Američki, američko-europski i multispecijski hibridi

[blitva]

Nemam bas iskustva sa PIWI,  ali ako zelis nadupunjavati postojeci vinograd, dunavski je logican izbor za tvoj rajnski rizling s obzirom na karakteristike i vrijeme dozrijevanja.

Meni isto chardonay stradava od FP. pa si razmisljam nadopuniti trsje sa PIWI chardonayom (Chardonay stella).

[Omnibus]

Evo kolege na poklon opis Dunavskog rizlinga:
DUNAVSKI RIZLING
Dunavski rizling nova je visokokvalitetna bijela vinska sorta s povišenom otpornošću spram gljivičnih oboljenja.Nastala je u Austriji, u Klosterneuburgu, Križanac je sorti Rajnski rizling, Seyve villard, Pinota sivog i Plemenke bijele. Interes u Austriji je za ovu novu sortu iznimno velik.
Sorta daje vino vrlo slično Rajsnkom rizlingu, vrlo harmonična i aromatična, rodnost je nešto veća, a otpornost na gljivična oboljenja izvrsna.
Vrijeme dozrijevanja je isto ili nešto ranije od Rajnskog, tako da je vrlo pogodna za popunjavanje starijih vinograda, zbog kompatibilnog vremena dozrijevanja. Sorta je III do Iv epohe sazrijevanja.
List je velik, tro do petodjelan, s blagim sinusima. Grozd je srednje krupan do velik, sa sugrozdićima u gornjem dijelu, s omanjim, okruglim žutozelenim do žutim bobicama. Sa sunčane strane može biti lagano roskast ili naranđast. Sadi se na položaje koji pogoduju Rajnskom rizlingu, dakle najkvalitetnije i dobro osunčane. Nezahtjevan je prema tipu tla, no vlažni položaji nisu pogodni zbog prekomjerne bujnosti, što kvari mikroklimu trsa. Dobro podnosi sušu, no dugotrajni nedostatak vode može utjecati na aromatičnost.
Otpornost prema zimskim hladnoćama je vrlo dobra, prema peronospori i pepelnici također. Prema sivoj plijesni otpornost je dobra. U večini godina moguć je uzgoj bez zaštite od gljivičnih oboljenja. Ipak, kod večeg pritiska bolesti ili na lošim položajima potrebno je jedno do dva tretiranja sredstvima dozvoljenim u ekološkom uzgoju. Nije osjetljiv na osipanje u cvatnji niti fiziološku nekrozu peteljkovine.
Rast je bujan, preporučuje se uklanjanje listova (1-2 lista u zoni grožđa) i zaperaka u zoni grožđa, ali ne pretjerano ukoliko su velike vrućine u vrijeme rasta i dozrijevanja grozda. Za višu kvalitetu grožđa i ranije sazrijevanje preporuča se regulacija uroda odstranjivanjem viška grozdova ili njihovim skraćivanjem. Izbor podloga određuje se prema kvaliteti tla.
Tehnologija proizvodnje vina slična je Rajnskom rizlingu ili Kerneru. Osnovna metoda je regulirano vrenje u inoks bačvama, premda se može primjeniti i vrenje u hrastovim ili bagremovim bačvama. Kod proizvodnje vina u inoks bačvama primjenjuje se reduktivna metoda, a u drvenim bačvama zrenje vina na finom talogu. Ukoliko su kiseline povišene, preporuča se jabučno-mliječna fermentacija korištenjem tehnologije istovremene inokulacije kvasaca i bakterija, kako bi se sačuvala voćnost vina.
U okusu i mirisu dominiraju voćni tonovi zelene jabuke, citrusa, marelice, dunje i lipovog cvijeta. Vino je puno, s osvježavajućom kiselinom, pogodno i za odležavanje.

[thragos]

Omnibus daj neku preporuku za moje podneblje. Nisam baš previše upućen. Ovaj dunavski rizling mi se sviđa po opisu...

[Branee]

Prema opisu sorte, super zvuci ovaj Dunavski riesling.
Veseli me sto se u jednom dijelu teksta spominju cak i moguce povisene kiseline u vinu...
Kad sam sadio PIWI, to me od Solarisa najvise odbijalo, manjak kiseline, pa sam zato u novom nasadu sadil Biancu/Johanniter/Solaris u jednakim omjerima

[Žveplo]

Omnibus hvala puno na odgovoru. Definitivno idem na Dunavski rizling. 

[dock]

Johanniter

Sorta nastala u institutu u Freiburgu križanjem Rizlinga rajnskog i križanca (Seyve Villard x (Pinot sivi x Plemenka)). Botanički opis: vrh mladice pusteno dlakav, dlačice slabo antocijanski obojene. List pentagonalan, peterodijelan, naličje slabo paučinasto dlakavo. Sinus peteljke jako preklopljenih isječaka, dno sinusa u obliku lire. Grozd malen do srednje velik, valjkast. Bobica okrugla, kožica žuto- zelene boje. Meso sočno. Gospodarska svojstva i ocjena potencijala sorte: Dozrijeva rano. Otpornost na niske temperature vrlo dobra. Dobre otpornosti na plamenjaču (nešto osjetljiviji listovi) i pepelnicu. Rodnost osrednja, kakvoća dobra. Samostalno vinificirana može dati kvalitetna vina, a prikladna je i za sljubljivanje s drugim sortama, primjerice Solarisom.   

[Omnibus]

Thragos, ne znam misliš li na bijele ili crne sorte. Kod crnih ima mnoštvo sorti Cabernet (Cabernet Cortis, Cab. Carbon - Carol - Stella, Cerason ili Merlot (Merlot Stella, Cabernet Jura itd.) tipa, koje večinom odgovaraju za priobalje. Pinot ipa sorte (Pinot nova, Pinotin, Monarch), te druge ranije sorte te sorte voćnog tipa treba malo pronjuškati i zatim probati. Kod bijelih treba pripaziti na to kako suša i visoke temperature utječu na određenu sortu, na njenu aromatiku i osobito na problem ožegotina. Recimo, Dunavski i Solaris bi trebali ići, uz preporuku navodnjavanja. No, vjerujem da bi se mnoge dale uzgojati u Dalmaciji uz prilagođen način uzgoja, minimalizirano odlistavanje i sl, a neke uz obavezno navodnjavanje. Glavni problem mogle bi biti podloge. Ukoliko na određenoj liokaciji prolazi kober ili čak Binova onda OK, pa i za probu u manjim količinama. Za veče nasade bilo bi sigurnije godinu dana unaprijed dogovoriti proizvodnju cijepova na paulsenu, richteru, ruggieriju i sl. zbog zaslanjenja tla.
Načelno, kod nekih piwi sorti treba jako pripaziti na pravilnu tehnologiju, osobito mislim na pravovremeno sumporenje i brzu preradu, zbog sklonosti mošta oksidaciji (recimo Solaris ili npr. Panonia).
U svakom slučaju, dosta je piwija završilo u Dalmaciji i Primorju te Istri, a i dalmatinskom zaleđu preko mene pa će mi se kolege vjerovatno javiti s iskustvima kroz neko vrijeme...

[thragos]

Mislim i na bijele i crne sorte. Znaci sorte koje dozrijevaju  amo reci polovinom 9. mjeseca.
Sto se tice prerade nije se problem drzati pravilne tehnologije veći je problem navodnjavanje pri uzgoju tako da na to ne mogu računati!
Da li treba uzeti uzorak zemlje i poslati ga na analizu da bi znali koju podlogu odabrati?
Ja i onako kad iskrčim stari vinograd (30+ godina) moram pričekati 1.-2. godine da se tlo oporavi pa kad to napravim mogu se u međuvremenu najaviti za cijepove,
a vjerovatno ćemo imati i više informacija od kolega koji već gaje piwi sorte.
Računam oko 400-500 cijepova jer i onako vino radim za osobne potrebe najviše a nešto se i proda rinfuzo...

[Mc Ozy]

Posadil sam cca 65 lanjskih korjenjaka PIWI sorti u vinogradu i oko 100 reznica. Korjenjaci se dosta dobro drže, zalijevao sam, ali nisam pravio selekciju prema razvoju korijenja, već tjeranju pupova, pa mi desetak kiksa (škola - samo prvoklasne saditi). Reznice napreduju slabije, pri sadnji je bila dosta loša zemlja, nisam koristio hormone za ukorjenjivanje, a i profesionalcima u rasadnicima je postotak primitka relativno nizak. Mislim da ih treba pri utrapljivanju, poslije rezidbe, na gornjem rezu premazati voćarskim voskom protiv isušivanja. Bit ću zadovoljan ako ih se 50% primi. Sve je to bez podloge, pa ćemo vidjeti što će biti. Računam, hibridi su pa možda ...

Doma sam kontejnerski posadio u tetrapak od mlijeka, plastične čaše od pola litre, pokupio ženi manje tegle, oko 100 reznica. Za sad ih 70-ak ozbiljno tjera, samo treba ih stalno zalijevati. Trebao sam, a nisam na posudama probiti nekoliko rupa sa strane kroz koje otiče višak vode i probija korijenje kao znak, uz razvoj mladica, da su spremni za presad u vinograd. Ići će na mjesta gdje mi sadnja zataji.

Oko vrta popikao sam cca 100-njak reznica na ukorjenjivanje za iduću godinu. Oko 60 ih daje znakove primitka. Kak sam već pisal, zbog fp više ne ulažem u cjepove, ne želim bacati novac kojeg nemam. Ulažem samo trud kojeg ne žalim, uz put skidam kile, neki za to plaćaju teretanu !

[igor421]

Mc Ozy, svaka cast na trudu, daj Bog da ti ih se cim vise primi i razvije u trsove. I ja radim slicno kak i ti zadnje 4 godine i to iz istog razloga-da ne ulazem novce u sumnjive sadnice koje 2-3 godine nakon sadnje kapituliraju od fitoplazme. Zasad imam oko 70 trsova S.Grisa, Johanittera i par komada Muscarisa u vinogradu i svi su razvijeni iz reznica nist nije cijepljeno, odlicno napreduju i niti jedan nema fitoplazmu. Ove godine sam konacno popunil sve rupe u vinogradu i u zadnje 2 godine, fitoplazma mi je pala na oko 10 trsova godisnje. Moras koristiti hormon za ukorjenjivanje, puno je bolji primitak, a kad se reznice presade u vinograd treba ih zaljevati. Ja sam lani probal ne zaljevati, ali su mi se 4 komada koja su se ljepo primila ipak posusila, ali ostali su opstali jer sam ih pocel zaljevati dvaput tjedno. Sad imam 30 komada doma u teglima kaj sam posadil prije 2 mjeseca, samo 2-3 reznice mi nisu poterale.  Moram reci da su me na bregu cudno gledali kad sam to pocel saditi prije 4 godine,neki su mis cak i smijali, a lani i ovog proljeca sam imal takvu navalu na reznice, da bih podijelil i duplo vise nego kaj sam ih imal :-)

[Mc Ozy]

Baš ti fala na ohrabrenju, za sad imam 20-ak kom. PIWI do prve žice s po tri lijepe mladice. Malo sam se interesiral u literaturi za sadnju reznica. Talijani i danas tako masovno podižu vinograde, tak piše, sadnjom na mjestu koji je nasad navodno trajniji nego s presađivanjem korjenjaka. Ne piše razlog. Valjda tamo klima, tlo (bez filoksere) i znanje pogoduju tome, a troškovi nisu zanemarivi. Iako znam da imaju vrlo razvijeno rasadničarstvo.

No, kaže struka da je reznice najbolje uzimati kad padne lišće u vinogradu, 15.X. - 30. XI. Mnogi režu lucnjeve u jesen, pa nije problem gazdi pomoći izvući ih i odrezati reznice. Dobro je s reznicom odrezati dio lucnja, oko 10 cm, to zovu reznica s petom, navodno su najbolje. Kod mene jesu. Uzete reznice vežu se u snopove, našpricaju s cuperblau i swichom i čuvaju u zatvorenim plastičnim vrećama, po mogućnosti u hladnjači. Ne znam temperaturu, ali ja bi ih držal u podrumu.
Probat ću iduće godine s otopinom hormona, jer i ove očekujem dosta propalih trsova od fp, jer sam one sumnjive li-la ostavio, nisam stigel posjeći. Sad lijepo tjeraju, krasno izgledaju, ali u 7. mj. vjerojatno će propasti. Lani mi je propalooko 100 reznica (2 preživjele) prvo od mraza, a onda suše. Zato sam tako masovno posadio reznice, da ove iz tegli mogu odmah poslije krčenja posaditi. Nije potrebno nikakvo čekanje "dvije godine", samo treba jamu i zemlju dobro očistiti od starog korjenja. Vodu za zalijevanje imam u velikim količinama, tehnikom slobodnog pada, tako da ... samo daj bog zdravlja !

[dock]

Ekipa,
mala potpora za Vaš trud -  na izložbi u Koprivnici 3 različita vina po načinu vinifikacije na Solarisu odnesla Zlato i  2 srebra......sve se više prepoznaje dobra strana PiWi-a....

[Branee]

Cvatnja zavrsila
Solaris
 jako puno grozdja, puno zaperaka na lucnjevima i svaki taj zaperak gotovo isto grozdja kao i normalan pup...nisam sklon zelenoj berbi, a i cilj mi je dobit laganije vino od ovog koncentrata koji imam od prve berbe.
Bianca
Manje grozdja nego na solarisu a mislim i da se dosta osipalo usprkos Bor 21 i MgGreenu, no, svejedno rodno prilicno
Doslovno niti jedan zaperak skinul, sorta za nas ljencine kak bi se reklo, vrhovi metar iznad zadnje zice, za razliku od Solarisa puno elasticnije sibe i ne pucaju
Johanniter
Kompromis izmedju Solarisa i Biance, umjeren u svemu
Nista spricano, osim insekto/ovicidom za jajasca cvrcka u rano proljece
Zadovoljan sam!

[Branee]

Solaris omeksao, moze se lagano zobat, manji zbijeni grozdovi, jako rodan
Bez fungicida do sad - potpuno zdrav, tu i tamo koja uljna pjega peronospore na kojem listu - grozdje potpuno zdravo, pepela ni u tragovima
Bianca - dugi rastresiti grozdovi, tvrda ko sacma jos.
Bolesti kao i kod solarisa - tek u tragovima tragova.
Johanniter - od 50 trsova u 3-oj godini, na njih 5-6 komada javila se peronospora grozda u pocetku, nisam sprical, stalo je samo i ne siri se, ostatak potpuno zdrav
Vrlo zadovoljan

[Mc Ozy]

Ja primjećijem tu i tam na ponekim listovima kao neku hrđu na mladim piwi, nije nalik ni na jednu poznatu bolest. Možda tek nedostatak nečega?