozdići s kratkom stapkom, bujan rast, otporan na pepelnicu

Viking - europska sorta otporna na hrđu

U RH na sortnoj listi 2005.

1. BLANKA (BIJELA) 2002.
2. DETVAN 2002.
3. EARSLING
4. FAY`S PROLIFIC
5. FERTODSKI DUGO GROZDASTI 2005.
6. HEINEMANNS ROTE SPÄTLESE = HAJNEMANOVA KASNA CRVENA, INDUSTRIJA
7. JONKHEER VAN TETS
8. PRESIDENT WILDER = PREZIDENT
9. PRIMUS 2002.
10. RED DUTCH = CRVENA NIZOZEMSKA
11. RED LAKE

12. RED VERSAILLES = CRVENA VERSAJSKA
13. RONDOM
14. ROSETTA
15. ROTET
16. ROVADA 2002.
17. STANZA
18. VICTORIA 2002.
19. VITAN 2002.

Bijeli ribiz

'White Grape'- velikih bobica blagog okusa, svijetlo žute boje

'White Imperial'- izvrstan, ali teško nabaviti

Crni ribiz - (Ribes nigrum L.) - eng. black currant

Boskopski div - sazrijeva potkraj lipnja, bujan, dobre rodnosti, zrele bobice lako otpadaju i nisu za transport, djelomično samooplodan

'Ben Alder'- srednje kasni, umjereno bujan, velikih bobica, otporan na pepelnicu, ali osjetljiv na hrđu

'Ben Sarek'- srednje kasni, umjereno bujan, velikih bobica, otporan na pepelnicu, djelomično i na hrđu

Wellington XXX - sazrijeva potkraj lipnja/početkom srpnja, grm širok i bujan, dobro podnosi i niže nadmorske visine, samooplodan, dobre rodnosti

Rosenthal - sazrijeva potkraj lipnja, bujan, vrlo rodan, velikih grozdova, vodeća rana sorta, djelomično samooplodan

Bang up - bujan i širok grm, samooplodan, najrodnija sorta, srednje kasna sorta, čvrstih bobica koje dobro podnose transport

'Titania'- srednje kasni, velikih bobica, vrlo bujnog rasta, otporan na pepelnicu i hrđu (preporučuje se za uzgoj u blizini bijelog bora jer je otporan na hrđu)

Goliath - sorta kratkih grozdova s vrlo velikim bobicama punim soka i izvrsnog okusa koje su najbolje za potrošnju u svježem stanju, zbog čega je pogodna za okućnice, srednje bujan grm, samooplodan, sazrijeva sredinom srpnja

'Baldwin'- sazrijeva u prvom tjednu srpnja, srednje velike bobice, samooplodan, izvrsne rodnosti

'Ben Nevis' i 'Ben Lomond' – novije europske sorte otporne na pepelnicu

U RH na sortnoj listi 2005.:

1. ALTAJSKA DESERTNA
2. ARANKA
3. BALDWIN
4. BALDWIN HILTOP
5. BANG UP
6. BEN LOMOND
7. BEN MORE
8. BEN NEVIS
9. BLACK DOWN
10. BLACK REWARD
11. BLACK SMITH
12. BOSCOOP GIANT = BOSKOPSKI DIV
13. BRÖDTORP
14. DANIEL`S SEPTEMBER = DANIJELOVA SEPTEMBARSKA
15. DYANA
16. GOLIATH
17. GOLUBKA
18. HOLANDSKI BOSKOP
19. MENDIP CROSS
20. OTELLO
21. ROODKNOP
22. ROSENTHAL
23. SILVERGIETERS BLACK = SILVERGITERS
24. TENAH
25. TINKER
26. TITANIA
27. TSEMA
28. WELLINGTON XXX
29. ZOJA

Razmnožavanje:

Jednostavno je i lako pomoću dobro razvijenih i odrvenjelih reznica od jednogodišnjeg drveta (ljetorasta) uzetih u kasnu jesen ili u rano proljeće prije bubrenja pupova. Reznice neka budu 15-20cm duge (4-5 pupova), odrezane tik ispod pupa, a na vrhu koso 1cm iznad pupa. Reznice treba posaditi u zemlju tako da samo 1-2 pupa vire van i pokriti ih malčom. Nakon godine dana dobro razvijene sadnice imat će dvije do tri grane i razgranat korijen.

Bolesti i štetnici:

Hrđa ribiza (Cronatium ribicola) - gljivična bolest koja dio ciklusa provodi na ribizu, a dio na bijelom boru (petoigličasti bor - Pinus strobus). Očituje se narančastim nakupinama (mrljama) na naličju lista. Oboljelo lišće se suši i opada, a pri jačem napadu nanosi velike štete borovima pa se ne preporučuje sadnja na udaljenosti manjoj od 300m od bijelog bora, ili 500m od rasadnika. Zaštita se provodi pripravcima koji su namijenjeni suzbijanju krastavosti jabuke, npr. Dithane, Poliram, Star, Mankozeb, Chromodine i dr.

Uši – prezimljuju u obiku jaja na kori izboja, a mlade uši pojavljuju se čim počne otvaranje pupova. Uši napadaju uglavnom crveni ribiz. Veličine su do 1 mm, zelene boje kao list te se vrlo teško opaze. Sišu biljne sokove na naličju listova. Prvi simptom koji se opazi je pojava crvenkastih mjehurastih nabreklina na gornjoj strani listova. U kasnijoj fazi listovi se kovrčaju i pojavljuje se medna rosa – ljepljivi sekret koji ispuštaju uši. Prvi korak u zaštiti je zimsko prskanje pripravcima na osnovi mineralnog ulja (bijelo ulje) ili kombinacijom ulja s bakrenim pripravkom (crveno ulje) kojim suzbijamo i gljivične bolesti. Mineralno ulje uništava jaja lisnih ušiju pa je pravo vrijeme za primjenu u vrijeme bubrenja pupova. U vegetaciji, ukoliko primijetite pojavu uši prskati treba posebnim pripravcima protiv lisnih uši – aficidima, npr. Confidor, Actelic i sl. Prednost je što ovi pripravci ulaze u listove i sokovima se prenose u sve biljne dijelove pa se uši, koje se nalaze skrivene s donje strane lista i zaštićene od djelovanja kontaktnih otrova, otruju sišući biljne sokove.

citat teksta "crni nije, ili je djelomično samooplodan, a kod nekih se plodovi razviju partenokarpno. Novije sorte crnog ribiza su samooplodne."

Na slične ili iste tvrdnje sam naišla uglavnom svugdje.Mi početnici i laici ne znamo koje su stare sorte, a koje nove.