Filozofija vina i svijeta

[Ivan]

odlican clanak o utjecaju mjeseca na punjenje vina, naravno u reziji Alesa Kristancica Movie, ima i video!

http://mcduffwine.blogspot.com/2010/01/new-year-full-moon-and-movia-lunar.html

[Ivan]

obavezno pogledati, ima vrlo zanimljivi dijelova, narocito dio od 10:47-12:55, 15:35-17:24 (fenomenalan dio, pogotovo pocetak!)..

http://www.youtube.com/watch?v=ZpSrhHilH48

evo i drugog dijela gdje takoder ima zanimljivih dijelova, 2:10-3:58, 16:16-18:52.

ps. ja bi se sa ovim Jolyem mogao razgovarati mjesecima..

[jadranka]

Tek danas sam pročitala temu: filozofija vina i svijeta. Ima dosta rasprave na rubu svađe. O biodinamičkom uzgoju znam vrlo malo. Ivan o tome piše s toliko oduševljenja i
želi to podijeliti s nama. Dajmo mu podršku. Neka radi kako misli da je najbolje. Kada proizvede vino po biodinamičkom načinu ajde idemo kupiti i probati. Svakako podržavam
njegovu ideju o ugostiteljskom objektu s ekološki uzgojenim proizvodima i obiteljskom biznisu.To će biti spoj hobija i posla. Najgore  je ako odustaneš od onoga što voliš raditi
i ideš raditi ono što donosi ajmo reći sigurni prihod. To me podsjeća na moj slučaj: svi nagovori profesora da se posvetim crtanju nisu mogli omekšati odluku moje mame da me
da u ekonomsku školu, jer, sve je to lijepo ali od čega češ živjeti...
Inače svijet ne mijenjau neodlučni ljudi, nego oni uporni  koji ne idu tuđim stopama nego krče svoj put, nekad i po trnju

[Juznjak]

Potpuno se slazem sa tobom Jadranka te i ja sa moje strane podrzavam Ivana u njegovim, za nas, pionirskim nastojanjima.

[Branko]

ovako izgleda jedan biodinamički vinograd.. i to sa parcela Univerziteta u Bolonji, gdje trenutno radim magistarski na temu uticaja biodinamičkih preparata u vinogradarstvu. Čini mi se da ima ljudi koji misle da istraživanja ne postoje?  
Trsovi nisu baš prelijepi, no rad pri istitucijama je očaj u tom smislu da svake godine se mjenjaju postavke ljudi, orezivanje je hmmm neujenačeno i ... ima problema, nije da nema


Uploaded with ImageShack.us

[jadranka]

Branko, hajde molim te napiši nam nekoliko rečenica iz tvog iskustva.

[Branko]

evo opisa projekta u kratkim crtama:
1 ha vinograda u kojem se koriste biodinamički preparati
ostalih 6 ha vinograda u istom sklopu su biološki. Kad je izabrana  parcela na kojoj će se raditi eksperimenti sa BD preparatima, bila je najgora parcela u sklopu  da bi se, po mišljnju projektanata, lakše vidjele razlike. Ovo je treća godina kako se koriste praparati, uglavnom 500, 501, Fladen ... Ne pratimo kalendare, mijene i slično prvenstveno iz praktičnih razloga.
Kako se radi o eksperimentu u začetku, malo je uočenih razlika između biološke i BD proizvodnje. Literatura kaže da da se razlike očituju nakon barem 5-10 godina praktikovanja. Za sada smo  uočili određene razlike u korjenovoj zoni i sadržaju nekih hemijskih elemenata u biljci. Nadamo se i zanimljivim rezultatima vezanim za mikorizu. postojala je i određena razlika tokom panelske degustacije vina.
Naravno, mislim da je jasno da postoji velika razlika u poređenju sa konvecionalnim vinogradima. Zdravlje vinograda na visokom nivou, veliko bogatstvo živoog svijeta - ima oko 50 biljnih vrsta, brojne bubamare i ostali insekti, gušteri, zmije, ptice. divljač ... baš nekidan sam natrapao zorom na srnu kako uživa u svježoj travi. Na žalost, taj dan smo kosili, pa je jadnica ostala bez večere 
Tlo obrađujemo minimalno, unos organske materije isključivo preko košenja trave.
i tako .. pitajte 

[mmihale]

Čini mi se da ima ljudi koji misle da istraživanja ne postoje?

Sigurno ih ima, ali su isto sigurno u manjini :-)

evo opisa projekta u kratkim crtama:
1 ha vinograda u kojem se koriste biodinamički preparati
ostalih 6 ha vinograda u istom sklopu su biološki. Kad je.......
i tako .. pitajte 

Mene osobno zanima bioloska proizvodnja, pa moze da malo objasnis koja sredstva kloristite protiv bolesti. Ja sam poceo
koristiti tekuca gnojiva od preslice i koprive, juha od cesnjaka i luka. Myco-Sin® VIN  i Netzschwefel, te na kraju bakreni preparat.

Da li koristite kompost i od cega ga radite? Ja sam ove godine drugi put unio kompost (vinograd je u 3 godini) i isto je cilj minimalna
obrada zemlje, na kompost se stavlja malc od pokosene trave i to je to.

Koje trave i biljke su posijane u vinogradu?

i na kraju, ove godine sam nabavio i nove otporne sorte pa cu sa njima probati, jer mislim da ce mene kao hoby vinogradara zadovoljiti kvalitetom
koju ce davati.
Koje sorte vi imate i kako se ponasaju prema bolestima.

Pozdrav.

[Branko]

Da,naravno da su istraživanja tek na pomolu ... ljudi i dalje imaju dosta predrasuda u vezi biodinamike, zbog njenih spiritualnih momenata :-) no, taj duhovni dio praktikuje tek mali broj proizvođača po mom iskustvu; mnogo su brojniji ljudi koje koriste BD sredstva kao dodatak svojoj organskoj/biološkoj/prirodnoj proizvodnji!
preslicu i koprivu koristimo na dva načina:
1. zaštita stabla
 - jao, to ne preporučujem nikome hehhee šalu na stranu, riječ je o takozvanoj pasti za stablo čokota koja se sastoji od gline, pijeska, eksikata koprive i preslice i svježe kravlje balege. Pripremljena pasta se nanosi na donji dio stabla (do kordona, tj grananja) koji je prethodno nježno očetkan da se napravi glatkija površina za nanošenje, uklone se komadići pokidane kore i jajašca parazita na površini. Efekat na populaciju parazita, gljive koje napadaju stablo a posebno u ovi krajevima je cijene protiv Planococcus-a.
Ali, osnovni problem je spor i naporan rad - jedna osoba može odraditi za 6 sati rada oko 200 čokota-trsova! takođe, nije lako odrediti jačinu kojoj četkati (četke od plastičnih vlaka ili konjske dlake, nikako željezo i ostali grubi materijali)
2. koristimo ih u kompostu, mada je to radjeno samo jednom  prije 2 godine - kako je riječ o univerzitetu, svi sastojci su nabavljani od lokalnih proizvođača. u našem slučaju http://www.fondazionelemadri.it/
ljudi rade veoa dobro, sa pristojnim cijenama - doduše za ove uslove ovdje

ostali preparati za zaštitu su:
                           
ZOLFO BAGNABILE            
EP6   
LASER
SERENADE
DUOLIF
DUOFRUIT
HELIO SOLPHURE            
MICROTHIOL DISP.
TEPPAN 55
KOCIDE 3000                        

čini mi se da je to to, manje više, zavisi od godine ...

za sada tolilko, o drugom dijelu pitanja sutra - danas sam mlatio sav dan po vinogradu pa sam malo umoran :-)

[Branko]

izvinjavam se na kašnjenju, ali bio sma na kratkoj ali intezivnoj turneji po Balkanu! i bilo je doooooobro 
ovako, vinograd je zasađen sa talijanskom voljenom sortom Sangiovese, klon FEDIT 30 ESAVE, na podlozi Kober 5BB. razmak 2.7X1 metar, sistem -  Kordunica (rojatska)
Za sada nismo imali značajnijih problema sa bolestima, mada u okolnim vinogradima kočinilija (planococcus) pričinjava velike štete. Kao i eska. Očekujemo ove godie malo jači pritisak peronospore.
što se tiče travnatog prekrivača, situacija je sledeća -
uslijed sticaja okolnosti, tj nedostatka vremena prošle godine se nije uopšte kosilo (tada smo koristili nasijane Vicia sativa i Festuca rubra). Na jesen sve zaorano, ali ovaj put posijani svaki drugi red sa Vicia faba L., Brassica juncea (L.) Czern i Hordeum vulgare L. U redovima koji nisu sijani, već je pušteno vegetaciji da sama raste do sada sam evidentirao 52 biljne vrste. Kada su biljke bile na vrhuncu cvijeta (prije 15ak dana) odradili smo kosidbu, Nakon toga špricali Fladenom (BD preparat) dva navrata. Pokošenu travu nismo dirali, jer je bilo vlažno i pred kišu, pa nismo htjeli rizikovati dodatno tabanje zemlje (koja je gllinuša i već uveliko imamo probla sa pretjeranom kompaktnošću). Što se tiče imena biljaka , evo nekih najzastupljenijih:
Alopecurus myosuroides Huds.      
Avena fatua L.      
Bellis perennis L.                       
Bromus sterilis
Calepina irregularis   
Geranium disectum      
Lamium purpureum L.   
Leontodon hyspidus   
Lotus corniculatus    
Rumex acetosa L.   
Senecio vulgaris   
Stellaria media
Taraxacum officinale L. ...

Veronica persica

   

[Koshpa]

Ivane znanost nije bauk, a ti bi prvi trebao to znati s obzirom da si pred diplomom jednog viseg ucilista.
Sorry, ali ja se ne mogu pomiriti sa cinjenicom da se ljudska civilizacija ne razvija i ne sluzi sa novim znanstvenivm otkricima.
Na kraju krajeva bitan je konacan proizvod, a ne put kojim si ti dosao do njega.
To si dobro zapamti...

[Ivan]

Ivane znanost nije bauk, a ti bi prvi trebao to znati s obzirom da si pred diplomom jednog viseg ucilista.
Sorry, ali ja se ne mogu pomiriti sa cinjenicom da se ljudska civilizacija ne razvija i ne sluzi sa novim znanstvenivm otkricima.
Na kraju krajeva bitan je konacan proizvod, a ne put kojim si ti dosao do njega.
To si dobro zapamti...

hehe, prijatelju moj, a sta mislis zasto vec 3 godine imam samo diplomski za odraditi da konacno zavrsim taj fax!? upravo zato jer sam se udaljio od znanosti jer sam shvatio da tehnoloski napredak ubija zivi svijet, a narocito poljoprivredu i jos gore vinogradarstvo i zato mi ta diploma uopce nije ni bitna jer da je malo bi se potrudio oko toga ali zavrsit cu taj fax samo da mi moji doma ne kvocaju.. pravoj, iskrenoj i zdravoj poljoprivredi ne treba znanstvenik vec radnik/poljoprivrednik i malo mozga..

ljudska civilizacija se tehnoloski razvija, to je apsolutna cinjenica ali upravo ce nas taj napredak i tehnologija i unistiti jer ljudi su danas sve manje ljudi a sve vise strojevi, roboti, masine za odradivanje posla koje nemaju vremena za sebe, za svoju obitelj, za osjecaje, za ljubav prema drugim ljudima, prirodi, zivotu.. danasnje drustvo je izuzetno bezosjecajno i destruktivno (narocito prema prirodi) i to ne moze trajati zauvijek jer priroda se pocela buditi, buniti i mjenjati na gore (za nas ljude) sto svakodnevno vidimo - tsunamiji, potresi, vulkani, poplave, nenormalni vremenski uvjeti.. a to je nazalost tek pocetak i u buducnosti ce biti sve vise takvih problema.

znaci kod tebe cilj opravdava sredstvo (to se jos sjecam iz knjizevnosti iz srednje).. mozda je to kod tebe tako ali kod mene nije, ovisno kakav stav i filozofiju imas. i smatram da si tu apsolutno u krivu jer prave, iskrene vrijednosti imaju svoju pricu, svoju povijest i put, upravo ono sto ti kazes da nije bitno.. u gomili danasnjih proizvoda to naravno nije bitno iz razloga sto ih 99,99% to nema pa proces i pricu marginaliziraju i usredotoce se na ono sto (kao) imaju..

proizvodni put je najbitniji dio proizvoda i za mene je to 90% gotovog proizvoda jer sami proizvodni put definira kvalitetu proizvoda a ti si u krivu ako mislis da nije tako. za industrijske proizvode to nije bitno ali oni su ionako radeni za masu a ne za istinske ljubitelje ili uzivaoce tog proizvoda. pri tome mislim na poljoprivredne proizvode, npr. ti ne mozes napraviti dobar prsut ako nemas dobro meso, tj. dobru svinju koja se kvalitetno hranila (koju nisu silovali smjesama, hormonima i umjetnim tvarima), moras imati dobar omjer zacina, tj. recept (a on je obicno tajna svaka prsutane i obicno seze daleko u povijest i radi se po starim napucima a to je upravo taj proizvodni put i proces koji kao nije bitan), moras imati prirodno susenje, na dobrom mjestu, na buri, prirodno i sporije dozrijevanje, itd. a mozes jednostavno kupiti prsut od lijanovica koji nema nista od toga i reci da je bitan proizvod a ne put. mozda za tebe je ali oprosti, za mene to nije kvalitetan proizvod kakvog ja zelim konzumirati.

[Moslavac]

Problem je u tome da danas ciljane kupce ne zanima proizvodni put već kvaliteta konačnog proizvoda.

Ja ako jedem dobru janjetinu s ražnja ne zanima gdje je taj janjac pasao i jel lizao sol sa paškog kamena ili je brstio travu po moslavini...ako je meso fino i dobro ispečeno, pojest ću, pohvalit i popit koji gemišt...

Kapitalizam ne pita za proizvodni put...

[Ivan]

Kapitalizam ne pita za proizvodni put...

e upravo zato ce nas i unistiti.. jer kapitalizam ne pita za nista, ni za tebe, ni za tvoje zdravlje ni za tvoj zivot ni za prirodu..

ali danas u moru kojekakvih proizvoda ljudi sve vise budu pitali za put i pitaju jer znaju kakav taj put sve moze biti a danas je bitnije da je put kvalitetan a ne samo da natrpam u sebe bilo sta i zdravo. to spada u domenu prezderavanja a to sigurno nije kvalitetno zivljenje..

zasto se onda razgovaramo o vinu i o milijun detalja koji se desavaju u vinogradu i podrumu ako put nema veze sa proizvodom jer za tebe je vino vino, a svi znamo da to nije tako i upravo u vinu put i proces ima najveci utjecaj na kvalitetnu gotovog proizvoda i to je ono sto je bitno i sto treba biti. naravno, ako pricamo o industrijskim vinima za 15 kn onda sve ove price padaju u vodu i besmislene su..

[Moslavac]

Sve to stoji, ja sam se samo osvrnuo na sadašnjost...

Svi uvijek pričaju kako pesticidi štetno djeluju na zdravlje...koliko su jabuke špricane, ovo ono...a kada treba popiti antibiotik nakon kaj 3 put zakašlješ i malo ti procuri nos...nitko ne pita koliko je to u biti štetno

danas je situacija takva...treba čekat bolje dane