Svaštara

[Zagorac]

Jel se bavi ko od vas astronomijom? Ne mislim naravno na proroke i vještice, već striktno znanstveno

Dok sam u svojem vinogradu, nisam nikad zaobišao pogledati nebo noću. Nema svjetlosnog oštećenja, jako lijepo se vide sazvijeđa, naravno dok je vedro nebo. Ne treba sat da se vidi pozicija prema zori.
Kad vidiš sve one zvijezde, stvarno se osjetiš mali kao šta kažu!
Stalno imam pogled na Oriona, prilikom noćnog izlaska, betelguese i rigel su najjsjanije u tom sazvjeđu.
Betelguese je crveni div, dok je Rigel plavi  div i 6. najjsjanija zvijezda na nebu. Betelguese je 8. najjsjanija zvijezda i lagano završava svoj razvoj.
U usporedbi sa tim zvijezdama naše sunce je patuljak, a jupiter točkica.

Imam i ja tu sreću kaj mi u selu gdje mi je vinograd nema svjetlosnog zagađenja jer općina,naravno,nema novaca za uličnu rasvjetu,kaj meni paše,dođeš po noći i da nisam ugradio vanjski reflektor sa senzorom na pokret ne bi tek tako pronašao ključanicu  Po ljetu je super,sad mi je prehladno,imam dalekozor kod klijeti pa povremeno gledam,a i znam tu i tamo na ovoj stranici http://www.heavens-above.com/ potražiti putanju ISS-a,zadnji put sam pogledao kad je bio Space Shuttle prikopcan,nije da sam nešto previše vidio,ali opet,proletjela je točka po nebu 

[dock]

Jel se bavi ko od vas astronomijom? Ne mislim naravno na proroke i vještice, već striktno znanstveno

Dok sam u svojem vinogradu, nisam nikad zaobišao pogledati nebo noću. Nema svjetlosnog oštećenja, jako lijepo se vide sazvijeđa, naravno dok je vedro nebo. Ne treba sat da se vidi pozicija prema zori.
Kad vidiš sve one zvijezde, stvarno se osjetiš mali kao šta kažu!
Stalno imam pogled na Oriona, prilikom noćnog izlaska, betelguese i rigel su najjsjanije u tom sazvjeđu.
Betelguese je crveni div, dok je Rigel plavi  div i 6. najjsjanija zvijezda na nebu. Betelguese je 8. najjsjanija zvijezda i lagano završava svoj razvoj.
U usporedbi sa tim zvijezdama naše sunce je patuljak, a jupiter točkica.

[tupka]

@ da Chuck Norris živi u Splitu Lara nebi imala izbora   da Chuck Norris živi u Splitu Lara nebi imala izbora   @


Viš, pa je naš kolega prešel sa Šeherezadi na Lare.

[SINKE]

domaće je domaće

[gogo_2009]

http://www.youtube.com/watch?v=T2AjuEN1gS4

[psycho]

Jel se bavi ko od vas astronomijom? Ne mislim naravno na proroke i vještice, već striktno znanstveno

Dok sam u svojem vinogradu, nisam nikad zaobišao pogledati nebo noću. Nema svjetlosnog oštećenja, jako lijepo se vide sazvijeđa, naravno dok je vedro nebo. Ne treba sat da se vidi pozicija prema zori.
Kad vidiš sve one zvijezde, stvarno se osjetiš mali kao šta kažu!
Stalno imam pogled na Oriona, prilikom noćnog izlaska, betelguese i rigel su najjsjanije u tom sazvjeđu.
Betelguese je crveni div, dok je Rigel plavi  div i 6. najjsjanija zvijezda na nebu. Betelguese je 8. najjsjanija zvijezda i lagano završava svoj razvoj.
U usporedbi sa tim zvijezdama naše sunce je patuljak, a jupiter točkica.

Dobro, to je zimsko nebo. Ima zanimljiva knjiga : ®eljko Andreić - Naše noćno nebo. Pokazuje sazvježđa koja se vide iz naših svjetlosno nezagađenih gorica po godišnjim dobima. Zanimljivo i poučno.

[trebor]

Za orjentaciju pri promatranju zvijezda postoji dobar program za računalo Stellarium koji se može skinuti ovdje http://www.stellarium.org/ i dva "priručnika": http://www.scopemaking.net/hrv/charts_files/Uranogeometrija1.pdf i http://www.scopemaking.net/hrv/charts_files/Uranogeometrija2.pdf a neke osnove se mogu pročitati ovdje: http://www.astro.hr/ucionica/ostalo/faq/ Ima još jedan zanimljivi link na kojem se može vidjeti u koje vrijeme je vidljiv prelet ISS-a iznad naših krajeva golim okom bez pomagala kod vedrog neba: http://iss.astroviewer.net/observation.php? i ovih dana se može lijepo vidjeti. Treba samo ukucati svoju lokaciju.

[Brane]

Evo ovak, imam parcelu uz svoj vinograd na kojoj sam posadil 150 trsova chardonanaya (kupil pred par godina)
E sad, od ove godine imam cca 420 rodnih trsova, znači vina za sebe i svoje potrebe ću imat i više negodovoljno, previše, a za prodaju premalo!
Prodat grožđe je totalno neisplativo i nesigurno (vidi samo ovu godinu a klima se i tak mijenja)
Prodat vino je malo isplativije al problem je tržište
Sad, mislio sam posadit orahe, al pre dug je period povratka investicije, želio bih u tome uživat bar dio života
Slijedeća ideja je posadit boriće i čemprese, računal i na toj parceli mogu posadit cca 1200 borova 2 godine starih, uzgajat 4 godine i prodat na veliko za nekih 35-40kn pa da imam siguran plasman.
Prvu godinu obrada frezom 2x i flaksericom 3x
Druga godina obrada frezom 1x a dalje flaksanje
Jedino kaj borovi trebaju je umjetno gnojivo
Cijena sadnice nek bude 4kn x 1200 = cca ajmo 5000kn
Obrada zemlje cca 350kn goriva godišnje x 4godine = cca ajmo 500kn
umjetno gnojivo to neznam kolko bi koštalo

Eventualno mogu prodat polovice te parcele za isti novac za koji sam ju kupil al ta opcija me ne privlači, novce bum potrošil i niš s toga na kraju a zemlju izgubil
Recimo da mi troškovi borića, sadnje i uzgoja iznose 1000€ još uvijek imam zaradu od nekih 30000kn, i porez nekakav na to,a pošto ulazimo u EU vjerujem da će se cijene tih borića i dići još više( da se samo sjetimo za kolko kn smo nekad kupovali boriće)

Da čujem vaša iskustva, ima koga da se bavi time, ima tko da poznaje problematiku nešto bolje, iskustva susjeda i prijatelja
Hvala

[gogo_2009]

Gledao sam nekakvu emisiju nedavno na tv-u vezano uz proizvodnju božićnih drvaca, mislim da je to ovaj lik http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=118085

ali stvar nije jednostavana, navodnjavanje, gnojenje, mislim da je bilo još nekakvih minusa ... on navodno ima tradicionalno i maloprodaju... vjerujem da je to najbolja opcija

Svakako treba dobro iskoristiti druga iskustva, možda kontaktirat nekog od proizvođača i informirati se ....

U svakom slučaju sretno ;Di

[Brane]

Gledao sam nekakvu emisiju nedavno na tv-u vezano uz proizvodnju božićnih drvaca, mislim da je to ovaj lik http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=118085

ali stvar nije jednostavana, navodnjavanje, gnojenje, mislim da je bilo još nekakvih minusa ... on navodno ima tradicionalno i maloprodaju... vjerujem da je to najbolja opcija

Svakako treba dobro iskoristiti druga iskustva, možda kontaktirat nekog od proizvođača i informirati se ....

U svakom slučaju sretno ;Di

Kolko sam skužil, čovjek živi od proizvodnje boreka, ovo bi meni bio dodatni oblik zarade samo da mi zemlja ne stoji neobrađena i da ne kosim bzvze.
Na mojem primjeru od 1200 borića i koje nakon 4 godine prodam za recimo 40000kn se definitivno isplati, no ta količina ovom čovjeku iz linka nije dovoljno ni da plati struju, vodu i gorivo u svom domaćinstvu

[Brane]

ajmo ajmo, sadim boreke ili ne?

[Mc Ozy]

A nasad oraha za drvnu masu? Mislim da im treba 20 godina, ali mlad si. Gusto se sade, traženi su i skupi, mislim da bi možda mogel ostvariti i poticaje !? Pogranična ste zona ! EU fondovi? Ne znam detalje, informiraj se pa objavi !

[Omnibus]

Kada to spominješ, sjećam se da je moj kum sadio orahe za drvnu masu. Za to se navodno sadi američki crni orah jer brže raste.
Ja inače imam orašarnik za orahe, 50-tak stabala,na razmaku 8x8m, tri reda, s time da sam srednji red dijelom nasadio na četiri metra stablo od stabla, nije to neki prihod, tek toliko da teren nije prazan, a moji će unuci valjda dočekati poštena debla za rušenje. No, ove godine (stari su 10 godina) su rodili obilno pa se moja stara može zabavljati čišćenjem cijelu zimu, a i zaradila si je nešto prodajom.

[Mc Ozy]

Čini mi se da je cijena drva, orahovog 500 - 1000 € kubik. Zavisi od klase trupca, planjke, sušenja itd. Najbolje se plaća metar panja, za izradu puški. Zato se pri rušenju otkopa i pili u zemlji.Ali se računa kubikaža samo srca, bez bjelike i kore.  Navodno je u Srbiji ( Bosna?) m2 na korijenu ispod 100 €, pa mi je sad malo jasnije kako su se nekad bogatili nakupci drvom. U bivšoj Yu su Talijani pokupovali sva moguća stabla oraha i trešnji. Mislim da je još nestašica. Možda je netko upućeniji ?

Negdje sam pročitao da se dobija 40 000 kn poticaja po hektaru. Ne znam uvjete. Masu ljudi je to iskoristilo, pola potrošili, pola spremili u džep. Čak u Podravini, uz Dravu !!!

Da me je netko znao savjetovati, ja sam mogao sada inkasirati najmanje milijun kuna ! Ali nije. Moj stari nije imao smisla za biznis, a mene tada zemlja nije zanimala. Naime, naslijedio sam prije 30 godina neke 4 parcele, ravnica na brijegu, gdje sam mogao posaditi do 400 stabala. (sade se 2X4 m, čini mi se). Mogao sam od rodbine dokupiti još dvostruko toliko za bagatelu. Dakle do 1000 stabala. Da sam samo plodove u ljusci popikao u zemlju i povremeno odstranjivao grančice da ne odu u krošnju, danas poslije trideset godina mogao sam imati bar 500 m2 orahovine. Bez muke i troškova. 500X500 = 250 000 €. Nek je na pola - ludilo ! Ovako, tu zemlju sada neće nitko da mu je poklanjam. Planiram posaditi nešto oraha na njoj, u ljusci (doma rastu i tako, podijelio sam desetak sadnica susjedima, nešto posjekao, to je moj stari popikao), pa kad dođe EU, možda bude što više vrijedilo !?

Brane, kad ti budeš u mojim godinama penzije više neće biti ili će se ići s 80 god. Znači nikad. A ovako nešto u ruci je bingo na lotu. Prestaneš raditi s 60 i samo se smješkaš do 100-tog rođendana !

[tupka]

Ja sam se pred 3 godine raspitrivala za sadnju oraha. Tada mi je bilo rečeno da se dobije poticaja 24,00 kn po sadnici i to tek dvije godine nakon sadnje, dok se vidi koliko se je oraha primilo, samo za one koji su se primili. Da bi se dobili poticaji mora se sve raditi uz suradnju savjetodavne službe, mora se službeno napraviti analiza zemlje. Ne mogu se popikati orasi, već se moraju kupiti sadnice iz rasadnika i to većinom savjetodavci već imaju koga preporuče.    Dakle sve su to troškovi, a poticaji lil jesu ili nisu, a nešto valjda ipak pokriju.

Meni je moj tadašnji savjetodavac, (navodno sad je u penziji) toplo preporučao posaditi marelice i to na sjeveroistočnoj strani   .  Što vam to govori?

Parcela je još neiskrčena 2 rali, vjerojatno bude išao orah, ali nakon što sam vidla kak ta birokracija radi, mislim da čak ne bum tražila nikakve poticaje. Uostalom trebalo bi se raspitati da li se ti poticaji još i daju.

Sjekira je pala u med onima koji su pobrali poticaje od Hrvatskih šuma za pošumljavanje. Mnogi su registrirali i rasadnike autohtonih drveća, u svojim porušenim šumama, navodno da su ti poticaji bili još i puno veći. Dobivale su se besplatno sadnice (hrast 1 m visine) i novci za radove. jedan je kod mene porušio 70 % šume i prodao, zatražio poticaje prve tri godine je dva put pokosio travu između posađenog i to je bio sav posao. Pare je stavio u džep. Treba imati pravu informaciju u pravo vrijeme.

Sva poduzeća imaju obavezu uplate doprinosa za šume i to idu tromesečne akontacije na ukupni prihod (ne dobit) prethodne godine u iznosu od 0,75 %. Ne izgleda puno ali nisu baš ni mali novci.

Doprinos za OKFŠ se navodno koristi za (kopiram) :


Općekorisne funkcije šuma jesu:

- zaštita tla od erozije vodom i vjetrom,
- uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprečavanje bujica i visokih vodnih valova,
- pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom,
- povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost,    -  zar se to ne podrazumjeva?
- pročišćavanje onečišćenog zraka,                           -  zar nije funkcija same biljke pročišćenje zraka???
- utjecaj na ljepotu krajobraza,                                 -  šume to rade same
- stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje,
- osiguranje prostora za odmor i rekreaciju,              -  toga još nisam vidla, ukoliko to želite napraviti trebate dozvole, a ni jedna šumarija tako nešto nije napravila
- uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i seoskog turizma,
- očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze,
- očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza,
- podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog krajobraza,
- ublaživanje učinka stakleničkih plinova vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kisikom,
- opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkog kapitala velike vrijednosti te
- značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica

 prosudite sami da li se išta od toga radi. Hr.šume su registrirane kao d.o.o. poduzeće.

Nekada su bili lugari bez kojih se nije moglo posječi drvo u šumi. Sad se drva masovno sijeku, ljudi posjeku cijelu šumu i nikome ništa. Da ne govorim o krađi drva. Na mom brijegu su operirali cijelo ljeto , kamionima se je odvozilo, a vlasnici se boje prijaviti jer se boje osvete. da postoji lugar ko nekad takve se stvari ne bi događale. A mi svi plaćamo zrak.