Ekologija i proizvodnja

[tupka]

Prednosti malčarenja za vrtnu zemlju i biljke :

1. Održavanje topline, vlage i prozračne strukture tla. Na taj način nastaje povoljna mikroklima

2. Dobro prehranjivanje mikroorganizama i sitnih živih bića u tlu. Na taj se način proizvode hranjiva, a sloj humusa se povečava.

3. Zaštita tla  od utjecaja oborina i vjetra. Sprečava se isušivanje, ispiranje i razaranje sloja humusa.

4.  Kultivirane biljke imaju jedankomjerne uvjete rasta, te su izuzetno bogato opskrbljene ugljičnom kiselinom.


izvor : bio vrt
 

[tupka]

Prednosti malčarenja za vrtlara :

1. Manje kopanja budući da tlo ostaje rahlo.

2. Manje pljevljenja budući da se korov suzbija pod pokrivačem.

3. Manje zalijevanja budući da tlo ne gubi vlagu.

4. Manje gnojenja budući da mikroorganizmi proizvode dovoljno hranjiva i humusa.

5. Jednostavnije i čišće ubiranje plodova budući da plodovi nisu onečiščeni zemljom. Voće pada na meku podlogu.


Za sada se ne slažem sa brojem 4, jer ako se dobro ne pognoji ništa od posla, a možda i moja zemlja nije još dovoljno obrađena.

izvor : Bio Vrt.

[Ivan]

Neću ispasti bedasta, ali u ovoj knjizi je pisalo da se koštano brašno i mljeveno rogovlje melje za gnoj, a za kaj služe rogovi u biodinamici? To mi nikad nije bilo jasno. Ako tu negdje to mogu pročitati obavjestite me ili mi odgovorite. Ne šalim se ozbiljno pitam.

kostano brasno se koristilo i kao zivotinja hrana (za krave) pa je otuda i doslo kravlje ludilo..

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ko%C5%A1tano_bra%C5%A1no

a kravlji rogovi se u biodinamici upotrebljavaju na nacin da se u njih u jesen stavlja friski kravlji gnoj i onda se zakopaju u plodnu zemlju i tako stoje preko zime i treba ih iskopati prije pocetka proljeca. sad zurim pa ne stignem sve detaljnije objasniti ali ako te zanima, proguglaj horn manure ili bd preparation 500 ili provjeri neke od linkova u mojem potpisu.. a ako te vise zanima pitaj i pojasnit cu ti.

kada iskopas rogove trebala bi dobiti nesto ovako (fermentirani gnoj kojim se prska tlo):

[riba]

Eto da pustim malo vode i na Ivanov mlin
Što se tiće biodinamike to mi je malo prekomplicirano.Svi ti rogovi,pa životinjske iznutrice itd,itd..tu ko voli nek izvoli!
Apsolutno podržavam svaki pokušaj proizvodnje nećeg na ekološki naćin,iako priznajem da se baš ne pridržavam toga.U vrtu se trudim i voćnjaku ,no što se tiće vinograda tu radim,kako se ono kaže "po knjizi",pošto imam toga premalo da bih se s tim kockao i na kraju godine ništa pobrao.Al u podrumu zaista koristim minimalno kemije.Osim sumpora i kvasaca za vrenje za sad ništa drugo.Iako mi je Orlando reko da mi je šardone malo prekiseli,al to je ono što je moje grožđe ove godine dalo.Iako bi se to dalo riješit ,jer znamo da ima sredstava za sve,al bez veze bi bilo da se ja mjerim sa lokacijama Kutjeva il Iloka.Isto kao i to da sva vina Hrvatskog podneblja u konačnici imaju isti miris i okus bez karakteristika  klime i kraja iz kojeg dolaze.I čitajući tako pomalo o svemu,što se sve nudi,a bez ćega se -"kao"- ono ne može doći do vrhunskih rezultata, nameće se zakljućak: "zaista smo sve  udaljeniji od same prirode i njezinih procesa"

[SINKE]

Eto da pustim malo vode i na Ivanov mlin
Što se tiće biodinamike to mi je malo prekomplicirano.Svi ti rogovi,pa životinjske iznutrice itd,itd..tu ko voli nek izvoli!
Apsolutno podržavam svaki pokušaj proizvodnje nećeg na ekološki naćin,iako priznajem da se baš ne pridržavam toga.U vrtu se trudim i voćnjaku ,no što se tiće vinograda tu radim,kako se ono kaže "po knjizi",pošto imam toga premalo da bih se s tim kockao i na kraju godine ništa pobrao.Al u podrumu zaista koristim minimalno kemije.Osim sumpora i kvasaca za vrenje za sad ništa drugo.Iako mi je Orlando reko da mi je šardone malo prekiseli,al to je ono što je moje grožđe ove godine dalo.Iako bi se to dalo riješit ,jer znamo da ima sredstava za sve,al bez veze bi bilo da se ja mjerim sa lokacijama Kutjeva il Iloka.Isto kao i to da sva vina Hrvatskog podneblja u konačnici imaju isti miris i okus bez karakteristika  klime i kraja iz kojeg dolaze.I čitajući tako pomalo o svemu,što se sve nudi,a bez ćega se -"kao"- ono ne može doći do vrhunskih rezultata, nameće se zakljućak: "zaista smo sve  udaljeniji od same prirode i njezinih procesa"

potpuno se slažem sa ovim i pitanje je samo kad če se priroda pobuniti protiv nas previše prkosimo prirodi i to če uzeti svoj danak

[Ivan]

Eto da pustim malo vode i na Ivanov mlin
Što se tiće biodinamike to mi je malo prekomplicirano.Svi ti rogovi,pa životinjske iznutrice itd,itd..tu ko voli nek izvoli!
Apsolutno podržavam svaki pokušaj proizvodnje nećeg na ekološki naćin,iako priznajem da se baš ne pridržavam toga.U vrtu se trudim i voćnjaku ,no što se tiće vinograda tu radim,kako se ono kaže "po knjizi",pošto imam toga premalo da bih se s tim kockao i na kraju godine ništa pobrao.Al u podrumu zaista koristim minimalno kemije.Osim sumpora i kvasaca za vrenje za sad ništa drugo.Iako mi je Orlando reko da mi je šardone malo prekiseli,al to je ono što je moje grožđe ove godine dalo.Iako bi se to dalo riješit ,jer znamo da ima sredstava za sve,al bez veze bi bilo da se ja mjerim sa lokacijama Kutjeva il Iloka.Isto kao i to da sva vina Hrvatskog podneblja u konačnici imaju isti miris i okus bez karakteristika  klime i kraja iz kojeg dolaze.I čitajući tako pomalo o svemu,što se sve nudi,a bez ćega se -"kao"- ono ne može doći do vrhunskih rezultata, nameće se zakljućak: "zaista smo sve  udaljeniji od same prirode i njezinih procesa"

hehe, i to sam dozivio da me je riba podrzao.. now i can die happy..

biodinamika je komplicirana koliko su komplicirane i sve ostale znanosti. nekome je komplicirana ekonomija, nekom fizika, drugom kemija, trecem matematika, starijim ljudima informatika, itd. ako gledas povrsno i laicki na taj nacin ispadaju sve stvari komplicirane ali ako se krenes zanimati i citati, mnogo toga ti postane jasnije. meni je npr. mnogo kompliciranija zastita bilja sa svim tim aktivnim tvarima, dozacijama, karencama, vremenu i nacinu primjene.. biodinamika vise trazi iskonsko razumijevanje za prirodu i prirodne procese, biodinamiku ne treba strebati niti uciti, samo pokusati razumijeti i shvatiti jer je apsolutno logicna. mnogi odmah krecu sa stavom da je to bezvezarija pa se niti ne trude shvatiti ni pokusati razumijeti zato ona vjerojatno nije za svakoga kao sto nisu ni ove neke znanosti koje sam vec gore spomenuo za svakoga..

u biodinamici postoji samo 9 preparata, a koliko ih postoji u zastiti bilja i u enologiji!? toliko o opsegu i kompliciranosti preparata.

opcenito sto se tice vinarenja i vinogradarenja (kao sto mnogi kazu najvisem nivou poljoprivredne proizvodnje) za mene je uvijek bila stvar u pristupu i filozofiji gledanja na pojedine stvari. za nekog je vino samo najobicnije alkoholno pice koji mu pomaze da se napije, nekom je proizvodnja grozda i vina samo roba koju treba sto brze i sto skuplje prodati za novac isto kao da se radi o mobitelu, ormaru, ves masini ili akumulatoru. ali nekome je proizvodnja vina umjetnost i filozofija, neki idu toliko duboko u samu srz stvari da iskopaju cak i nesto sto se zove biodinamika.. ali mislim da to ima mnogo vise veze sa opcenitim gledanjem na stvari (u dubinu a ne povrsno).

sto je to sto covjeka tjera da bude ekoloski osvjesten? ja ne znam i ne mogu objasniti sa cime to ima veze ali znam da dolazi "iznutra", iz samog covjeka, moras se sam za to zainteresirati..

svako vino proizvedeno u skladu sa biodinamickim principima je dobro jer je posebno, originalno, prirodno, izvorno, autorsko.. takva vina ne mogu se kopirati nikakvim drugim postupcima niti tehnologijama jer dolaze od samih prirodnih procesa bez ikakvih stranih intervencija.

cilj proizvodnje takvih vina je postavljen vrlo jednostavno - posadi lozu, poberi grozde, proizvedi vino, napuni ga u boce kroz koju godinu ili ga trosi.
sto jednostavnije i sa sto manje intervencija u vinogradu i podrumu ostvaris ovaj proces to ces imati prirodnije, zdravije i originalnije vino. minimum intervencija, mjenjanja i petljanja po bilo kojem procesu narusava prirodne procese i prirodnu ravnotezu a u prirodi je sve postavljeno ciklicki, sa ravnotezom i mjerom, vrti se u krug, raste i umire ali se uvijek odrzava balans, harmonija i sinergija svih zivih (pa i nezivih) stvari.

previse sam se raspisao ali to je uvijek tako kad se dotaknem ovakvih tema jer istinske stvari nisu jednostavne (povrsne) i za njihovo potpuno razumijevanje je potrebno ici u dubinu.

"zaista smo sve  udaljeniji od same prirode i njezinih procesa" - ovo je glavna zadaca biodinamike, vracanje ravnoteze i rada u skladu sa prirodnim procesima jer danas je cijeli prirodni sustav iznimno narusen, zapusten i razrusen i zato nam se dogadaju ekstremi a ne balans.. sve vise ljudi shvaca da se tako vise ne moze i da se nesto mora promijeniti ako zelimo sacuvati istinske ljudske potrebe i osjecaje jer svi mi smo dio prirode i do zadnjih 100tinjak godina ljudi su zivjeli u skladu sa prirodom jer tek danas se vidi sto se dogada kada to nije tako.

[tupka]

Sad se ja vraćam na gnoj iz roga. Na jednom forumu sam naišla na ovo citiram :


"Fermentacija kravljeg đubreta u kravljem rogu.
( mislim da se vani to može i kupiti gotovo, teško da će mo doći do roga jedne krave i đubreta u laktaciji krave)

Koristi se za unaprjeđivanje tla i obnovu degradiranih tala. I prvi je korak u prelasku na biodinamičko vrtlarenje.

Ukopavanje se obavlja za vrijeme hladnih mjeseci od studenog do veljače.

Koristi se isključivo kravlji rog, ne od bikova. Kravlji rog je drugačiji od bikovog po nekakvim prstenovima koji se stvaraju kad se krava oteli i imaju dobru zakrivljenost( izvinjavam se ako sam nešto krivo prenijela).
Ðubrivo se uzima od krave koja je u laktaciji ( laktacija je kad krava hrani tele, ispravite me ako griješim), to ima veze sa stanjem kalcijuma.
Krava se mora hraniti kvalitetnom hranom dva dana prije punjenja roga, kako bi se osiguralo dobro gnoivo.

Rogovi idu na dubinu oko 40 cm, trebaju biti prekriveni zemljom koja je obogaćena humusnom zemljom. Mora se paziti da ne raste korov u jami i da se ne širi korjenje drveća.

Rogovi se okreću prema dolje da ne bi voda dolazila u njih , iako se jama napuni vodom od kiša.

Tjekom hladnih mjeseci život se udiše u tlo, i tlo postaje puno energije koja je priprema biljkama za rast. Ta energija se prenosi prirodnim procesima u rog i gnoivo.

Jama u kojoj su rogovi treba biti malčirana sa slamom i u hladu.

Nakon 4 mjeseca pripreme, đubrivo bi trebalo biti boje tamnog humusa i slatkastog mirisa.

Ðubrivo bi trebalo biti čuvano na hladnom mjestu i u staklenke, te sa izolacijom.

Špricanje sa ovim gnoivom ide 4 puta godišnje u kasnim popodnevnim satima. Šprica se listopad, studeni, veljača i ožujak.

Mjera je 25 grama na 13 litara, i šprica se jedan hektar s tom količinom.
Kroz sat vremena se pravi tekućina mješajući, prvo se mješa u jednom smijeru , pa u drugom.

Špricanje tla se može obavljati i četkom.
Šprica se kad je Mjesec u silaznoj fazi.

Cilj ovakvog preparata je:

- pojačano đubrenje
-  povećanje bakterijske aktivnosti tla ( rizobakterijska aktivnost mahunarki - nodulacija), -pojačava bakterije koje povećavaju rastvorljivost fosfata
- povećava mikorizu gljivica
- poboljšava strukturu zemlje
- poboljšava aktivnost glista
- povećava apsorbciju i zadržavanje vlage – međunarodna istraživanja su pokazala da je takvu zemlju treba manje zaljevati 25 – 50 %
- pojačava razvoj korjenskog sustava biljaka
- djeluje jednako dobro na bilo kom tlu glinenom, vulkanskom, treset, mulj, .... "  završen citat.


Interesira me što prirodniji način uzgoja bilja,  ali mi je nekako čudno, da ne kažem neprihvatljivo, to da gnoj mora biti od krava u laktaciji i da se mora špricati kad je mjesec u silaznoj fazi. Do rogova mogu doći jer se bavimo klaoničkom opremom, i do stajskoga gnoja, ali mi nitko ne garantira od koga su ti rogovi, a i gnoj je i od telića, junica, bikova, krava, izmješan. Pa neću valjda sjediti kravi pod guzicom i čekati... Probala bi to na jesen, samo još molim odgovor, negdje sam pročitala da se mora zakopati na određeno mjesto na gruntu. To mi sve liči na rubu zanosti (bez uvrede, možda još ne shvačam ili sam primitivna).

[tupka]

Citat @Riba :
"Što se tiće biodinamike to mi je malo prekomplicirano.Svi ti rogovi,pa životinjske iznutrice itd,itd..tu ko voli nek izvoli!"  završetak citata.


Nije ni meni ugodna pomisao na iznutrice na polju, ali ako se one dobro termčlki ili kakvim drugim postupcima obrade, jer sigurno ih nitko neće neobrađene puštati u promet, njima vjerojatno ostaju samo korisana svojstva.

A što kažete na to da se najkvalitetniji ruževi za usne i kreme za lice prave od placente? Sigurno ne mislite na to dok vam se žena ili cura šminka,  ili dok joj na poklon kupujete ruž ili kremu.

[pissta]

ajd, da se i ja malo nadovežem...na svoj način
Svatko tko se ozbiljno bavi konvencionalnim vinogradarstvom mora imati određene spoznaje o predmetima koji se uče u školi.
Biologija,kemija fizika,matematika...ja bih čak izvukao (jer uživam u tome!) muzički odgoj,pa čak i tjelesni (kondicije radi) od velikog su značaja za sam uspjeh u tome.
Eh sad...za ekološki ili čak biološki pristup toj grani treba imati znatno više od poznavanja tih predmeta....treba imati dušu, a to se još uvijek u školi ne uči!...zato to široke mase ni ne pokušavaju razumjeti ....
...za nas, za naše obitelji i buduće generacije to mora biti u nama, u našim srcima...
iz godine u godinu trudim se biti što ispravniji po tom pitanju,premda sam svjestan da je to daleko od onog čemu težim...drago mi je da se množimo (barem mislima!).
nećemo spasiti svijet al zasigurno ćemo zdravije poživjeti...i onda neš pil
već sam pozitivni pogled na to mnogo znači.

[Ivan]

"Fermentacija kravljeg đubreta u kravljem rogu.
( mislim da se vani to može i kupiti gotovo, teško da će mo doći do roga jedne krave i đubreta u laktaciji krave)

ma moze se doci do toga, malo se treba potruditi.. ja sam nabavio nekih 10ak rogova od lokalnog mesara za par litara vina. dubre ne mora biti od krave koja je trenutno u laktaciji, bitno je da je prosla laktaciju, tj. da se barem jednom u zivotu telila jer su time znatno unaprijedeni procesi kalcija zbog stvaranja mlijeka. vani ima za kupiti gotovih preparata pa i ovoga ali najbolje ga je napraviti sam.

Koristi se za unaprjeđivanje tla i obnovu degradiranih tala. I prvi je korak u prelasku na biodinamičko vrtlarenje.

istina.

Ukopavanje se obavlja za vrijeme hladnih mjeseci od studenog do veljače.

nedovoljno precizno jer nema smisla zakopavati rogove u veljaci kada ih se vec do ozujka mora iskopati.. bitno je zakopati rogove u zemlju nakon sto je nastupila jesen a obicno se to radi oko Miholja (29.10.) dok se rogovi moraju iskopati prije proljeca, obicno par dana ili tjedana prije.

Koristi se isključivo kravlji rog, ne od bikova. Kravlji rog je drugačiji od bikovog po nekakvim prstenovima koji se stvaraju kad se krava oteli i imaju dobru zakrivljenost( izvinjavam se ako sam nešto krivo prenijela).
Ðubrivo se uzima od krave koja je u laktaciji ( laktacija je kad krava hrani tele, ispravite me ako griješim), to ima veze sa stanjem kalcijuma.
Krava se mora hraniti kvalitetnom hranom dva dana prije punjenja roga, kako bi se osiguralo dobro gnoivo.

da, iskljucivo se koristi kravlji rog! mozda je laicki gledano svejedno ali rogovi kod krave i bika nemaju istu funkciju! kravlji rog je opcenito duzi i tanji i na bazi (gledajuci na zivotinji - dio uz glavu) ima prstenaste tvorevine koji su vidljivi kao blaga zadebljanja, izbrazdanost. ali ti prstenovi se na rogovima stvaraju tek kada je krava prosla teljenje, tj. laktaciju i za svako teljenje joj se na rogovima "ispise" jedan prsten pa je po rogovima moguce vidjeti koliko je zapravo krava prosla teljenja u zivotu. pozeljno je da su rogovi od takve krave ali nije uvjet, bitno je da su od krave.

ne da mi se sada objasnjavati cijelu filozofiju oko krave, rogova i zasto je to bas tako ali ako nekoga interesira potrudit cu se napisati..

laktaciju sam vec pojasnio prije ali ovo je uglavnom dobro napisano.

za dubre je najbolje da se krava cijeli zivot hrani na ispasi, tj. sto prirodnije je moguce! bez ikakve umjetne hrane i po mogucnosti bez hormona, steroida (ne daj boze, apsolutno zabranjeno za uzimanje dubreta!) i antibiotika. dakle, dubre od krave iz eko proizvodnje jer kvaliteta prehrane direktno utjece na kvalitetu dubreta, isto kao i kod svih zivih bica (nije bez vraga ona poslovica - ono si sto jedes).

Rogovi se okreću prema dolje da ne bi voda dolazila u njih , iako se jama napuni vodom od kiša.
Tjekom hladnih mjeseci život se udiše u tlo, i tlo postaje puno energije koja je priprema biljkama za rast. Ta energija se prenosi prirodnim procesima u rog i gnoivo.
Jama u kojoj su rogovi treba biti malčirana sa slamom i u hladu.
Rogovi idu na dubinu oko 40 cm, trebaju biti prekriveni zemljom koja je obogaćena humusnom zemljom. Mora se paziti da ne raste korov u jami i da se ne širi korjenje drveća.

da, rogovi se zakopavaju prema dolje (makar mogu biti i polegnuti na stranu), tj. da je vrh roga okrenut prema gore zbog bolje dreniranosti i eventualnog izbjegavanja truljenja dubreta u rogovima zbog velike vlaznosti.

ovo je relativno ok napisano ali nije objasnjeno zasto. bitno je reci da se planet Zemlja od pocetka jeseni (23.9.) do pocetka proljeca (21.3.), dakle otprilike pola godine gledano sa nase sjeverne hemisfere (na juznoj su godisnja doba obrnuta), nalazi u stadiju kada sve ulazi u zemlju, kada nastupa mirovanje nadzemnog zivota ali suprotno tome iznimno jako napredovanje podzemnog zivota (rast korijena kod svih kultura pa i loze) pa se u biodinamici cesto i koristi termin da u tom periodu Zemlja udise a u drugom izdise sto je i povezano sa energijama i procesima koji se odvijaju u tlu.

jama ne treba biti prevelika niti preduboka (30-40 cm) zemlja u koju se zakopavaju rogovi mora biti sto vise humusnija. jama ne mora biti malcirana sa slamom ali je bitno da je ne prekrije trava i korov i da se previse ne isusi ali i da ne bude natopljena vodom pa treba naci dobro drenirano mjesto, ne prehladno ali ni pretoplo jer procesi pretvorbe kravljeg dubreta u rogu ne smiju teci pod visokim temperaturama jer se to ipak ne smatra klasicnom fermentacijom, to nije cilj toga jer bi se inace to radilo po ljetu a ne po zimi. dobro je da je jama kraj nekog puta gdje se prolazi i ne smije biti medu drvecem.

Nakon 4 mjeseca pripreme, đubrivo bi trebalo biti boje tamnog humusa i slatkastog mirisa.

nakon sto se rogovi otkopaju, gnoj iz rogova bi trebao biti zrel, blago ljepljiv, mrvicaste strukture, svjezeg slatkastog mirisa sumske zemlje, dakle mora imati sve odlike vrhunskog humusa, sto fizicki gledano i je ali sa dodatnom vrijednoscu.

Ðubrivo bi trebalo biti čuvano na hladnom mjestu i u staklenke, te sa izolacijom.

da, moze se cuvati ali je bitno znati da je taj preparat ziv i stoga mu treba dati disati. najbolji nacin za cuvanje je u glinenim ili staklenim posudama sa poroznim cepom, moze i pluteni. treba ga cuvati na hladnijem i tamnijem mjestu, najbolje u nekom drvenom kofericu u koji smo prije toga stavili cistu humusnu zemlju (ne cisti humus). nije ga dobro cuvati predugo, najbolje ga je potrositi unutar jedne godine jer mu stajanjem efekat slabi.

Špricanje sa ovim gnoivom ide 4 puta godišnje u kasnim popodnevnim satima. Šprica se listopad, studeni, veljača i ožujak.
Mjera je 25 grama na 13 litara, i šprica se jedan hektar s tom količinom.
Kroz sat vremena se pravi tekućina mješajući, prvo se mješa u jednom smijeru , pa u drugom.
Špricanje tla se može obavljati i četkom.
Šprica se kad je Mjesec u silaznoj fazi.

tako je, prska se u jesenskim i proljetnim mjesecima jer taj preparat u biti ima svrhu gnojidbe. nije pravilo da ga se bas mora upotrijebiti 4 puta godisnje ali je naravno pozeljno ali najbolje je jednom na jesen i u proljece.

primjena treba biti u kasnim poslijepodnevnim satima kada sunce pada, treba prskati na golu zemlju koja ne smije biti prehladna, bez mraza i snijega ali pozeljna je visa vlaga. sve dane mjere i dozacije su relativne jer preparat nije klasicno sredstvo i on prakticki uvijek djeluje jer vise sluzi kao inokulacija nego kao mjerljivo fizicko sredstvo ali ove napisane doze su ok ali nista se nece desiti ako se stavi malo vise ili malo manje, bitno je reci da preparat nije potrebno mjeriti na vagi.. ono sto je bitno je napraviti dovoljnu kolicinu preparata izmjesanog u vodi da se fizicki moze poprskati odredena povrsina jer poprilicno je nemoguce ujednaceno poprskati 1 ha zemlje sa 13 l vode!? i ta mjera se odnosi na jedno jutro (0,57 ha) a ne na 1 ha, dakle potrebno je minimum duplo vise.

preparat se mijesa u vodi oko 1 sat (opet nije toliko bitno jer nas mjerni 1 sat nije isto sto i 1 sat u prirodi) i ne treba biti opterecen time da to treba biti apsolutno u sekundu 1 sat! taj proces mjesanja se zove tzv. dinamiziranje, tj. mogli bi jos reci i aktivacija preparata. bitan je postupak mjesanja i on mora imati svoj ritam. prskanje je najbolje obaviti nekim prirodnim sredstvom kao sto je neki oblik metle ili cetke od prirodnih materijala ali moze se koristiti i manja ledna prskalica, najbolje bakrena.

da, prskanje se obavlja kada je Mjesec u silaznoj fazi, tj. kada pada zbog tzv. udisanja Zemlje kada sve energije i procesi idu u tlo (slicno kao i kod vec prije opisanog procesa tijekom zime samo sto se ovdje radi o drugacijem ciklusu, tj. kretanjima ali imaju isto svojstvo).

Interesira me što prirodniji način uzgoja bilja,  ali mi je nekako čudno, da ne kažem neprihvatljivo, to da gnoj mora biti od krava u laktaciji i da se mora špricati kad je mjesec u silaznoj fazi. Do rogova mogu doći jer se bavimo klaoničkom opremom, i do stajskoga gnoja, ali mi nitko ne garantira od koga su ti rogovi, a i gnoj je i od telića, junica, bikova, krava, izmješan. Pa neću valjda sjediti kravi pod guzicom i čekati... Probala bi to na jesen, samo još molim odgovor, negdje sam pročitala da se mora zakopati na određeno mjesto na gruntu. To mi sve liči na rubu zanosti (bez uvrede, možda još ne shvačam ili sam primitivna).

da bi se itko poceo baviti biodinamikom i primjenom preparata moraju se prvo nauciti i razumjeti odredene stvari kako priroda i prirodni procesi funkcioniraju i to ce nam pomoci shvatiti zasto se nesto mora napraviti upravo onako kako se mora napraviti. ovo sa laktacijom sam pojasnio. Mjesec ima veliki utjecaj na sva ziva bica na nasem planetu pa i na mnoge druge stvari o kojima obicno niti ne razmisljamo jer ih uzimamo zdravo za gotovo kao sto su utjecaj plime i oseke kao najizrazeniji i siroko dostupan primjer. Mjesec je takoder vezan uz plodnost i u biti je usko povezan sa menstrualnim ciklusom kod zena. da li ste se ikada zapitali zasto taj ciklus upravo traje koliko traje jedan mjesec, 28-29 dana?

kada Mjesec raste, njegova sila, tj. gravitacija i utjecaj koji vrsi na Zemlju, imaju pojacano djelovanje zbog privlacnosti elemenata vode pa je tako pojacano kolanje sokova kod biljaka u toj fazi, tj. sokovi kolaju prema gore. padajuci Mjesec ima suprotan efekt i povlaci sokove dolje (prema tlu) a posto je gnoj iz roga (BD 500 ili horn manure) preparat kojem je za cilj imati efekt u podzemnom svijetu na taj je nacin povezan sa zemljom jer su upravo tada (za vrijeme padajuceg mjeseca), najizrazeniji podzemni procesi u kojem ce preparat dozivjeti svoj potpuni efekat i svrhu.

slicno pitanje se moze postaviti zasto se ne vrsi gnojidba stajskim gnojivima u ljeto vec je za to preporucljiva jesen ili zima?

ako zelis izraditi ovaj preparat morat ces nabaviti 100% kravlje rogove i sto bolji i svjeziji kravlji drek, druge nema!

jedna od ljepota biodinamike je u tome sto se za odredene stvari i efekte treba potruditi i pomuciti a ne doci u ducan i reci: dobar dan dajte mi 100 kg umjetnog gnojiva. i to je jos jedan od razloga sto se mnogi ljudi ne mogu baviti biodinamikom jer po svojoj prirodi nisu takvi.

uvijek volimo reci da su ljudi nekada davno zivjeli u skladu s prirodom ali sto to uistinu znaci? zivjeti u skladu s prirodom se ne odnosi samo na to da ako danas zelis jesti moras ici u lov ili sam svojom rukom uzgojiti nesto na zemlji.. to je jedna od cinjenica ali ona krajnja. bitna stvar toga je da su ljudi zivjeli u skladu sa prirodnim procesima, da su pratili zemaljske i kozmicke promjene i utjecaje i prema tome organizirali svoje zivote i svoju kulturu i naravno, poljoprivredu. biodinamika u biti vraca stare mudrosti, stare gotovo izgubljene tehnike kada ljudi nisu imali nista drugo osim prirode da se po tome ravnaju.

ne tako davno znale su se mnoge tehnike i pravila kako nesto uraditi u prirodi kao npr. kada je najbolje vrijeme za sjecu drva? to je naravno zimski period upravo zbog svih vec nabrojanih pozitivnih efekata koji se tada dogadaju sa drvom i njegovom kasnijom preradom. danas se to izgubilo, stabla se sjeku bilo kada, nevezano za godisnja doba jer tako diktira jedino mjerilo danasnjeg "razvijenog" svijeta - novac.

ps. tupka, nadam se da sam ti malo pomogao ali dosta sam se raspisao jer ipak za objasniti neke stvari u biodinamici nije dovoljno par recenica..

ako te jos nesto zanima slobodnio pitaj, pokusat cu odgovoriti..

[Ivan]

Nije ni meni ugodna pomisao na iznutrice na polju, ali ako se one dobro termčlki ili kakvim drugim postupcima obrade, jer sigurno ih nitko neće neobrađene puštati u promet, njima vjerojatno ostaju samo korisana svojstva.

nisu to klasicne iznutrice, od toga sta ti treba nista ne smrdi ali u konacnici, to je sve prirodno. bitna stvar je reci da te stvari nisu odabrane bezveze za izradu preparata vec povezuju dvije najbolje stvari za odredene procese koje zelimo unaprijediti, kao sto su procesi fosfora, kalija, dusika, zeljeza, itd. uvijek se nesto stavlja u nesto a upravo to je najbolji spoj dviju stvari bogatim odredenim elementima cije procese kasnije zelimo poboljsati u tlu.

[Ivan]

Eh sad...za ekološki ili čak biološki pristup toj grani treba imati znatno više od poznavanja tih predmeta....treba imati dušu, a to se još uvijek u školi ne uči!...zato to široke mase ni ne pokušavaju razumjeti ....
...za nas, za naše obitelji i buduće generacije to mora biti u nama, u našim srcima...

lijepo napisano, pogada srz stvari i o tome ja uvijek i pricam kada govorim o istinskoj proizvodnji (ne samo poljoprivrednih proizvoda i vina). za proizvoditi istinski vrijedne i originalne stvari prvo treba proraditi kliker u glavi i u dusi jer od tamo sve pocinje..

[tupka]

Hvala Ivane stvarno si se potrudio. Ovo je ozbiljan forum, sa pravim stručnjacima. Baš sam danas rekla suprugu nek mi nabavi rogove, a on veli :"Ti to ozbiljno? E pa onda bum krenul u akciju". Kaj je pod tim mislil ne znam,   ali kad sam rekla da bu to zakapal u zemlju samo me je blijedo pogledal.

[Moslavac]

nedovoljno precizno jer nema smisla zakopavati rogove u veljaci kada ih se vec do ozujka mora iskopati.. bitno je zakopati rogove u zemlju nakon sto je nastupila jesen a obicno se to radi oko Miholja (29.10.) dok se rogovi moraju iskopati prije proljeca, obicno par dana ili tjedana prije.

Ivane, oprosti ali opet tu moram reagirati. Biodinamika nije tako bezazlena kao što se čini. Puno je tu poveznica sa horoskopom, bioenergijom i sličnim glupostima. Cijeli Steinerov nauk se jako kosi sa naukom katoličke crkve i kao takav je meni nezanimljiv, jer predstavlja obične vračarije. Sveti Mihovil je najveći zaštitnik u borbi protiv zla (uz sv Rafaela i sv Gabriela). Odavno je poznato da se na njegov dan ne dira u zemlju, a Steiner upravo tvrdi da je taj dan najbolji za zakapanje kravljih rogova (rog - asocijacija na što? )

Tako da dobro razmislite o tim postupcima. Znaš i sam da nemam ništa protiv tebe, ali morao sam ovo komentirati jer mi se ne sviđa.

[Ivan]

Hvala Ivane stvarno si se potrudio. Ovo je ozbiljan forum, sa pravim stručnjacima. Baš sam danas rekla suprugu nek mi nabavi rogove, a on veli :"Ti to ozbiljno? E pa onda bum krenul u akciju". Kaj je pod tim mislil ne znam,   ali kad sam rekla da bu to zakapal u zemlju samo me je blijedo pogledal.

nema problema, o biodinamici mi nikada nije tesko pisati! ja ti savjetujem da prije procitas neku knjigu, imas ih i na hrvatskom jeziku makar su najbolje naravno na engleskom. ima dosta toga i po internetu ako znas engleski. ja sam nedavno kupio hrvatski prijevod Poljoprivrednog tecaja od Steinera ali posto sam prije procitao desetak knjiga o biodinamici i jos dosta tekstova po netu, nije mi bilo toliko poucno ali za uvod je ok makar je malo nespretno napisano..