VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
06 Lipnja, 2026, 23:38:55

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Vinogradarstvo
| |-+  Radovi u vinogradu
| | |-+  Ishrana i gnojidba u vinogradu
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 ... 31 32 [33] 34 35 ... 71 Dolje Ispis
Autor Tema: Ishrana i gnojidba u vinogradu  (Posjeta: 579971 puta)
jnix
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.084

Novoselec, Općina Križ, Zagrebačka županija


Email
« Odgovor #480 na: 23 Prosinca, 2010, 13:05:44 »

Jednostavno ne mogu da ne reagiram, makar sam odlučio ne pisati više ovdje, ali još dok čekam neke poruke , normalno da čitam i Vaše odgovore i.....moram.... jer vidim da nitko ne dotiče glavni problem deponatora u vinogradima, sve do sada navedeno nema nikakvog negativnog učinka ( teran...niti 1.2.i 3. nisu negativnosti )  koliko ima jedna jedina stvar, a to je da je deponator , bilo kojeg oblika i izvedbe , u našim malim vinogradima po Hr  ( po statistici ; 154 ooo obtelji imaju male vinograde ) , posebno središnjoj i sjevernoj ,ovo:
deponator = rezač korijenovog sustava trsa ( posebno u hobi vinogradima , a kojih i je najviše )  i mora se poštivati da, ako ga već upotrebljavaš , ne smiješ ići sa njim u svaki red svake godine, već u svaki drugi red i to svake 3-5 godine,što ovisi o sastavu gnojiva koje deponiraš ...Deponiranje je super stvar , ali mnogi naprave da ; zaoru u svaki red i to neki čak  da idu što bliže trsu i sa jedne i druge strane reda, a sve u želji da donesu gnojivo "što bliže" trsu i korijenu...     korijen uopće nije blizu trsa i ovisno od sastav tla  i načina sadnje ide svuda , znači i u red gdje će te ga ošišati sa deponatorom....

ovo prihvatite  ili ne...ne mislim sa nikim ići u rasprave ili dodatne odgovore.
Evidentirano

Brane
Novak
**
Offline Offline

Postova: 915


Email
« Odgovor #481 na: 23 Prosinca, 2010, 13:21:14 »

Jednostavno ne mogu da ne reagiram, makar sam odlučio ne pisati više ovdje, ali još dok čekam neke poruke , normalno da čitam i Vaše odgovore i.....moram.... jer vidim da nitko ne dotiče glavni problem deponatora u vinogradima, sve do sada navedeno nema nikakvog negativnog učinka ( teran...niti 1.2.i 3. nisu negativnosti )  koliko ima jedna jedina stvar, a to je da je deponator , bilo kojeg oblika i izvedbe , u našim malim vinogradima po Hr  ( po statistici ; 154 ooo obtelji imaju male vinograde ) , posebno središnjoj i sjevernoj ,ovo:
deponator = rezač korijenovog sustava trsa ( posebno u hobi vinogradima , a kojih i je najviše )  i mora se poštivati da, ako ga već upotrebljavaš , ne smiješ ići sa njim u svaki red svake godine, već u svaki drugi red i to svake 3-5 godine,što ovisi o sastavu gnojiva koje deponiraš ...Deponiranje je super stvar , ali mnogi naprave da ; zaoru u svaki red i to neki čak  da idu što bliže trsu i sa jedne i druge strane reda, a sve u želji da donesu gnojivo "što bliže" trsu i korijenu...     korijen uopće nije blizu trsa i ovisno od sastav tla  i načina sadnje ide svuda , znači i u red gdje će te ga ošišati sa deponatorom....
ovo prihvatite  ili ne...ne mislim sa nikim ići u rasprave ili dodatne odgovore.

slažem se s tobom, čak sam i napisal u svom postu da planiram deponirat s jedne strane reda a slijedeće godine s druge strane reda...upravo iz razloga koje si ti naveo...ovo kak Ozy deponira, ok, al postoji velika šansa da nije pogodil žilu korijena, i baš mi se zato čini, uzdužna duboka neprekinuta graba puno kvalitetnijim rješenjem od deponiranja štihačom...ili kak je moj sused napravil pa razbacal umjetno gnojivo po vinogradau(mislim 7/14/21) i kaže da bude to snijeg do korijena otpeljal...je, bude, bacil je novac po meni, travica bude super rasla a korijen fosfora i kalija videl nebu
ak ništa drugo - izoral budem brazdu sa plugom i vitlom ;D
Evidentirano
teran
Gnojidba vinove loze
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 157



Email
« Odgovor #482 na: 23 Prosinca, 2010, 13:22:40 »

Jednostavno ne mogu da ne reagiram
...sa deponatorom....

ovo prihvatite  ili ne...ne mislim sa nikim ići u rasprave ili dodatne odgovore.

Mislim da cilj foruma nije prepucavanje iliti rasprava "face to face" - po naški jedan na jedan, već da mišljenje i stav koji se zastupa poduprijeti i konkretnim pokazateljima (slika, graf, skica, rezultati i sl.), pa da svatko za sebe dosnosi odluku.
Znači nešto smo napravili/sastavili/postavili/istražili, tu smo "priču ispričali" a svatko za sebe će odlučiti što će i koliko primjeniti  ::)

P.S. Ja i dalje smatram da deponatoru nije mjesto u vinogradu :D

A što se tiče problema zbijanja, postoji i on je evidentan. ®ao mi samo što sada ne mogu naći sliku poprečnog profila tla (dubine 1,50 m i širina međureda) da se vidi problem zbijanja tla (vidjeli su studenti koje sam vodio u vinograd). Rast korijena je u prvih metara dubine skoro vertikalan (ne može ići bočno kroz zbijeni sloj - trajni prolaz traktora - prskanje, kultivator, deponator, berba, zelena rezidba, i sve kroz isti trag), te tek nakon cca. 1 m, počinje bočni rast. Test zbijenosti - zabiti čavao u zbijeni sloj; ako se nemože čavao zabit teško da će i korijen proć  ;)
Evidentirano

-------------------------------------------------
Novi tematski članci na temu gnojidbe vinove loze
http://www.gnojidba.info/category/gnojidba-vinove-loze/
teran
Gnojidba vinove loze
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 157



Email
« Odgovor #483 na: 23 Prosinca, 2010, 13:38:52 »

Evo i nekoliko slika o zbijenosti tla.

Glinasta ilovača. 3. 5. i 7. godina, razmak sadnje 2,75 m (gornji lijevi i desni kut na slici predstavljaju položaj trsa, dok je slika, poprečni presjek međureda.
Granična vrijednost "proboja" korijena kroz tlo je oko 2.000 kPa (vrijednosti ispod zelenog spektra, prema plavom). Vrijednosti iznat 2.000 kPa su od zelenog prema crvenom

Slika 1. Nakon 3. godine


Slika 2. Nakon 5. godine


Slika 3. Nakon 7. godine


Problem kolotraga (crvena zona) je i više nego očita, a naročito do prve tri godine, kada bi se trebao korijen razvijati. A tamo gdje korijena nema, ne može se usvojiti niti voda, niti hranivo, niti zrak...
Evidentirano

-------------------------------------------------
Novi tematski članci na temu gnojidbe vinove loze
http://www.gnojidba.info/category/gnojidba-vinove-loze/
Mc Ozy
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.571


Marija Bistrica


Email
« Odgovor #484 na: 23 Prosinca, 2010, 18:37:41 »

slažem se s tobom, čak sam i napisal u svom postu da planiram deponirat s jedne strane reda a slijedeće godine s druge strane reda...upravo iz razloga koje si ti naveo...ovo kak Ozy deponira, ok, al postoji velika šansa da nije pogodil žilu korijena, i baš mi se zato čini, uzdužna duboka neprekinuta graba puno kvalitetnijim rješenjem od deponiranja štihačom...ili kak je moj sused napravil pa razbacal umjetno gnojivo po vinogradau(mislim 7/14/21) i kaže da bude to snijeg do korijena otpeljal...je, bude, bacil je novac po meni, travica bude super rasla a korijen fosfora i kalija videl nebu
ak ništa drugo - izoral budem brazdu sa plugom i vitlom ;D
Lovro, ne gađaš štihačom nikakvu žilu, već je ne možeš izbjeći, tj. nije u pitanju žila, nego korijenove dlačice koje jedine upijaju hranivo, a nalaze se posvuda i vrlo su guste. Vidi kak to radi kolega psycho http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=105.330

Ak baš hoćeš orati, ovo s vitlom je dobra ideja !
Evidentirano

46.086344, 16.117566
Podrumar1987
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.502


Zagorje-Vinogorje Klanjec


Email
« Odgovor #485 na: 06 Siječnja, 2011, 16:31:19 »

Sad dok to čitam hvata me jeza.

Mi nismo davali zemlju na analizu jer je stari rekao da nema potreba( njega je teško uvjeriti da je to jako potrebno) pa smo stavili stajski gnoj i umjetni od prilike. Ova godina je bila 4 tom vinogradu i na pojedinim trsovima Laškog rizlinga su se pojavili žutkasti listovi ( moguče zbog nedostatka kalcija) a na Chardonnayu rijeđe. Nakon dvije prehrane preko lista stanje se je popravilo.

Dali može doči do toga zbog nedostatka kalcija?

Podloga je S04 , a ona loše usvaja fosfor iz tla.

"SO4 -  Ranije dozrijevanje drva i grožđa, oko 2 tjedna prije Kober 5 BB-a. Idealna za hladnije kontinentalne krajeve gdje ubrzava dozrijevanje grožđa. Vrlo dobro utječe na nakupljanje šećera u moštu.
Slabe do srednje bujnosti. Prikladna za gustu sadnju. Vrlo je otporna na niske temperature. Razvija
snažan i razgranat korijenov sustav. Jako otporna na nematode. Osjetljiva na sušu. Podnosi 17-18% fiziološki aktivnog vapna, te 40 – 45% ukupnog vapna. Dobro ukorjenjivanje i dobra kompatibilnost. Dobro usvaja fosfor iz tla, srednje kalij, a slabo magnezij."

Zbog čega po vašem mišljenju dolazi do toga?
Evidentirano
vinogradar
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 72


Email
« Odgovor #486 na: 06 Siječnja, 2011, 17:06:06 »

Kod mene se to isto događa da su listovi žućkasti, ali samo na graševini.
Imam graševine i na kober podlozi i na SO4 ali se vidi i na jednoj i drugoj.
Meni su rekli iz savjetodavne da nedostaje magnezija.
Evidentirano

®ivot je prekratak da bi pili loša vina!
SINKE
Novigrad Podravski 46.070835,16.941015
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.030


MOČILE(KC) 46.176317,16.784009


Email
« Odgovor #487 na: 06 Siječnja, 2011, 17:11:53 »

mpžda je i nedostatak željeza 8)
Evidentirano

bolje umrijet od litre nego od kapi!!!
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #488 na: 06 Siječnja, 2011, 17:22:06 »

Quote
Sad dok to čitam hvata me jeza.
Od 2006. godine na ovom forumu pišemo o potrebi analize tla. To nije nikakva topla voda ni novost.
Pročitaj si postove pod gnojidbom pa ćeš doznati još ponešto toga, između ostalog i kako se manifestira nedostatak pojedinih hraniva po listovima.
Quote
žutkasti listovi ( moguče zbog nedostatka kalcija)
Nedostatak kalcija se ne manifestira na taj način.

Molim nemojte nagađati napamet, postoje slike za to i postoji razlika u determinaciji da li je kloroza ili nekroza i koji dio lista je zahvaćen, rubni, međužilni ili cijeli.
Evidentirano

Podrumar1987
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.502


Zagorje-Vinogorje Klanjec


Email
« Odgovor #489 na: 06 Siječnja, 2011, 17:45:21 »

Imam jedan slovenski časopis koji je stari dobio na zadrugi tamo gdje kupuje materjal za prskanje.

U tom časopisu je opisana i sa slikom prikazana svaka bolest koja se može pojaviti u vinogradu ili vočnjaku, pa su opisani i različiti nedostaci u zemlji i priložene slike listova.

Prema tim slikama mogu pretpostaviti da se radi o nedostatku magnezija ili fosfora.

Što se tiče analize tla prije sadnje novog vinograda, ja sam to predložio starome ali me nije slušao. 
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #490 na: 06 Siječnja, 2011, 18:07:47 »

Ima puno slika i na internetu, vjerojatnije je da je nedostatak magnezija, jer većinom uvijek fali. Od nedostatka fosfora crveni  rub lista.
Folijarna prihrana u vegetaciji  je nužna i ne smatra se više samo dopunskom gnojivom. Pri tome ne mislim na univerzalne NPK otopine tipa fertine i folifertile koje nisu zadovoljavajuće sastavom hraniva, nego na usmjerene koktele hraniva.
 
Evidentirano

Podrumar1987
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.502


Zagorje-Vinogorje Klanjec


Email
« Odgovor #491 na: 06 Siječnja, 2011, 18:47:46 »

Malo sam prolisto postove i skužio sve što me zanima. Mislim da je došlo do pomanjakanja magnezija.
A imam i teoriju zašto se je to pojavilo samo na Laškomk rizlingu a na Chardonnayu jako jako malo ( samo na 3 trsa):

1-možda je došlo do ispiranja magnezija jer je bilo ove godine  jako puno kiše
2-Chardonnay je bujnija sorta , trsovi i rozgve su puno deblije i jače nego na laškome pa mislim da ima i jače razvijene korjenje , pa samim time i lakše upija magnezij iz zemlje ( možda je laški   bio preopterečen a korjen nije mogao toliko upiti magnezija)
3- Jednostavno nedostaje magnezija u zemlji

Prošle smo godine dvaput prehranili sa magnezijem ( bilo je i drugih sastojaka, sveukupno oko 6 ) i stanje se poboljšalo.
Koliko puta bi trebalo folijarno prehraniti vinograd?

Zahvaljujem se Razoru...
Evidentirano
SINKE
Novigrad Podravski 46.070835,16.941015
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.030


MOČILE(KC) 46.176317,16.784009


Email
« Odgovor #492 na: 06 Siječnja, 2011, 20:20:48 »

evo ti program folijarne ishrane http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=29&Itemid=117 ova gnojiva koristim i odlična su ;)
Evidentirano

bolje umrijet od litre nego od kapi!!!
Mušketir
Novak
**
Offline Offline

Postova: 356


Email
« Odgovor #493 na: 06 Siječnja, 2011, 20:26:02 »

evo ti program folijarne ishrane http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=29&Itemid=117 ova gnojiva koristim i odlična su ;)
Kad bi sve to nametal kroz godinu po njihovom marketinškom planu prihrane to bi koštalo preko 2000 kn po hektaru,
neki dan sam u jednoj apoteci vidio novu cijenu drina 288 kn/lit

Sa prihanama treba biti oprezan i ne pretjerivat jer će doći do blokade i kontra efekta
Evidentirano

45.857327,16.282457
Podrumar1987
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.502


Zagorje-Vinogorje Klanjec


Email
« Odgovor #494 na: 07 Siječnja, 2011, 10:45:54 »

Mi smo do sada išli 2 puta sa borom jednom prije i jednom nakon cvatnje, i prošle smo godine 2 puta prehranili sa magnezijem   ( i ostalim elementima) prije šare i za vrijeme šare, jer se je došlo do nedostatka magnezija. I stanje se je solidno popravilo.

Prošla godina je bila posebna zbog puno kiša pa je bilo teško pronaći uzrok.
Vidjet čemo kakva če biti situacija ove godine, pretprošle godine nismo imali problema sa nedostatkom magnezija.

Koliko kod vas godišnje izađe cijena prskanja i folijarna prehrana na 1h vinograda ? Onak od prilike.
Evidentirano
 Str: 1 ... 31 32 [33] 34 35 ... 71 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!