Američki, američko-europski i multispecijski hibridi

[dock]

Čuo sam za takve stvari ali navodno da to nije potvrđeno da i djeluje  ....

[Koshpa]

Gubitak vremena

[Mc Ozy]

Obeshrabrujete me. Znači zlufta se? S druge strane Riba navodi da je poslije takvog tretmana teško pokrenuo vrenje! Dakle ima neko djelovanje !?

[Jeremija]

Ja sam špricao 2016 s vinobranom i pottasolom.Ide ga 0,2%.

[Mc Ozy]

Koja je svrha miješanja potasola i vinobrana, ako sutra bereš?

[tatko]

Mozeli neko da mi kaze koja je ovo sorta. Kupljeno je pod imenom Roesler. Međutim nije ni po listu, grozdu, a ni po vrmenu sazrevanja. Ovo stiže kasno, upravo je juče obrano (sladeri 18 babo). Moglo je čekati vikend, ali ja imam nekih drugih obaveza. Veoma je otporno na plemenjaču,pepelnicu, botritis naročito, nije bilo ni bobe trulog. Takodje je veoma rodno. Loza je u 3 godini.

[Omnibus]

Zahtijevan zadatak, vjerovatno neka od Cabernet sorti, Cabernet Jura po rodnosti i obliku lista i grozda, možda čak Carbon, ali grozd i list sliče i na austrijsku sortu Frankovka stella, možda čak češki Cerason, koji je vrlo kasna sorta i izuzetno otporna. Ale eto, nije lako reći, sorti je mnogo i znaju biti dosta slične na oko.
Bacit ću oko u vinogradu, ako stignem dok su još u vegetaciji.

[tatko]

I ja sumnjam na Cabarnet Jura, bar po onom što sam našao slika sa neta i vrijeme zrenja se poklapa. Mada nisam spominjao da ne bi stvorio nedoumicu. Opet kad neko ima u vinogradu druga je priča. Takođe još jedan podatak, a to je da prilikom muljanja sok je skoro bezbojan, poneka nijansa crvene izleti iz bobe.

Cabarnet Carbon nije sigurno bar po obilku lista, odnosno dosta je tamni i naboran (bar sa slika sa neta) link https://sibbus.com/de/sortenbeschreibungen/rotweinsorten/cabernet-carbon.html

Takođe ako neko ima Cabarnet Jura, da postavi sliku.

[Omnibus]

Cabernet Jura
Opis vina:
Opis vina: 
Vino je vrlo tamno, rubinski tamnocrvene boje, lijepih, snažnih tanina i punog
okusa. Svojim mediteranskim aromama caberneta podsjeća na plodove trešnje, šljive crnog ribiza i šumskih plodova, osobito malina i kupina. Ono što je
nesvakidašnje je miris ruže.Ovisno o tipu vina, ovaj miris može se pojačati ili
umjereno tonirati. Na početku trpki tanini vrlo lijepo omekšaju, osobito u drvetu.. Također je podesan za kupažiranje sa sortama koje nemaju tako tamnu boju vina.Kod dobre fenološke zrelosti pogodna je srednje duga ili duga maceracija. Može se primjeniti i maceracija u drvenim vinifikatorima. Vrlo značajnim elementom prerada je i jabučno-mliječna fermentacija. Pogodna je istovremena inokulacija kvasaca i bakterija, pri čemu se čuva voćnost vina. Vino je pogodna za zrenje u drvenim ili barik bačvama.

Opis sorte 
Cabernet Jura ima snažan uspravni rast, stoga štedi u uzgoju mnogo napornog rada. List je trodijelni sa sinusima u obliku slova „U“ te izrazito ozubljen. Grozd je srednje velik do velik, valjkast sa sugrozdićem. Sorta je vrlo plodna, bujna, na vertikalnim izbojima ima tri do četiri rastresita ili srednje gusta grozda s dugim ramenima i srednje velikim, okruglim, plavim, skoro crnim, bobicama. Preporučljivo je regulirati prinos. Može se primjeniti i kraćenje grozda ili orezivanje sugrozdića. Čvrsta bobica vrlo je otporna na botritis. Slador od 100 ° Oechsle uobičajeno označava zrelost. Kiseline znaju biti povišene. Zahtijeva kvalitetne položaje uobičajene za crne vinske sorte. Najpogodniji su brežuljkasti, dobro osunčani položaji. Zahtjevi prema tlu su niski. Odgovaraju mu i suha tla na kojima dobiva na kvaliteti. Na vlažnim tlima ima vrlo bujan rast.
Kasna je sorta, u kontinentalnim uvjetima dozrijeva krajem rujna (III. dekada). Otpornost na zimske hladnoće je dobra, na peronosporu dobra, a na pepelnicu dobra do vrlo dobra. U godinama sa snažnim napadom bolesti  potrebno je koristiti pripravke koji se koriste u ekološkom vinogradarstvu.  Srednje je osjetljiv na osipanje u cvatnji te fiziološku nekrozu peteljkovine.
Preporučeno opterećenje je 4-6 oka na m2. Preporuča se rez na jedan dugi ravni lucanj. Lisna masa je srednja do rijetka. Intenzitet rasta zaperaka je srednji. Kombinacija odstranjenja zaperaka i 1-2 lista u zoni grozda pozitivno utječe na fenološku zrelost bobice.
Preporučaju se srednje bujne podloge (SO4, Teleki 5c, Binova), a na suhe terene bujne (Kober 125AA ili 5bb). Zahtijeva povišene količine magnezija.

[cvekla0]

poZZ


Svi koji su zaintresovani za novije hibride povecane otpornosti na bolesti, mogu procitati na facebook stranici:

https://www.facebook.com/Preobrazenje

[Omnibus]

Evo i od mene malo opisa stolnih sorti:
Alexa (VI-3-3-8, Pamyati Kostrikina)

Stolna srednja rana bijela sorta s vrlo velikim grozdom i velikim bobicama visoke otpornosti na mraz i bolesti.
Podrijetlo (uzgajivač): VNIIVIV J. A. Potapenko, Novocherkask, Rusija
Roditeljske sorte Biruinca x Vostorg
Namjena: stolna sorta
Cvijet biseksualan
Boja zelenkasto žuta
Grozd vrlo velik, 700 - 1800 g, cilindričan, srednje debeo, bobica velika, 32 x 26 mm, 10 - 16 g, ovalna, mesnata, okus ugodan, izvrstan,
Ocjene na kušanju: 8,8 bodova od 10
Vrijeme sazrijevanja srednje rano, početkom rujna, 120-130 dana
Intenzitet rasta visok
Otpornost na smrzavanje visoka, -25 ° C
Otpornost na gljivične bolesti visoka
Sadržaj šećera 17-20 ° NM, kiselina 4-6 g / l

[Omnibus]

MRAMORNI
Bijela stolna sorta harmoničnog, blago muškatnog okusa, srednje velikih grozdova i
velikih žutozelenih mesnatih, čvrstih bobica s omanjim košticama.
Moldavska sorta nastala križanjem ´Muskat jantarnyj´ x ´Dattier de Saint-Vallier (SV
20 365)´ .
Rast srednje bujan do bujan, mladice srednje snažne, dobro dozrijevaju., Dobro se
oprašuje.
Dozrijevanje tijekom kolovoza Vrlo rana sorta. Rodnost redovita i pravilna.
Najpogodniji za uzgoj su južni, dobro osunčani brežuljkasti položaji, Izbjegavati pjeskovita i suha tla.
Na siromašnijim tlima koristiti podloge kober 5bb ili kober 125a, na bujnijim So4.
Pogodna za srednji i visoki uzgoj te duge lucnjeve, no podnosi i kratak rez.
Otpornost na bolesti povišena, dostatna je osnovna zaštita prije i poslije cvatnje, no ipak pripaziti u
godinama s velikim pritiskom peronospore. Na zimske hladnoće i mraz dobra

[Omnibus]

Ali vinske su vinske...
RINOT
Rinot je nova PIWI sorta vinove loze s povećanom otpornošću na gljivične
bolesti. Uzgojili su ga Miloša Michlovský i njegove kolege križanjem
Merzlinga × (Seyve-Villard 12 375 × Pinot sivi) . Sorta je zakonski
zaštićena. Rasprostranjenost je zasada mala, ali među uzgajivačima
postoji sve veći interes.
Ampelografske značajke
Vrh mladice je zelen, vrlo nježno bjelkast, bez antocijanskog obojenja.
List je srednje veličine, najčešće petodijelan, tamno zelen, sjajan. Sinus je
najčešće otvoren ili blago prekriven. Grozd je srednji do velik, dug,
cilindričan s krilcima. Raspored bobica u grozdu je srednje gust. Bobice su
male, okrugle, zeleno-žute, u punoj zrelosti sa zlatnom nijansom.
Uzgojne karakteristike
Rinot je zahvalna sorta pogodna za sve vinske regije, pa čak i izvan njih.
Najpogodniji su brežuljkasti tereni koji omogućavaju dobru aromatsku
zrelost bobica. Optimalni su prozračni tereni koji pospješuju zdravstveno stanje trsa. Rinot je pogodan za širok
raspon tala, no manje su pogodna vlažna ilovasta tla te suha tla. Uzgoj na suhim tlima utječe na vitalnost trsa te
na aromatsku strukturu bobica.
Otpornost na zimske hladnoće je dobra do vrlo dobra. Otpornost na peronosporu je vrlo dobra,
na pepelnicu dobra. Zaštita od gljivičnih bolesti može se provesti neizravnom zaštitom i sredstvima koja se
koriste u ekološkom vinogradarstvu. Zahvaljujući slabijoj zbijenosti grozda dobre je otpornosti i na botritis. Na
osipanje u cvatnji te na fiziološku nekrozu peteljkovine nije osjetljiv.
Rinot sazrijeva u prvoj polovici rujna. Zahvaljujući ranom sazrijevanju pogodan je za organski uzgoj.
Preporučeno opterećenje za sortu Rinot je 4-6 pupova po m2. Moguće je na boljim položajima također koristiti
srednje opterećenje, tj. 6-8 pupova po m2. Najprikladniji oblik reza je na jedan ravni ili blago zaobljeni lucanj.
Pogodne podloge su Kober 5BB, Kober 125AA, opcionalno Teleki 5C. Podloga SO4 nije prikladna za upotrebu na
suhim tlima.
Rast sorte je srednji do bujan. Lisna masa je srednje gusta. Intenzitet rasta zaperaka je srednji, stoga Rinot ima
srednje zahtjeve u zelenoj rezidbi. Obično nije potrebna nikakva regulacija rodnosti tijekom vegetacije.
Opterećenje trsa je uglavnom ujednačeno i omogućava kvalitetno sazrijevanje grozda. Potreba za regulacijom
rodnosti mogla bi se katkada pojaviti kod srednjega opterećenja trsa.
Osnovna operacija je čišćenje zaperaka u zoni grožđa. Ukoliko je zona grožđa isuviše zarasla, uklanja se jedan,
najviše dva lista.
Osnovni kvalitativni parametri za berbu su sadržaj šećera, kiselost i aromatska zrelost bobice. Razvoj aromatske
zrelosti, osobito voćnih tonova, može se promatrati izravno u vinogradu već tijekom zrenja grožđa.

[Omnibus]

Vina su aromatična, s prepoznatljivim voćno-cvjetnim tonovima. Možemo pronaći miris zelene jabuke, dunje, breskve i agruma. To je
sorta pogodna za sortna vina i cuvée s drugim sortama organaske proizvodnje.

[cvekla0]

poZZ


Svi koji su zaintresovani za novije hibride povecane otpornosti na bolesti, mogu procitati na facebook stranici:

https://www.facebook.com/Preobrazenje

Imam 40-ak ruskih hibridnih sorti, pa ako nekoga zanima neka se javi