VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
08 Lipnja, 2026, 13:49:18

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Vinogradarstvo
| |-+  Moj vinograd
| | |-+  Američki, američko-europski i multispecijski hibridi
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 2 3 [4] 5 6 ... 34 Dolje Ispis
Autor Tema: Američki, američko-europski i multispecijski hibridi  (Posjeta: 257500 puta)
riba
Moderator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.213

Bednja


Email
« Odgovor #45 na: 15 Studenoga, 2009, 16:32:40 »

da,da imas pravo to je valjda to.ma to me dojdu gnjavit s kojekakvim gluparijama.nekaj cuju a znaju da se ja malo oko toga zanimam pa bi onda sve htjeli znati.i najbolje sad bi oni to htjeli saditi.isto i ono o rakiji i sodi bikarboni.a kaj se more bolje ljudima reci nek da zive u zabludi samo kaj ih je tesko razuvjerit u nekim stvarima za koje oni misle da su u redu,a nisu ;)
i ak sam dobro skuzil(nisam bas preveliki znalac Engleskog,onak za potrebu)to je americka sorta iz Sjeverne karoline a ne nasa autoktona kako je meni receno
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #46 na: 15 Studenoga, 2009, 19:27:30 »

Nije, to je nekakav crveni američki hibrid, nije autohtona, za jelo i sokove je dobra, a za vino, kako kome paše.
Vele da je u rodu s concordom i delawareom, iz Sjeverne Karoline u dolini istoimene rijeke ( catawba ). Datira oko 1800.g.
Vitis labrusca vrsta. Eto.
Evidentirano

riba
Moderator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.213

Bednja


Email
« Odgovor #47 na: 15 Studenoga, 2009, 22:03:23 »

ma je,uspel sam to i ja nekaj prokuzit pa samo da im objasnim da to nema veze s nasim krajem.neki tip im je dal navodno vino od te sotre("kataba") pa vele da im je bilo ok,okus na maline itd.no kak citam to je vjerojatno bolje za pekmeze i đemove nek za samo vino jer i po slikama je nekak velikih bobica prije bi mi zgledalo ko neka zobatica.hvala ti na trudu kaj si mi to poiskal.
Evidentirano
Moslavac
Novak
**
Offline Offline

Postova: 629


Zagreb-Štakorovec-Dubrava


Email
« Odgovor #48 na: 15 Studenoga, 2009, 22:18:09 »

Da, vidi se da je u rodu sa delawareom... slična je seksardi koja je užasno aromatična i mirisna...
Evidentirano

Zbog nje su me na sud dali
u okove bacili
a sad tuđe
nebo gledam
sanjam svoju ledinu
al ne dajem,ne prodajem
ljubav moju jedinu

www.e-vinarstvo.com
riba
Moderator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.213

Bednja


Email
« Odgovor #49 na: 01 Prosinca, 2009, 09:28:45 »

more li mi neko iz Koprivnickog kraja dati informaciju o sorti Catawba koja navodno postoji na tom podrucju .ljudi su donesli vino od toga pa sad tu decke zanima a se to moze nabavit kod nas

zval sam Cvetka za sardone i zeleni silvanac,cijena cca 10kn sa PDV-om.no ak zelite zakaparit kolicinu treba dojti kod njega te uplatiti 30% vrijednosti robe
Evidentirano
mmihale
Novak
**
Offline Offline

Postova: 406


Međimurje


Email
« Odgovor #50 na: 22 Siječnja, 2010, 20:01:55 »


Pitao sam ovo vec dva puta i nisam dobio odgovor, pa da sad probam ovdje na tvojoj temi Ivane. Radi se naime da planiram posaditi nove sorte koje su otpornije na gljivicne bolesti (Isprobao bi 10 - 20 komada od svake sorte da vidim kako to stvarno funkcionira). Sorte koje cu navesti su dozvoljene u Asutriji, Svicarskoj i Njemackoj. Pogotovo ih ljudi sve vise ivise sade za eko proizvodnju. Ima dosta tih vrsti a najbolja vina za sad su dobivena od:

Cabernet Jura - crno
Johanniter - dobiven krizanjem Rizlinga i Seyve Villard

Da li imas li iskustva sa takvim sortama i da li su stvarno tako otporne na bolesti kako se navodi? Kakva je Zweigelt kao sorta sto se tice otpornosti na bolesti? Meni osobno ako su ove sorte stvarno tako otporne na bolesti i smanjuju broj prskanja na minimum, prihvatljive kao alternativa standardnim sortama bez obzira sto kvaliteta vina ne dostize kvalitetu ostalih tradicionalnih osrti.

pozdrav.



Evidentirano

... vino voli visinu i dobar pogled, voli gledati odozgo.
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #51 na: 23 Siječnja, 2010, 01:42:45 »

ne mogu ti tocno odgovoriti jer nazalost nemam iskustava sa tim sortama, ponajmanje prakticnog.. a moram priznati da za nijednu nisam niti cuo! zweigelta osobno imam 2500 trsova i meni se pokazao fenomenalan! izrazito otporan na gljivice bolesti kao peronospora i pepelnica ali i botritis. dosta je rodan pa treba biti pazljiv u rezidbi, mozda je najbolji ici samo na reznike sa 10ak pupova po trsu i uopce ne ostavljati lucanj. sa time ces dobiti sigurno zadovoljavajuce prinose od 1,5-2 kgd po trsua odlicnu kvalitetu. ja sam ove godine imao takav slican prinos, samo sam imao lucanj sa 8-10 pupova, vino ima 13,2% alkohola, izrazio je gusto, puno i obojeno, kao npr. onaj cappy od borovnice.. :) jako sam zadovoljan sa tom sortom, zbilja me iznenadila. ja sam macerirao 8 dana, mozda bi za ozbiljnije vino koje bi islo za dozrijevanje u drvene bacve trebalo vise, barem 14 dana ali to opet ovisi o mnogo stvari.
Evidentirano

riba
Moderator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.213

Bednja


Email
« Odgovor #52 na: 14 Veljače, 2010, 14:35:42 »

evo par riječi o hibridima s mog područja.pošto ga mi ovdje nazivamo"noja",tako ću ga dalje zvati.

Kolko sam primjetio zaista postoje dvije vrste .znači žuta i zelena(ili su to dvije različite vrste,no okus im je isti)

®uta:sitniji grozdići sa sitnijim bobicama.Dok je pravo zrelo osunčane bobe poprimaju crvenkastu nijansu,a kroz kožicu vide se koštice.U zrelosti poprilično se osipa na dodir,ima dosta sladora,te daje zlatno žuto vino,ugodnog okusa ak se dobro napravi i odnjeguje.

Zelena:zori nešto kasnije,dosta krupnijih grozdova i boba sa dosta više izraženih kiselina.pogotovo ak je u sjeni ima izrazito zelenu boju.Otpornija na dodir i normalno daje poprilično kiselije vino zelenkaste nijanse.

Mogu reći da sam pokušao na noji pravit jednostruki i dvostruki kordunac,no bez uspijeha jer u većini slučajeva potjeraju samo dva,tri zadnja pupa,tako da od lucnja ostane samo prazno drvo.Srećom se to odreže pa iz spavajućih pupova ponovo potjera nova mladica i  može se spasiti trs.Najbolje ostaviti 4 ili 5 reznika na tri pupa(ovisi o snazi trsa).Brajda koju sam imao također nije bila dugotrajna.

Ima još jedna vrsta bijelog hibrida(mi ga zovemo ®ganac)
Grozdići su sitni,bobe jako zbijene,tako da dolazi do njihovog pucanja usljed rasta što prouzrokuje truljenje i ogromne napade svih vrsta napasnika.
Zaista velikih sladora,te prekrasne arome što daje izvrsno  zlatno žuto vino dosta velike gustoće,što stvara problem kad zatopli jer se rado pokvari.U pravilu se kupažira sa vinom od noje jer mu daje puno na aromi,dok ovo drugo razrijeđuje cijelu priću.Ako se tu pogodi pravi omjer,zaista ugodno piće.

kolko sam upoznat u zadnje vrijeme pojavljuju se hibridi naziva"ruska" i "slovenska"noja,no to jos nisam imao prilike upoznat.

o crnim neću ništa pisat jer svaki ovdje vinogradar toga ima  bar deset vrsta,te se u principu to sve skupa miješa pa je nemoguće odredit išta.
Evidentirano
Jeremija
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.601


Email
« Odgovor #53 na: 14 Veljače, 2010, 19:35:55 »

Riba dobro si opisal noju.Ima žuta i zelena,a u zrelosti kako ti kažeš da se na dodir osipa.bobice padaju osobito kod berbe to je zbog toga što nju ne treba špricat tak često kak cijep,jer nju ne napadaju tak bolesti,pa onda ima za posljedicu opadanje bobica.Začudilo me to što kažeš da ti brajda nije bila dugotrajna,tu onda nekaj zaista nije u redu jer u mom selu ima puno ljudi brajde od noje i to godinama,a i u goricama ispred kleti radi hladovine.Također jedan moj prijatelj ima nešto noje u starom vinogradu i ostavlja lucnjeve i svi pupovi mu potjeraju.
Evidentirano

I onda neš pil
mmihale
Novak
**
Offline Offline

Postova: 406


Međimurje


Email
« Odgovor #54 na: 17 Veljače, 2010, 12:52:02 »

E ovako. Ako netko ovdje zna ili da me usmjeri na neki link. Trebao bih metode oplemenjivanja vinove loze, zatim nove kultivare koji su dobiveni te rezultati oplemenjivanja koji su dobiveni na otpornost prem insektima i bolestima.
Za nove kultivare sam samo našao Manzoni bijeli...nsatao križanjem Rajnskog rizlinga i Pinota sivog na podlozi V. Berlandieri x V. Rupestris SO4

Ja ti mogu navesti nove kultre koje su otpornije na bolesti, a dobiveni su vecinom u Njemackoj i Svicarskoj. Posto sam ove zime trazio bas takve sorte i dosta citao o njima, jer na proljece cu zasaditi probnu kolicinu, a ako se pokaze da te sorte stvarno jesu tako otporne, mislim da cu ih u potpunosti zamjeniti sadasnjim. Ja sam hoby vinogradar, ne zivim od vina  i spreman sam na kompormis u kvaliteti.

Evo sorti od kojih su dobivena najbolja vina prema infomracijama koje sam nasao:

Bijele sorte:
 Bronner
 Johanniter
 Muskaris
 Solaris

Crne sorte:
 Cabernet Carbon
 Cabernet Cortis
 Cabernet Jura
 Monarch


O karakteristikama pojednih sorti mogu napisati nesto kasnije, ako te zanima ili jednostavno trazi na internetu informacije o tim sortama. Vecina tekstova je na njemackome pa ti mogu rpevesti njabitnije stvari ako te zanima.

Pozdrav.



Evidentirano

... vino voli visinu i dobar pogled, voli gledati odozgo.
mmihale
Novak
**
Offline Offline

Postova: 406


Međimurje


Email
« Odgovor #55 na: 19 Veljače, 2010, 14:38:45 »


Evo ovdje i linka sa svim novim sortama koje bi trebale biti otpornije na bolesti, nazalost nema rezenzija vina dobivenih od tih sorti, mora se za svaku posebno traziti na internetu.

http://www.piwi-international.org/index.htm
Evidentirano

... vino voli visinu i dobar pogled, voli gledati odozgo.
staklar
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 30


Email
« Odgovor #56 na: 20 Veljače, 2010, 19:05:41 »

Pitanje jedno malo teže - možda :)
Zanima me jedna stara sorta koja se kod mene u ivaniću zove dudovac. Imao sam ga doma pred 7-8 godina jedan trs i taj se posušio..
jedine njegove odlike koje znam su da kad se boba zdrobi prstima ostavlja crni trag kao od duda,a grozdovi su sitni,bobice također
jnix ili ivan znate li vii kaj o toj sorti ?
Evidentirano

staklarski obrt delinić
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #57 na: 20 Veljače, 2010, 23:21:52 »

Pitanje jedno malo teže - možda :)
Zanima me jedna stara sorta koja se kod mene u ivaniću zove dudovac. Imao sam ga doma pred 7-8 godina jedan trs i taj se posušio..
jedine njegove odlike koje znam su da kad se boba zdrobi prstima ostavlja crni trag kao od duda,a grozdovi su sitni,bobice također
jnix ili ivan znate li vii kaj o toj sorti ?

ja iskreno nikad cuo.. ::) ali ako su jako sitne bobice i prepostavljam crne ako je i takav trag onda bih rekao da se najvjerojatnije radi o americkoj lozi, tj. o onoj koja se danas upotrebljavaju kao podloga kod cijepljenja loze.. drugo mi nista ne pada napamet.
Evidentirano

Moslavac
Novak
**
Offline Offline

Postova: 629


Zagreb-Štakorovec-Dubrava


Email
« Odgovor #58 na: 21 Veljače, 2010, 08:10:21 »

ja iskreno nikad cuo.. ::) ali ako su jako sitne bobice i prepostavljam crne ako je i takav trag onda bih rekao da se najvjerojatnije radi o americkoj lozi, tj. o onoj koja se danas upotrebljavaju kao podloga kod cijepljenja loze.. drugo mi nista ne pada napamet.

ako je to kaj veliš onda je otelo...

sitno crno grožđe
Evidentirano

Zbog nje su me na sud dali
u okove bacili
a sad tuđe
nebo gledam
sanjam svoju ledinu
al ne dajem,ne prodajem
ljubav moju jedinu

www.e-vinarstvo.com
Anton
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 9


Email
« Odgovor #59 na: 05 Ožujka, 2010, 03:31:35 »

ODPORNE SORTE GRO®ÐA
Sada radim na projektu u uzgoju, selekciji -  sadnji oko sto sorti stolnog grožđa -
trsa zobatica kojeg nije potrebno prskati jer nema bolesti to su resistentne -
odporne sorte za proizvodnju  BIO stolnog grožđa. Ove sorte su primerene za
svaki vrt, domačinstava, kao brajda - pergola - odorina ide uz svaku zgradu, idu
na balkon uz terasu, kao sjena za avto, sjena za vrtnu terasu, jer se trte
ne prskaju jer su odporne na bolesti, grožđe imamo po sortama od kraja 7. mjeseca pa skroz do kasnih
jesenjih mrazova. Pojedine sorte su primerene i za pravljenje vina, sokova, kompota, bobice se mogu sušiti
sorte so konzumne, sorte grozđa imaju okuse i mirise raznolike ima nevtralnih ima voćnih
mirisa  ima sorta muškatnog okusa ima okusa po karameli, isto su sorte bez
koštica i sorte sa košticom koja se ne primečuje (osjeti) kod konzumacije. Grožđe -
bobice su po sortama različitih boja, oblika i veličina bobica, grozdovi su izduženi, rastresiti
od pojedinih sorti i velike težine. Sorte su primerene za sadnju tako za seoska domačinstva, za na
vikendice na moru, u brda, neke sorte idu i u područja kde trta uopšte ne uspjeva jer su
odporne na smrzavanje i prenesu ekstremne nizke temperature. Takve odporne sorte
možemo saditi i u vinograd na jednome kraju koje ne prskamo i imamo stono konzumno
grožđe kroz cijelu sezonu. Ako se i koji put prska po tim sortama ništa njima ne smeta.                                                                                  Neke od ovih sorti su več na razpolaganje za sadnju u ovoj sezoni, trsne cijepove odpornih sorti nabavite kod
nas u rasadniku Rast Baznik, www.rast-bs.si  , E- mail: rast@siol.net
Sa kombinacijom od ranih do kasnih sorti imate, domače  konzumno EKO grožđe kroz cijelu sezonu od
najmanje tri mjeseca, primereno i zdravo grožđe za male bebe, djecu, za svu populaciju ljudi, koji žele zdravo živjeti.
Evidentirano
 Str: 1 2 3 [4] 5 6 ... 34 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!