Inox ili drvo

[Moslavac]

mogu se rastavit, ostrugat par mm iznutra i ponovno koristit, samo ipak gube na kvaliteti jer se stanjuje drvo. najbolje se raspitat kod njih, makar mislim da je tesko doci do toga.

Čisto me zanima kud oni s tim nakon uporabe? Mislio sam možda se da to jeftino nabavit pa onda iskoristit za nekaj...

[Ivan]

Čisto me zanima kud oni s tim nakon uporabe? Mislio sam možda se da to jeftino nabavit pa onda iskoristit za nekaj...

pa velike firme vjerojatno imaju neki deal sa bacvarima koji im po potrebi popravljaju i odrzavaju bacve, pogotovo ako ih imaju puno. znam da je  Miklauzic imao par desetaka rabljenih barrique bacava od Enjingija koji mu ih je dosta jeftino prodao makar je to bilo prije skoro 10ak godina, te bacve sada skoro nista ni ne vrijede a mislim da u njima vise ni ne drzi vino, drzao je frankovku do prije par godina.

[Moslavac]

Mislio sam nekak doć do takvih bačvi, one koje im netrebaju više...

[riba]

a dal je moguće iz drvene bacve u kojoj je bilo crveno vino nekek isprati tu boju da bi se koristila ponovo za bijelo

[Moslavac]

a dal je moguće iz drvene bacve u kojoj je bilo crveno vino nekek isprati tu boju da bi se koristila ponovo za bijelo

je, moguće je...no nisam osobno probao...izvoli:

Čišćenje bačava od crnog vina
        Ukoliko želimo u bačvu, u kojoj se prethodno nalazilo crno vino staviti bijelo vino, tada moramo istu pripremiti. Priprema se sastoji od tretiranja otopinom solne kiseline i sode. Najprije bačvu isperemo hladnom vodom, zatim odstranimo vinski kamen, pomoću vruće otopine kristalne sode (na 100 litara vruće vode dodajemo 3 kilograma sode). Poslije toga bačvu ispiremo 3-postotnom otopinom solne kiseline, a na 100 litara vruće vode treba 3 dcl kiseline. Tako pripremljenu bačvu valjamo s prekidima od 2 do 3 sata, ponavljamo to, sve dok iz bačve ne izlazi bezbojna tekućina. Potom se bačva ispire najprije vrućom, a zatim nekoliko puta hladnom vodom (tekuća voda iz kabla priključenog na pipu). Ako treba ispiremo i otopinom hipermangana (na svakih 100 litara vode otopimo 200 grama hipermangana). Poslije toga ispiremo toplom, pa zatim hladnom vodom u kojoj smo otopili limunsku kiselinu i vinobran (na 100 litara vode dodajemo 10 grama vinobrana i 20 grama limunske kiseline). Potom bačvu ocijedimo, i tek tada možemo biti sigurni da bijelo vino neće poprimiti ružičasti ton. Isto tako sve to možemo učiniti i vrućom petpostotnom otopinom sode ( na 100 litara vode dodajemo 5 kilograma sode).

[riba]

ja ljudi moji pravoga posla.mislim da bum radije kupil novu,a brajde nek ostaneju jer sam ih mislil poseci.no dobro je znati da spasa ima.
prijatelj puno ti fala i kad napravis festu ak dojdem ja ti specem kotlovinu(gratis s tvojim materijalom to se razme )

[vitis]

Bio sam ovo ljeto u podrumu kod Matoševića, on sve barrique bačve nakon 3 godine prodaje manjim lokalnim vinarima kojima je to ok za čuvanje vina.

[ozren007]

a enjingi opet je prije 4 godine od tofrada naručio 40-ak komada barik bačvi od 500 l sa debljom dugom koje je ove godine sve rastavio strugao i ponovno palio te ih naredne opet 3-4 godine ponovno koristi kao barike...

[Ivan]

ma matosevic sux, frajer nema pojma, svaki drugi mjesec je u podrumu a za vinograde vjerojatno ni ne zna di mu se nalaze..

[Rašpa]

a enjingi opet je prije 4 godine od tofrada naručio 40-ak komada barik bačvi od 500 l sa debljom dugom

Koliko je meni poznato, barik je samo jedna litraža. 500 litara je prekrasna ali obična bačva, i ja imam takvu čvrstu i masivnu.
Nažalost, za nju nemam dosta vina.

[ozren007]

naravno standardni barik je 225 l, ali isto tako ti možeš paliti i bačve 500 l i raditi barike u njima  bez problema odi do tofrada uvjeri se, upravo ovo što enjingi radi....

[Ivan]

Koliko je meni poznato, barik je samo jedna litraža. 500 litara je prekrasna ali obična bačva, i ja imam takvu čvrstu i masivnu.
Nažalost, za nju nemam dosta vina.

barrique bacve su ti (cak i zakonski) bacve od 225 do 600 l i duzice su im spaljene iznutra i to po zelji u nekoliko intenziteta (L-light, slabo, M-medium, srednje i H-heavy, jako). ja cu ove godine izgleda uzeti od Tofrada 2-3 bacve od 500 l, i to mozda samo jednu paljenu iznutra i to obavezno light paljenje.. a na godinu uzimam 2-3 drvena vinifikatora i jos drvenih bacava.. evo par fotki, sve od Pozveka.

[Jeremija]

Baš mi neki dan pričao jedan susjed da je uzeo kod letine vinifikator 2500lit za 50.000kn.

[Ivan]

Baš mi neki dan pričao jedan susjed da je uzeo kod letine vinifikator 2500lit za 50.000kn.

a koji jel znas, tip VIK, VIPD ili VIP? jer VIK nema sanse da je toliko skup, ja prosle godine uzeo jedan od 3100 l i platio ga oko 30000 kn.. makar sam ga uzeo bezveze, fuckas ti vinifikator ako nije drveni.. zato na godinu kupujem barem 2 ova drvena od Pozveka i jos par vecih bacava za dozrijevanje. imam vrhunsko crno grozde, od 22 do 24 % secera i steta mi to ne iskoristiti do maksimuma.

[jnix]

evo kopija, oprostite na izgledu ...

Na salonu Vinitech 2004
popriličan su prostor zauzeli bačvari,
posebice proizvođači barriquea, koji
je u bordoškome kraju tradicija. Bilo
je više proizvođača, posebice spominjem
talijanskog Garbelotta koji je
znan u nas i koji ovdje kupuje slavonsku
hrastovinu, te auatrijskoga
Pauschu, što su pokazali u većem
obujmu i velike bačve od 25 i više hl.
Nakon što je osvojio čitav svijet, barrique,
rekli su nam u Bordeauxu,
pomalo posustaje, u mnogim regijama
ponajviše u Europi, bilježi se
pomalo povratak na i tamo tradicijske
bačve uglavnom zapremnine od 25
do 35 hl. Ljudi su se očito zasitili barriquea,
i za dozrijevanje svojega vina
biraju model bačve vodeći računa o
nizu stvari a ne više oslanjajući se na
pomodne arome što ih je kadra dati
mala bačvica. Po pojačanom interesu
vinara za velikim hrastovim kacama
vidljivo je i da se vinari u kontekstu
maceracije i alkoholne fermentacije
kod crnih sorata dosta vraćaju s inoksa
na njih.
Barrique je međutim postao vrlo
popularan i kod nas, i logično je da su
hrvatski proizvođači vina dosta vremena
proveli u razgovoru s francuskim
bačvarima baš oko malih
bačvica. Naročito zainteresiran za barrique
bio je jaskanski bačvar Milivoj
Golub. Zatekli smo ga npr. i na štandu
jedne francuske bačvarije koja u
većem opsegu proizvodi barrique ne
samo od hrastovine nego i od akacije
odnosno bagrema. Neki modeli barriquea
kombinacija su dužica hrastovine
i bagrema. Na tom štandu
mogla su se i kušati vina dozrijevana u
barriqueu od akacije. Većma je riječ o
bijelima. Bilo da su 100 posto provela
vrijeme u akacijinu barriqiueu bilo da
je 75 posto vina bilo u akaciji a 25
posto u hrastovim barriqueu. I za crna
vina rabljena je akacija, no kako ona
daje ne samo dosta slatkaste tonove
nego i određene svoje arome, kod
crnjaka se išlo na način da se 25 posto
vina stavljalo u barrique od bagrema a
75 posto dozrijevalo je u klasičnom
hrastovom barriqueu, potom bi vina
bila spojena. Vrlo lijepim pokazao se
grenache s francuskog juga dozrijevan
dijelom u akaciji a dijelom u hrastu.
No, oko barriquea još jedna
novost, ali ne što se tiče vrste drveta
rabljenog za dužice nego glede oblika
bačve. Na Vinitechu 2004
prezentiran je četvrtasti barrique!
Proizvođač: Cybox S.A. iz Siona u
Švicarskoj. Četvrtasti barrique nastao
je iz želje podrumara da praktičnije
i stabilnije složi bačvice jednu
na drugu, da kompleti barriquea
zauzmu manje prostora u podrumu.
Prijatelj vlasnika Cyboxa Jean-
Claudea Rouxa, stolar po struci a
hobi vinogradar i vinar, imao je svojedobno
peh u svom podrumu,
naime jedna barrique bačvica
otkotrljala mu se s vrha i pala na
pločice poda podruma, dobro se
oštetila i ispustila kroz oštećeni dio
dosta vina, te i zamazala pločice,
zapravo i bar dio podruma. Taj je
stolar nagovorio prijatelja Rouxa da
izradi četvrtasti barrique, iz razloga
bolje stabilnosti kad se bačve slože. S
obzirom da danas, za razliku od
nekad prije kad se pri premiještanju
ili transportiranju bačva koturala,
postoje priručni strojevi za prijevoz
kao što su viličari, četvrtasta bačva
pokazuje se prikladnijom od ovalne
i s aspekta prijevoza.
Prve Rouxove četvrtaste
bačvice testirane su i enološki, i
rezultat je bio dobar, a pokazalo se
da je možda čak i bolje da je dnoravno i široko a ne oblo kao kod
klasičnog barriquea jer kvasci na kojima
počiva vino u dozrijevanju
rašireni su i u tanjem su sloju, i slobodniji,
dok su u klasičnom barriqueu
zbijeni u donjem ovalnome
dijelu u debljem sloju pa ako se
redovno ne provodi batoniranje oni
što su duže statični na samome dnu,
ispod svih drugih, možda mogu
postati i izvorom nevolje... I još nešto
praktično kod četvrtastog barriquea:
bačvarije su voljne od proizvođača
otkupiti bačvicu nakon što mu ona,
poslije dva do tri korištenja, više ne
odgovara enološkoj svrsi i želi je se
riješiti, naime kod četvrtastih bačava
dužice se dakako ne svijaju nego su
ravne pa se kasnije lijepo mogu
upotrijebiti - za izradu parketa!
Četvrtasti barrique prezentiran
na Vinitechu također je zapremnine
uobičajenih bordoških 225 litara,
dimenzije su mu 60 x 60 x 95 centimetara,
a šest bačvica, što predstavlja
otprilike 1800 butelja, može
se složiti na jednu paletu. Cijena je
tom barriqueu jednaka kao i onome
klasičnom, ovalnome.

citat iz mislim "Svijet u čaši"