Literatura za vinogradarstvo i vinarstvo

[Podrumar1987]

O tom sam ti ja pricao.

Ja sam tek dvije godine u tome tak ja još neznam dosta toga. Ali zato učim...
Prva godina je bila obično taloženje i dodavanje kvasaca CM. Ove godine je bilo taloženje sa bentonitom dodavanje malo boljih kvaca QA-23 i dodavanje hrane. A sljedeče godine če biti taloženje sa Siha optigelom ( ako kod tebe daje dobre rezultate dati če ih sigurno i kod mene), dodavanje kvasac Siha 7 za Laški rizling i D-47 za Chardonnay, i dodatak srednje količine hrane  Sihine ili od Uvaferma. A prije drugog pretoka bistrenje sa minimalnom dozom bentonita.  I težit čemo tome da berba bude što kasnije npr za Chardonnay početkom 10 mjeseca a za Laški tjedan do dva kasnije. ( ove godine smo brali Chardonnay 25.9 i imao je 80 Oe ili 16.3% šečera , Laški 5.10 i imao je 14.5 % šečera,vinograd je prvi puta imao lucanj pa je bio preopterečen)

Vjerovatno se vidi neki mali napredak...

[medovina]

Može li netko preporučiti literaturu koja dobro obrađuje izgradnju podruma?

[Ivan]

Može li netko preporučiti literaturu koja dobro obrađuje izgradnju podruma?

tesko ces naci nesto kvalitetnije pogotovo na hrvatskom.. makar imam ti ja jednu knjigu koju je napisala dipl. arhitektica Vesna Bucan, zove se Podrumarstvo (ko bi reko) u izdanju Zadruznog saveza Dalmacije iz Splita pa potrazi ako te zanimaju osnove iako je knjiga relativno zastarjela (ovo moje izdanje je iz 1998. god.) ali moze se naci par kvalitetnih informacija o smjestaju bacava, prostorima za razne operacije (prerada, vrenje, dozrijevanje vina), izolaciji zidova, vlazi, itd.

ako znas engleski sigurno ces mnogo kvalitetnije knjige naci na amazonu, znam da ih tamo ima!

[medovina]

Hvala lijepa.
Meni zapravo treba najbolje riješenje ulaza u podrum koji bi bio veličine 30-40 m2 u sklopu gospodarske zgrade. Da li je bolje imati ulaz izvana ili se to može riješiti sa stepenicama i otvorom u stropu za unos posuda.
Postoji li mogućnost obilaska nekog podruma (kontinentalna Hrvatska) gdje je to dobro rješeno.

[Ivan]

Hvala lijepa.
Meni zapravo treba najbolje riješenje ulaza u podrum koji bi bio veličine 30-40 m2 u sklopu gospodarske zgrade. Da li je bolje imati ulaz izvana ili se to može riješiti sa stepenicama i otvorom u stropu za unos posuda.
Postoji li mogućnost obilaska nekog podruma (kontinentalna Hrvatska) gdje je to dobro rješeno.

nisam siguran da sam te najbolje razumio sto tocno zelis.. daj neku fotku nadi ako postoji to sto ti mislis izvesti. znaci tebi treba ulaz da mozes u podrum unesti bacve? o kojim velicinama bacava se radi ako znas? ako su bacve manje, do cca 2000 l, i radi se o inox bacvama za to nemas problema jer one nisu teske i mogu se nositi vodoravno. ja sam za svoje inoxice od 4000 l napravio drveno postolje sa cvrstim kotacima na koja smo ih direktno sa kamiona vodoravno polozili sa kranom, uvezli u podrum i nas 4-5 je podizalo bacvu i sve je ispalo super! vece inoxice su malo nespretnije ali nisu teske i treba paziti oko ventila i pipa da se negdje ne zapne, inace nema problema.

[medovina]

®elim najbolje riješenje, ali bez pomoći neću do njega doći. Moje znanje je vrlo skromno , a u okruženju imam samo klijeti.
Planiram izgraditi gospodarsku zgradu sa podrumom u jednom dijelu. U podrumu bi bile inoks bačve do cca 3000 litara. Što se tiče izolacije i ventilacije tu su mi dostupne preporuke i sa ovog foruma. Pitanje je kako najpraktičnije izvesti ulaz u taj podrum? Direktno sa ulazom izvana ili iz neke prostorije te buduće zgrade sa stepenicama i otvorom u stropu koji bi se zatvorio nakon unošenja bačvi. Postoji li mogućnost izgradnje tog prostora iznad zemlje sa nekom pojačanom izolacijom koja bi osiguravala bar približne uvijete ukopane verzije?

[Omnibus]

Pozdrav, ljudi

da se malo uključim. Sažvakao sam valjda svu literaturu i skripte koje se kod nas mogu naći. Imam takvu naviku kad se počnem nečime baviti.
Moram napomenuti da kod nas vlada velika ljubav prema copy paste pisanju, tako da u raznim naslovima i skriptama nalazite iste tekstove.
Ali da Vam nabrojim neke:
Mirošević i suradnici: Atlas hrvatskoga vinogradarstva i vinarstva
(Kad više ne znate to biste čitali o vinogradarstvu i opsesivno nešto tražite o najljepšem poslu na svijetu, uzmete ovu golemu knjigu i listate, listate. Dakako, i ista sadrži već neke ranije objavljene djelove, ali ova je bez premca najljepše opremljena. Dovoljno da shvatite zašto ste poludjeli za tim vinogradarstvom)
Milorad Zoričić: Kultura vina.
(Zoričić je uz već ranije tekstove, u ovo izdanje uvrstio i kulturološki aspekt, povijest, Biblija, običaji itd. Opet za gušt. Napominjem da su dobro obrađene sorte, kao i ponešto o autohtonim sortama.)
Maletić i dr., Vinova loza.
(Za studente i zahtjevnije, malo teža, ali korisna, svježa i kvalitetna literatura.)
Tadejević, Praktično podrumarstvo
(klasičnog tipa, s dosta praktičnih savjeta i s pokojim zastarjelim (danas svakako više ne koristim azbest za filtriranje vina =
Zoričić, Domaće vino
(Kompilacija njegovih ranijih izdanja (Podrumarstvo, Crno i bijelo vino), ali prava klasika za male vinare.
Borovac, Vino i kako ga piti
(I ja mislio da to nije teško , al eto, vjerujte da se radi o korisnoj literaturi. Neka vina, a i neka hrana postadoše ukusnijim i pitkijim.)
E sad, za kraj malo Amerikanaca, jedno ne prezahtjevno, ne predebelo, ali dosta drugačije djelo. Odmak od naše literature, koja je, kao što rekoh, sklona citiranju ranijih izdanja.
Pristup je drugačiji, a i savjeti, pa bi neke svakako bilo dobro isprobati. Recimo, kada niste sigurni što činiti s vinom - onda najbolje ne činite ništa.
Jim Law, Od vinograda do vina.

Evo, nadam se da Vas nisam udavio.
Ako Vas štogod zanima, podrobnije, rado ću odgovoriti.
A moguće ih je nabaviti i preko nas, jer ih imamo u našoj vinoteci.

[Omnibus]

Zanimljiva skripta, makar sam sve več to negdja pročitao , isprintat ču si je.

U njoj piše da bentonit nije poželjno dodavati u mošt jer on šokira enzime pa je slabija aromatičnost tog vina. Piše da ga se preporuča koristiti kad je vino več prevrijano.
A ja sam ga koristio kod taloženja, minus za mene...  
Sljedeče godine ču koristiti Siha Optigel prilikom taloženja a Bentonit prije drugog pretoka. Mislim da bi mi taj način bistrenja  mogao dati dobre rezultate...

Kad prevrtim svu literaturu u glavi, čini se da bi bilo bolje izbjegavati bistrila kod taloženja. Bentonit najbolje u vrenju, ako se već mora. Mošt možemo prebistriti i izgladniti sirote kvasce pa ih onda moramo pojačano hraniti.
Moj je međaš tako izbistrio vino, graševinu odlična mirisa i okusa, da u čaši izgleda kao mineralna. Omaklo mu se bentonita, a možda i još čega.

[Omnibus]

I da, zaboravio sam napomenuti da je ovaj forum također legitimna literatura. I njega sam bogami skoro cijeloga sažvakao. 

[Podrumar1987]

Kad prevrtim svu literaturu u glavi, čini se da bi bilo bolje izbjegavati bistrila kod taloženja. Bentonit najbolje u vrenju, ako se već mora. Mošt možemo prebistriti i izgladniti sirote kvasce pa ih onda moramo pojačano hraniti.
Moj je međaš tako izbistrio vino, graševinu odlična mirisa i okusa, da u čaši izgleda kao mineralna. Omaklo mu se bentonita, a možda i još čega.

Treba ciljano bistriti a ne pretjerivati, ako je zdravo grožđe može taloženje i bez bistrila, ali ako je grožđe trulo mislim da je obavezno taložiti sa nekim bistrilom... Manji su problemi tokom vrijanja a i kasnije sa vinom ako se na početku rješimo nepoželjnih stvari u vinu.

[ozren007]

društvo pozdrav................sv. vinko nam je stigao.......i sam ću naravno imati malo društvo sa svirkom u vinogradu ali tražim po netu program ili tradiciju i nekakav blagoslov vinograda tako da i sam imam nekakav program da nebude samo fešta, ako netko ima kakav program ili ti molitvu samu pri blagoslovu i zaljevanju trsja vinom bio bi vam zahvalan da mi pošalje ili ako netko ima dara za sklapanje stihova da bi bio slobodan ustupiti mi koji stih  ili malo pobliže izrecitirati sam blagoslov jer znam da da nas i na forumu ima nadarenih, i po mogućnosti da je na štokavskom narječju , kajkavština je prekrasna u  ovome kako govorite i slažete pjesma no ja sam iz slavonije i gotovo je nemoguće to prevest da da i dalje bude uhu ugodno  ..........

                                                                                                      unaprijed zahvaljujem...........

[SINKE]

Treba ciljano bistriti a ne pretjerivati, ako je zdravo grožđe može taloženje i bez bistrila, ali ako je grožđe trulo mislim da je obavezno taložiti sa nekim bistrilom... Manji su problemi tokom vrijanja a i kasnije sa vinom ako se na početku rješimo nepoželjnih stvari u vinu.

tak ja delam i uvijek je super bistro

[Omnibus]

društvo pozdrav................sv. vinko nam je stigao.......i sam ću naravno imati malo društvo sa svirkom u vinogradu ali tražim po netu program ili tradiciju i nekakav blagoslov vinograda tako da i sam imam nekakav program da nebude samo fešta, ako netko ima kakav program ili ti molitvu samu pri blagoslovu i zaljevanju trsja vinom bio bi vam zahvalan da mi pošalje ili ako netko ima dara za sklapanje stihova da bi bio slobodan ustupiti mi koji stih  ili malo pobliže izrecitirati sam blagoslov jer znam da da nas i na forumu ima nadarenih, i po mogućnosti da je na štokavskom narječju , kajkavština je prekrasna u  ovome kako govorite i slažete pjesma no ja sam iz slavonije i gotovo je nemoguće to prevest da da i dalje bude uhu ugodno  ..........

                                                                                                      unaprijed zahvaljujem...........

   

Zoričić, Kultura vina.
Ima svega, pa izabereš. Napitnica, zdravica i ine vinske riječi.

[Ivan]

E sad, za kraj malo Amerikanaca, jedno ne prezahtjevno, ne predebelo, ali dosta drugačije djelo. Odmak od naše literature, koja je, kao što rekoh, sklona citiranju ranijih izdanja.
Pristup je drugačiji, a i savjeti, pa bi neke svakako bilo dobro isprobati. Recimo, kada niste sigurni što činiti s vinom - onda najbolje ne činite ništa.
Jim Law, Od vinograda do vina.

imam ovu knjigu, nazalost.. zasto nazalost? prije svega, knjiga je pisana vrlo opcenito, bez pretjerano dobrih savjeta ili prakticnih iskustava, u njoj nema nista sto vec nisam mogao saznati u nekoj drugoj, nasoj, knjizi. pristup je drugaciji ali meni se to ne svida jer je knjiga pisana i radena vise u stilu neke slikovnice nego ozbiljnije knjige koja se bavi vinogradarstvom i vinarstvom.. ako vec imate par knjiga nasih autora tipa Zoricica ili Mirosevica, ova knjiga vam je apsolutno bespotrebna jer cete ju prelistati (ne procitati) za 15ak min.. za mene nije bila vrijedna novaca (iako sam je dobio na dar).

[Omnibus]

imam ovu knjigu, nazalost.. zasto nazalost? prije svega, knjiga je pisana vrlo opcenito, bez pretjerano dobrih savjeta ili prakticnih iskustava, u njoj nema nista sto vec nisam mogao saznati u nekoj drugoj, nasoj, knjizi. pristup je drugaciji ali meni se to ne svida jer je knjiga pisana i radena vise u stilu neke slikovnice nego ozbiljnije knjige koja se bavi vinogradarstvom i vinarstvom.. ako vec imate par knjiga nasih autora tipa Zoricica ili Mirosevica, ova knjiga vam je apsolutno bespotrebna jer cete ju prelistati (ne procitati) za 15ak min.. za mene nije bila vrijedna novaca (iako sam je dobio na dar).

Pa sigurno, mislim da tebi taj naslov doista ništa ne vrijedi, ali na forumu ima i apsolutnih početnika, koliko sam vidio. Naravno da su za njih dobre Miroševićevo Vinogradarstvo ili Zoričićevo Podrumarstvo, ali ima i onih koji žele nešto samo prolistati, pogledati kakav savjet jednog praktičara iz drugoga dijela svijeta, makar iz radoznalosti.
Navedeni naslovi, koje sam ja naveo, doista često pripadaju sasvim različitoj kategoriji štiva, a i različitoj publici.