Zahvati zelene rezidbe

[Razor]

Ja sam čitao u Gospodarskom Listu još prije nekoliko godina da treba lišće skidati desetak dana prije berbe,jer da za svaki sunčani dan grožđe nakupi 0,1% sladora.A za zaperke pišu da ih treba skidati još prije cvatnje kako nebi uzimali hranu grozdu jer od njih nema koristi.

Zamisli skidati zaperke na 100 ha vinograda. Idealni posao za sezonce.
Ovako, šta se tiče defolijacije listova i povećanja šećera :
Zoecklin i suradnici (1998) navode da se kod grožđa s defoliranih trseva može očekivati veći sadržaj šećera zbog manjeg sadržaja vode u grozdovima, zbog intenziviranja procesa transpiracije.
Dakle to je ona ukuhanost koju Ivan spominje i možebitne negativne utjecaje na arome.

 No, rezultati drugih istraživanja na Tramincu, Rizlingu rajnskom i Muškatu žutom registriraju sporije nakupljanje šećera ili čak redukciju sadržaja kod osunčanih grozdova ( Hunter i suradnici, 1991.; Koblet i suradnici.,1994.; Reynolds i suradnici .,1989.)
Dalje, Williams i suradnici ( 1987.), Hunter i suradnici ( 1995.) te Howell i suradnici ( 1994.) tvrde da djelomična defolijacija ni na koji način ne utječe na sadržaj šećera u grožđu.
Ne vjerujem da je autor koji je pisao članak u Gospodarskom Listu čitao te studije.

Dakle većina njih tvrdi da nema nikakvog učinka, neki od njih čak da je suprotan učinak.

Ono šta bih naveo i šta je utvrđeno da defolijacija listova značajno skida sadržaj vinske kiseline i ukupnu kiselost u moštu.
 

[bistrica]

Mali prilog navedenoj temi:

UTJECAJ DJELOMIČNE DEFOLIJACIJE NA SADR®AJ MONOTERPENA U VINU
TRAMINCA MIRISAVOG (Vitis vinifera L.)
M. Karoglan, B. Kozina, Ana Jeromel, S. Orlić
Izvorni znanstveni članak
SA®ETAK
Poznato je da agrotehnički i ampelotehnički zahvati mogu značajno utjecati na kvalitativni sastav grožna, mošta i vina. U cilju istraživanja utjecaja djelomične defolijacije, tijekom dvije godine praćen je sadržaj aromatskih komponenti u vinu Traminca mirisavog, Zagrebačkoga vinogorja, podregije Prigorje-Bilogora. Djelomična defolijacija u vidu odstranjivanja četiri (D1) i osam (D2) bazalnih listova obavljena je ručno u trenutku šare grožna, dok su trsovi bez defolijacije poslužili kao kontrola. Uzorci za analizu uzimani su nakon provedenoga filtriranja, stabilizacije i buteljiranja vina. Pokazalo se da je sadržaj slobodno hlapivih (SHT), kao i potencijalno hlapivih terpena (PHT), u obje godine istraživanja bio najveći u vinu D2 varijante defolijacije, dakle u vinu dobivenom od suncu potpuno izloženih grozdova.
ZAKLJUČAK
Nakon provedenih istraživanja utjecaja djelomične defolijacije na aromatski sastav Traminca mirisavog
možemo konstatirati da djelomična defolijacija manifestira vrlo pozitivne učinke, poglavito intenzivnija
varijanta defolijacije u vidu odstranjivanja 8 bazalnih listova sa svake mladice, značajno utječući na
nakupljanje i očuvanje spojeva arome u vinu, bilo da se radi o slobodno hlapivim ili vezanim
(potencijalno hlapivim) monoterpenima

[jnix]

Moje mišljenje i iskustvo.
skidanje lišća ne utiče na "količinu" šećera već samo na koncentraciju istog u bobici. Jako osunčani grozdovi mogu izgubiti jednu količinu vode iz bobica a šećer ostaje isti i zato se javlja pojava "većeg" šećera tj to je samo koncentracija veća,  jer isti šećer zamislite u maloj čaši vode i istu količinu u velikoj krigli vode, normalno da neće biti isti mjereni rezultat.
Skidanje lišća je super samo radi boljeg-bržeg sušenja od rose ili kiše , i  radi boljeg unosa zaštitnog materijala u grozdove i ostatak lišća , dalje za lakše branje  , lakšu košnju trave ako je nisko ostavljeno, a i to doljnje lišće je preveliko i troši energiju na svoj rast-veličinu upravo zato što je niže i želi uhvatiti što više sunca, a ne može jer je nisko...
Normalno da oni koji imaju veće površine ne bi trebali trošiti vrijeme-novac na skidanje lišća jer je efekt premali , bolje ga je držati  duže na trsu
Opet mi mali vinogradari možemo si to priuštiti jer nemamo puno drugog posla...
Ja skidam prvo sa istočne strane i to već poslije cvatnje svaki put po malo , a sada i sa druge   . Imam jedan trs gdje nism skidao, valjda sam ga preskočio stalno i tu mi je pepelnica na grožđu jer ga nisam dobro mogao pošpricati...

ps. moram Vas u svim mojim odgovorima malo podsjetiti na 29.08. i 1.VVVForum Fest !  Planirajte i prijaviti molim!

[Vinofil]

Da, ja ne skidam ni zaperke, nema previše koristi! Šišam sve ko živicu!
Skidam nešto prije sa sjeverne strane trsja, ali s južne neposredno prije berbe, 2-3 tjedna, radi bolesti prvenstveno!
Nema tu previše dobitaka šta se tiče šećera, imam studiju, diplomski rad koji to dokazuje!

Također ovako prakticiram prventveno zbog ogromnog posla koji zahtijeva to skidanje lišća na većim površinama. Crne sorte gotovo nikad nisam dirao,bijele nešto češće i to zbog veće prozračnosti koja omogućava i manju opasnost od botritisa. I to tek kad bobice omekšaju.

[Mc Ozy]

Ja skidam zaperke intenzivno, jer mi abnormalno rađaju greš, martinjsko grožđe i stvaraju gustiš zelenila koji onemogućava zaštitu. Isto tako odlistavam postupno kako bi botricidi, swich, doprli do grožđa. Obično ih špricam oko 1. i 14. VIII.Inače znam za korisnost ovih zadnjih zaperaka u kvadraturi lišća po kg grožđa.

[Jeremija]

Inače znam za korisnost ovih zadnjih zaperaka u kvadraturi lišća po kg grožđa.

Molim te hočeš ovo malo pojasniti.

[poznanovec]

Molim te hočeš ovo malo pojasniti.

mislim ak se dobro sječam, za jedan kilogram grožđa, treba dva metara kvadratna zelene mase

[Mc Ozy]

Molim te hočeš ovo malo pojasniti.

Je, to je to. 1 kg grožđa = 2 m2 lišća. Iako ti zadnji zaperci najčešće stradaju od peronaspore. Ja već imam i takvih, a ima i tak lijepih, jedrih, zdravih da bi ih se najel sirovih na šalatu. Sad odlistavam donje listove, a kao kompenzaciju, u svrhu održanja kvadrature lišća, ostavljam ove lijepe zaperke. tak sam nešto davno pročital negdje...

[mmihale]

Skratil sam vrhove oko 20.7, do sada su kod vecine trsova porasle jako bujne mladice, pa se pitam da li da jos jednom rezem te nove mladice? Ima li neki preporucljivi rok do kada se smiju rezati vrhovi? Koliko puta u godini vi rezete vrhove?

Pozdrav.

[jnix]

ja kao mali vinogradar (600) , prikraćujem stalno kad sam u brdu , mislim da ak je sve ok-bez tuče da ti mladi vrhovi ne trebaju tj samo troše hranu na svoj rast-u visinu...
-veći vinogradari radi  većeg troška ,  bi trebali to raditi mehanizaijom samo dvaput u sezoni

[vitis]

Da li netko od vas s manjim vinogradima prakticira skidanje lisca oko zone grožđa?

Negdje sam procitao da je u dobrim uvjetima dnevni porast secera 0.1 - 0.2%, no ne znam koliko točno ta bolja izloženost suncu ima zaista efekta (uklučujuči i neke možda negativne?).

[riba]

Da li netko od vas s manjim vinogradima prakticira skidanje lisca oko zone grožđa?

Negdje sam procitao da je u dobrim uvjetima dnevni porast secera 0.1 - 0.2%, no ne znam koliko točno ta bolja izloženost suncu ima zaista efekta (uklučujuči i neke možda negativne?).

mislim da sam ti tu negdje prije opisao svoje iskustvo(str.5) pa potrazi i procitaj,mada su stajalista i strucnjaka i amatra razlicita po tom pitanju tak da ces morati sam donijeti odluku kao ces raditi.

[vitis]

A jesam debil, nisam vidio cijelu diskusiju par postova iznad mog, iako sam prije postanja trazio trazilicom da li postoji kakva diskusija! Isprika svim zbog ponavljanja pitanja, a cijela diskusija mi je i dala odgovor na pitanje.

Necu intenzivno skidati lisce, jedino cu malo prorijediti one koji su jako zaklonjeni, no to ionako radim "usput" tijekom cijele godine zbog bolesti odnosno bolje prozracenosti.

[riba]

pa da,to ti je to.mi koji imamo malo moremo se s tim igrati kak nam pase,a ovi decki kaj imaju puno (ne znam kolko ti imas) malo drukcije to rade a i sam si procital.

[Razor]

A jesam debil, nisam vidio cijelu diskusiju par postova iznad mog, iako sam prije postanja trazio trazilicom da li postoji kakva diskusija! Isprika svim zbog ponavljanja pitanja, a cijela diskusija mi je i dala odgovor na pitanje.

Tražilica ne radi na hrvatskom! Odnosno ne radi nikako!