Svaštara

[Mihalj]

Mislim da bi to trebala zaštititi ekipa iz jaske i zeline koja je na tome doktorirala još prije 50-tak god

Oni su i naučili male vinogradare kaj je to delanac, pogotovo Jaskavino, imali su kapacitete u podrumu, obrazovene kemičare i biotehnologe i saveznu propisanu kvotu gotovog vina kao amen, kad im je prvi put izdala godina u vinogradu, sjetili su se kak to rješit, ostalo je povijest.... 

[Zagorac]

Uz ove i nas Zagorce koji smo po tradiciji pljuvani po delancu,zaboravili ste spomenuti područje Štrigove,hehe a Dalmacija,naravno,čast svim izuzecima,majstori i dan danas,govorim iz iskustva  

[gabro]

Uz ove i nas Zagorce koji smo po tradiciji pljuvani po delancu,zaboravili ste spomenuti područje Štrigove,hehe a Dalmacija,naravno,čast svim izuzecima,majstori i dan danas,govorim iz iskustva  

U dalmaciji svaki drugi!

[Podrumar1987]

U prošlosti je bila drugačija situacija.
Ljudi su htjeli piti vino ali ga nisu imalo dovoljno, pa su ga zato razrjeđivali "delali" vino. Bačve su uvjek nakon berbe bile pune neovisno o količini pobranoga grožđa.
U sadašnje vrijeme ima puno dobrih vina ali nema ljudi koji bi ga popili ( osim pijanaca koji bi htjeli da im ga netko pokloni ili proda za par kuna). Sada je vinogradarstvo došlo na tu razinu da su neki vinogradari spremni potrgati dio grožđa sa trsova nakon cvatnje samo da bi dobili bolju kapljicu. Zbog toga je nemoguće uspoređivati vinogaradarstvo od prije 40-50 godina sa današnjim, isto tako prije 40-50 godina su bile potpuno druge okolnosti nego su to danas...

[safir]

Ova diskusija nikam ne vodi. Mogel bi se neko najti uvrijeđen samo zato jer je iz kraja koji se spominje.
A @Mirek9 je samo pital kak se "proizvodi" delanec.

[Podrumar1987]

Ne vjerujem da bi se netko trebao uvrijediti zbog ove diskusuje, dobar dio starijih vinogradara je počeo hobi  karijeru  sa delancima a sada proizvode odlične kapljice koje osvajaju diplome po lokalnim izložbama. I ja mislim da ova rasprava nikamo ne vodi pa zato molim moderatora neka je premijesti u svaštaru. Ovdje je tema literatura a ne delanci...

[Ivan]

U prošlosti je bila drugačija situacija.
Ljudi su htjeli piti vino ali ga nisu imalo dovoljno, pa su ga zato razrjeđivali "delali" vino. Bačve su uvjek nakon berbe bile pune neovisno o količini pobranoga grožđa.
U sadašnje vrijeme ima puno dobrih vina ali nema ljudi koji bi ga popili ( osim pijanaca koji bi htjeli da im ga netko pokloni ili proda za par kuna). Sada je vinogradarstvo došlo na tu razinu da su neki vinogradari spremni potrgati dio grožđa sa trsova nakon cvatnje samo da bi dobili bolju kapljicu. Zbog toga je nemoguće uspoređivati vinogaradarstvo od prije 40-50 godina sa današnjim, isto tako prije 40-50 godina su bile potpuno druge okolnosti nego su to danas... :)

ja jedino ne kuzim kakve veze ima "proizvodnja" delanaca i pijenja istih sa danasnjim vinogradarstvom i onim od prije 50 godina..!?

vinogradarstvo je manje-vise isto a kaj se je poslije delalo s tim grozdem i vinom je drugo pitanje.

[Mirek9]

A kakav pionir? Ljudi pa delanci su se radili vjerovatno od kad se radi i vino, a ko nebi stavil malo  vode i cukora pa da bude više pijače, kaj ne?
Naravno da i u tome ima raznih tehnologija koje daju različite rezultate i kvalitetu, ali kaj niste nikada pili čistaka koji nije bio ni za u zube staviti?

Vidim da sam nehotice načeo intrigantnu temu ovdje?
Slažem se s Mušketirom, a fala i Safiru kaj je primjereno primjetio da sam samo postavio pitanje, ništa više.

Bit ću slobodan reći i kaj ja mislim o cijeloj priči.
Korekcije vina su ne samo dozvoljene u većini vinskih zakona, već i preporučljive.  Gdje je fina crta između korekcije koja poboljšava kvalitetu vina i zloporabe toga je teško reći i stvar je dobrog ukusa podrumara.  Zakoni služe da štite zdravlje konzumenata, ali i interese proizvođača.  Meni je osobno svejedno kaj ko meće u svoje vino da bi postalo bolje, dok god me ne truje.  Ili, drugim riječima, boli me ona stvar meće li netko koncetrat kupinovog soka u crno vino da bi mu poboljšao aromu, samo da ne meće kakve štetne stvari unutra.

Isto tako sam protivnik da se znanje i informacije skrivaju tobože pod krinkom da je to u interesu zakona ili čega drugog.  A pogotovo kad je riječ o mojem vlastitom vinu za kojeg nisam dužan nikome polagati račune.  Zato pozdravljam svaku informaciju do koje mogu doći.  I, Jura, poštujem i tvoje dobre namjere i odluku da ništa ne objaviš ovdje , ali isto tako i onu drugu preporuku.  I to je točno kaj sam i napravil - naručil sam si knjigu

Ostalima isprika ako sam nepotrebno uzbudio duhove ovim pitanjem.  Svako dobro i čujemo se...
Mirek

[Podrumar1987]

ja jedino ne kuzim kakve veze ima "proizvodnja" delanaca i pijenja istih sa danasnjim vinogradarstvom i onim od prije 50 godina..!?

vinogradarstvo je manje-vise isto a kaj se je poslije delalo s tim grozdem i vinom je drugo pitanje.

Ja sam pod pojmom vinogradarstva smatrao i vinogradarstvo i vinarstvo.

[kunic]

Ovo me podsječa na priču o ustašama i partizanima 

[Mc Ozy]

Kad smo već u svaštari : mene su stari podučavali ovako, glede delanca; grožđe, voda i šećer se izmiješaju u max. omjeru 100 : 100 : 22. dakle, na sto litara mljevenog grožđa ide sto litri vode i 22 kile šećera, tj. 22% u odnosu na vodu. Šećer se razmuti uobičajeno, kao i kod doslađivanja, u toploj vodi ili moštu i ulije u masu. Neki ni to ne rade, već ga samo posipaju po grožđu i zaliju vodom sve skupa. Dobivena masa može se uz hlađenje macerirati par dana, ali uobičajeno je da se stavi u kacu neki "šrot kvasac" i sve kuha nekoliko dana. Slijedi prešanje i to je to. Jasno da tu ima veliki gubitak aroma i okusa, kiseline. Ali djeluje kao vino, slabašno, tanko s malo alkohola i teško se čuva u ljetu. Kiselina se popravljaju kao i kod drugih vina, obično po okusu - limunska. Ako je pak omjer 100 :50 : 11 delanec je bolji. Moj susjed je lani radio uz čisto, dobro vino, omjer 800:150:33. Nije loše ispalo.

Može se dodavati vodu i šećer u isprešani mošt, taložen i netaložen. Takvi delanci su bolji, nisu tako grubi, kao ovi što kuhaju na kaci.

Od ovog delanca, s vodom i šećerom, ne boli glava, što je uobičajena predrasuda. Znam neke pijance koji su opisani postupak koristili na već isprešanom tropu, tuđem, dobili od susjeda. To niš ne valja, nije za piti.

Ali sad nastupa - kemija. Ako se to "vino" želi podvaliti pod neku kvalitetu, dodaju se umjetne arome. Znam da su uglavnom po njih odlazili u Austriju, donosili u vrećama. Ali što je to, kak se zove, koje arome, nikad nisam uspio doznati. Znam i priče o vinu koje nastaje preko noći. "danas nemam, ali dojdi sutra, kolko trebaš?" Tu valjda igra voda, arome, neki koncentrati, alkohol, kiseline, boje ... pričalo se i o kestenovoj kori !? To je opasan delanec, kemija, koji u Zagorju nećeš naći, onaj prvi gore naveden, da, ali vrlo rijetko ! I ... najte kaj zameriti !

[Chajks]

čast i slava 

kad je u pitanju noha, ni jedna nije bila dobra ak nije bila dobro napravljena, jer čista lit nije bila za piti

[Mirek9]

...
Isto tako sam protivnik da se znanje i informacije skrivaju tobože pod krinkom da je to u interesu zakona ili čega drugog.  A pogotovo kad je riječ o mojem vlastitom vinu za kojeg nisam dužan nikome polagati račune.  Zato pozdravljam svaku informaciju do koje mogu doći.  I, Jura, poštujem i tvoje dobre namjere i odluku da ništa ne objaviš ovdje , ali isto tako i onu drugu preporuku.  I to je točno kaj sam i napravil - naručil sam si knjigu
....

Kad sam već digel tolko halabuke s tim delancom iz spomenute knjige, mislim da sad moram pošteno izvjestiti da sam je na koncu i pročital.  Zapravo mi je drago kaj sam je na koncu kupil, a najmanje zbog tog recepta (koji je usput vrlo inteligentno i jednostavno objašnjen), već zbog svega ostalog kaj tam piše.
U kratko, Jura, napravil si mi uslugu

Pozdrav svima ostalima, dobru vam berbu želim,
Mirek

[riba]

danas sam provel dan u toplicama Sveti Martin na Muri.Super su to oni zrihtali.

[MALI MIHA]

da li imamo koga s foruma iz vodica ili okolice sad ovaj tjedan sam dole na moru