Ishrana i gnojidba u vinogradu

[Razor]

Za lakše snalaženje prilažem popis laboratorija za agrokemijske, agrofizikalne i agromikrobiološke analize tla i biljnog materijala u RH. Tamo imate i informacije o svakom laboratoriju koji vrši analize.
Tu je navedeno 80% laboratorija u državi koji vrše navedene analize i koji su dali povratni upit za uvrštavanje u popis.
http://baza.azo.hr/projekt_lab/?content=komentar

[toplichanec]

Za lakše snalaženje prilažem popis laboratorija za agrokemijske, agrofizikalne i agromikrobiološke analize tla i biljnog materijala u RH. Tamo imate i informacije o svakom laboratoriju koji vrši analize.
Tu je navedeno 80% laboratorija u državi koji vrše navedene analize i koji su dali povratni upit za uvrštavanje u popis.
http://baza.azo.hr/projekt_lab/?content=komentar

E, jesmo jadni u Zagorju. Niti labosa nemamo. Samo majčicu prirodu.

[DarzaJ]

Ne znam da li ovo više i spada pod ovu temu (Megagreen) ali ne vidim gdje bi to stavio pa ću ovdje kad je več načeta tema.
Ivane zanima me ovaj dio "ukljucujuci obavezno leguminoze koje se potom malciraju i po potrebi zaoravaju u tlo, najcesce u proljece."
Pitanje moje glasi da li bi onda mogao posaditi grašak uz trsove pa kad grašak pokupim ostatak biljke ostaviti u redu i prekopati. Mislim imam dvije koristi, grašak za hranu i/ili prodaju a ostatak biljke vračam nazad u tlo. Ako to može možda je bolje nešto korisnije saditi umjesto trave, mislim na povrče i ako može koje bi bilo to povrče.
Kako je netko več rekao pitanje ne košta.
Pozdrav.

[Razor]

Ne možeš grašak za hranu, ako kaniš prskati. Dozrijeva ti kad vinovu lozu treba najviše prskati ako ćeš saditi u 3.mjesecu.
Sama ideja zelene gnojidbe ili sideracije nije loša u vinogradu.
Ja sam koristio uljanu repicu, rauolu i djetelinu. Svakih par godina posijem uz red i kosim ili zafrežem ovisi šta je.
Ove ću godine nešto izabrati od leguminoza.
Ima stvarno veliki izbor leguminoza za zelenu gnojidbu. A, za njihov pravi odabir treba znati i karakteristike tla na koji se sade.

[Ivan]

evo, ovdje cemo onda o zatravljivanju, da ono o megagreenu bude odvojeno. ukratko, leguminoze su uglavnom biljke mahunarke koje na svom korijenu stvaraju kvrzice, tzv. kvrzicne bakterije, u kojima se nalazi dusik i razni dusicni spojevi koji su prikupljeni iz atmosfere, tj. iz zraka. u tu grupu spadaju grah, grasak, bob, soja, leca. ne da mi se sada pisati naveliko i nasiroko o tome, potrazi sam na internetu ili procitaj neku knjigu, ja cu samo pokusati odgovoriti na pitanja. pa mozes ti posaditi grasak uz trsove ali onda ga obavezno kasnije zakopaj u medured jer nije dobro da se taj dusik u toj mjeri oslobada kraj trsova, takve biljke se ipak sade u meduredni prostor koji se vrlo lako moze odrzavati malciranje i zaoravanjem. mnogi ljudi sade luk ili paradajz izmedu trsova ali ako imas veci vinograd koji je usto i mehaniziran onda je to mozda malo problem.. ali opcenito je dobro imati vise trava, od leguminoza do nekih koje cvjetaju jer na taj nacin privlace korisne kukce u vinograd sto se pozitivno odrazava na cjelokupni sustav vinograda i tla i raznolikosti flore i faune.

[Zagorac]

Potražite si gnojiva dok je još po starim cijenama  http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=52   

[sasa]

Pozdrav!
Da li netko ima iskustva sa konjskim peletiranim gnojivom.Ja bi ga koristio umjesto običnog stajnjaka.

[Quercus]

Ako misliš na Stalatico (Hortyflor) on nije konjski gnoj, kako se krivo misli (zbog slike na vreći) nego kombinirani kravlji i kokošji gnoj!
U Hr su zastupljena dva granulirana organska gnoja, a to su navedeni Horytflor (Stalatico) i Organic.
Oboje imaju dobre karakteristike, s time da ja malo više preferiram Organic zbog koncentriranosti, ne mirisa....
U svakom slučaju u nedostatku kvalitetnog stajskog gnoja, praktičnosti, svaka preporuka sa moje strane.

[Ivan]

Quercus gdje se moze nabaviti taj gnoj Organic?

[Quercus]

Po poljoapotekama, ako ne javi pa ću vidjeti.

[Ivan]

ok, zasada mi ne treba ali raspitujem se, uvijek je dobro stvari pribaviti prije nego ti zatrebaju..

evo nasao sam nesto o tome Organicu:

Organic

Proizvedeno iz kokošjeg gnoja, ono sadrži sve hranjive tvari potrebne biljkama, makroelemente (dušik, fosfor, kalij), veliku količinu organskih tvari i pepela, te značajne količine mikroelemenata (kalcij, magnezij, željezo, magnan i cink). Obogaćeno je aminokiselinama, huminskom i fulvinskom kiselinom, koje povoljno utječu na rast biljaka, njihovu bolju prehranu i na povećanje prinosa. Njegovo sporo i dugotrajno djelovanje naročito je važno kod dušika. Hranjivi elementi postupno prelaze u topive oblike i postaju lako pristupačni biljkama. Reakcija mu je blago alkalna (pH 7,2).
Osnovna se gnojidba izvodi dva puta godišnje, i to u jesen i u proljeće. Ovog gnojiva potrebno je u prosjeku čak do 10 puta manje, nego stajskog za isti učlinak. Kod prihrane ono može potpuno zamijeniti brzo razgradiva mineralna gnojiva. Uz sve nabrojeno, ono popravlja strukturu tla i omogućuje pravilan razvitak korijenovog sustava biljaka. U ispitivanjima provedenim u nekoliko instituta za povrće (paprika, rajčica, luk, krumpir, kupus, salata, krastavci), kao i u voćnjacima i vinogradima primjenom Organic-a utvrđeno je povećanje  prinosa, povećanje kvalitete ubranih plodova, bolje zdravstveno stanje i čak ranija zrioba za 5 do 7 dana. Osim povećanja prinosa, primjenom se povećava i sadržaj suhe tvari u plodovima, koji je u ispitivanjima bio veći za 9 d0 20 %, zavisno od kulture.

[krešo]

Još jedno malo pitanje
humus od kalifrnijske gliste --  da ili ne u vinograd i ako da koliko
navodno je dobar, ali...

[Quercus]

Da, a koliko? Ovisno
Od 1 do 5 L po trsu

[Quercus]

Preuzeto sa: http://www.pavin.hr/Item.aspx?Id=205

1.osnovno gnojenje u tlo:

-ako imate napravljenu analizu tla, pri gnojenju vinograda u tlo ravnajte se prema preporuci  za gnojnje koja je učinjena na osnovi analize
-ako nemate analizu tla, pravi trenutak je da uzmete uzorke tla iz vašeg vinograda i poašljete ih čim prije u laboratorij na analizu. Preporučujemo da napravite analizu na slijedeće parametre : pH tla (reakcija tla), fosfor, kalij, °organske tvari (humusa), magnezij i bor. Na osnovi tih podataka će vam stručnjak za ishranu dati najbolju preporuku na osnovu koje ćete optimalno pognojiti svoj vinograd. Na osnovu te analize se i izrađuje gnojidbeni progarm – nacrt gnojenja vinogarada.
-ako ćete gnojiti vinograd bez analize, dakle napamet, preporučujemo da svake godine vinogard pognojite sa


          50 kg N (dušika)/ha*


          10 kg P2O5 (fosforj)/ha


          60 kg K2O (kalija)/ha


          2,5 kg/ha Foliarel 21% B (bor) ili 2,5 l/ha Foliarel L (bor u tekućem obliku), dodate k herbicidu ili pojedinačno pošpricate sa prskalicom po tlu



 *dušik dodajte približno 30 dana pred cvetnju. Preporučujemo gnojiva gdje je dušik u sporootpuštajućem obliku..
 2. foliarno gnojenje (preko lišća):

a. Preporuka za folijarno gnojenje mladog (1-2 godine starog) vinograda ili tek posađenog:


          - na početku vegetacije, kad su vidljivi prvi listići, upotrijebimo DRIN 100 ml/100 l vode


- kroz 7-10 dana poprksamo sa FOLIACON 22 500 ml/100 l vode + DRIN 100 ml/100 l vode, svakih 10 dana, 3-4 tretiranja (u 3. in 4. prskanju koristimo  FOLIACON 22 5 l/ha + DRIN 1 l/ha)

- 1 x mjesečno dodamo OLIGOGREEN 1 kg/ha (5., 6., 7., i 8 mjesec)


                - po završetku intenzivnog rasta, koncem 7 mjeseca, prskamo sa HASCON M10 AD, 5 l/ha, 3 x u razmacima od 15 dana.

*U sluačju bilo kojeg stresa (suša, tuča, mraz, vrućina, previše vode, štete od herbicida) čim prije upotrijebiti DRIN 100 ml/100 l vode
** u slučaju nedostatka magnezija čim prije upotrijebite MAGNESIOGREEN 5 kg/ha. Prskanje ponavljajte svakih 15 dana do kraja vegetacije
***u slučaju željezove kloroze čim prije upotrijebite FOLIACON Fe, 2 l/ha i ponovite prskanje kroz 15 dana

b. Preporuke za gnojenje rodnog vinograda:
 1.faza listići s razvijeni – 100 ml/100 l DRIN
2. faza vidljivi cvjetići – NUTROLEN 5 l/ha ali FOLIAREL N plus 5 l/ha
3. cjetovi su ravijeni – ZINC 25- 1kg/ha ali FOLIFLO Zn 1 l/ha+ DRIN 100 ml/100 l vode
4. pred svatnju – FOLIAREL 21% B 1 kg/ha ili FOLIAREL L (bor u tekućem obliku) 1 l/ha
5. nakon catnje – FOLIAREL 21% B 1 kg/ha ili FOLIAREL L (bor u tekoćem obliku) 1 l/ha
6. 1 x na mjesec OLIGOGREEN 1 kg/ha (5., 6., 7., i 8 mjesec)
7. kad su bobice veličine graška počnemo sa prskanjem sa HASCON M10 AD 5l/ha, prskanje ponavljamo 2-3 puta u razmaku 15 dana, sa istom količinom


U sluačju bilo kojeg stresa (suša, tuča, mraz, vrućina, previše vode, štete od herbicida) čim prije upotrijebiti DRIN 100 ml/100 l vode


** u slučaju nedostatka magnezija čim prije upotrijebite MAGNESIOGREEN 5 kg/ha. Prskanje ponavljajte svakih 15 dana do kraja 8 mjeseca. U slučaju sušenja peteljkovine svakih 15 dana do kraja vegetacije.


***u slučaju željezove kloroze čim prije upotrijebite FOLIACON Fe, 2 l/ha i ponovite prskanje kroz 15 dana.

Rado bi vas upozorili da vinograd u trenutku berbe mora imati zdravu zelenu lisnu masu tipičnu za svaku sortu. Samo tako ćete osigurati visoku kvalitetu grožđa i iz njega vidoku kvalitetu vina.
Kod bilo kakvih problema tijekom vegetacije potrebno se konzultirati sa stručnjakom i napraviti po potrebi i analizi lista te na taj način riješiti probleme u vinogradu.
Posebno upozorenje!!!


Mješavina sa kojom ćete prskati trebala bi imati pH vrijednost 6,0-6,5. jednostavan aparata sa kojim vrlo brzo izmerite pH mješavine (voa + pesticid + gnojivo), pH vina, pH akvarijske ili bazenske vode, pH tla je pHmetar kojeg nabavite u kompletu sa dva pufera, pufer 4,0 i pufer 7,0 sa kojima se pHmetar kalibrira i pripremi za upotijebu.

Upute za uzimanje uzoraka tla
 Uzimanje uzoraka za kemijsku analizu
Kada uzimamo uzorke za nalaizu moramo poštovati da od zadnjeg gnojenja mora proći priližno 3 mjeseca. Najpovoljniji trenutak je nakon berbe prinosa do slijedećeg gnojenja. U slučaju kada nismo gnojili, uzorke uzimamo bilo kada u godini
Uzorak zemlje sa sastoji od što više uzoraka uzetih sa jedne parcele. Jedan uzorak neka ne bude sa površine veće od 2 ha. Čim je površina veća uzimamo više uzoraka.
Jednako tako, ako su parcele razlomljene ili jako raličitih karaktersitika potrebno je uzeti više uzoraka. Svaki uzorak bi nam trebao pokazati prosječno stanje tla testirane parcele. Uzorak za pojedine kulture se uzima sa određenih dubina pomoću sonde ili lopate. Kod povrtnih kultura su dubine 0-10 cm, na oranicama do dubine oranja, kod trajnih nasada 0-30, i od 30-60 cm, ako i kod pripreme tla za nove nasade.
Pri uzimanju uorka na parceli, pojedine uzorke uzimamo prema zamišljenom slovu W i učinimo između 15-25 uboda sa sondom ili lopatom. Uzorke stvaljamo u kantu i na kraju ih dobro izmiješamo. U čistu plastićnu vrećicu uzmemo 0,5-1 kg takvog prosječnog uzorka, dobro zatvorimo i otpremimo u laboratorij na analizu.

Oprema uzorka pred slanjem na analizu:
Kada se uzorak nalazi u vrećici. Moramo ga opremiti sa podacima: ime i prezime pošiljaoca (vlasnika parcele), točnu adresu pošiljaoca, broj telefona, kontakt osobe, ako je pošiljatelj firma ili obrt i podatke o firmi, obrtu na koji se šalju dobiveni podaci, oznaka parcele, kultura koja je bila ranije na praceli te kultura koja se planira-
Sondu  za uzimanje uzoraka možete posuditi ili kupiti.
U slučaju bilo koje nejasnoće glede analize tla, uzimanje uzoraka slobodno nam se obratite.  

[br-oz]

Ima li netko saznanja o upotrebi pilećeg gnoja ( farma - brojleri ) u vinogradu ? Navodno je 14 puta jači od stajskog, goveđeg !?