VVV Forum
Kultura pijenja vina => Kultura pijenja vina => Topic started by: rellik on 22 Siječnja, 2007, 18:27:11
-
Potpuni sam amater s velikom željom za učenje o vinima... pa vas molim za pomoć.
Odakle krenuti, drži li u RH netko edukaciju ili tečajeva o vinima, o tome kako prepoznati dobro vino... konkretno me zanima Zagrebačka regija.
Hvala,
n.
-
Za tečajeve ili edukacije ne znam, ali prije svega osnovni preduvjet je da probaš što je moguće više različitih vrsta vina da dešifriraš sorte koje ti odgovaraju, a zatim kroz daljnje istraživanje svatko za sebe uvidi kako se od iste sorte može dobiti jako puno različitih vina.
Npr, ako uzmeš sortu chardonnay iz Francuske, nije isti kao onaj iz novog svijeta (California, Australija), nadalje ovisi o vrsti vinifikacije da li se želi dobiti lagano voćno vino za brzu konzumaciju ili možda tip odležanog kompleksnijeg vina.
Svakako na kraju kao što se svi ne oblačimo jednako niti ne volimo istu hranu, tako se niti svim ljudim ne sviđaju ista vina, iako su ona tehnički strogo gledano korektna stil ne mora odgovarati.
Prije navedeno se postiže praksom, a za teorijski aspekt postoji niz publikacija koje su pisane više ili manje laičkim jezikom. Među novijima koja bi ti možda bila zanimljiva na hr jeziku je
http://www.hrzvv.hr/atlas06.htm
a ako ti nije problem literatura sa engleskog govornog područja imaš na www.amazon.com dosta lijepih atlasa/enciklopedija vina, te knjiga koje služe da se dublje uđe u tematiku organoleptičke analize vina npr.
http://www.amazon.com/Taste-Wine-Art-Science-Appreciation/dp/047111376X/ref=si3_rdr_bb_product/002-9279210-5888840
Pozdrav
-
Hvala na odgovoru iako nisam presretan s takvim pristupom.
Kad pijem vino, vrlo rijetko pijem više različitih vrsta vina, tako da mi je prilično teško uspoređivati kvalitetu više različitih vina. Idealno bi bilo kad bi mi netko dao vino u čaši i da zajedno s njim raspoznajem osobine vina.
Pozdravljam svaku inicijativu pokretanja takvih edukacija. Vjerujem da bi mnogi pronašli takav tečaj kao idealan poklon poslovnim partnerima, ili u sklopu edukacija za poslovne ljude.
Ako pak netko naleti na neku informaciju da se takav tečaj održava, bio bih jako sretan.
Pozdrav,
n.
-
vjezba cini majstora, kako u svakom poslu tako i ovdje. treba sto vise vina probati, pokusati saznati sto vise o proizvodnji i odredenoj klimi od kuda potjece vino, ako je strano naravno, ali treba znati i nesto teorije da bi se uopce moglo shvatiti razlike i cijeniti odredene stilove i filozofije proizvodaca. kupi 5-6 butelja npr. sauvignona, iz raznih dijelova Hrvatske, Slavonija, Ilok, Medimurje, Istra.. probaj ih i tako ces prepoznati onaj karakteristican sauvignonski miris, ali opet s odredenim razlikama zbog nacina proizvodnje i uvjetima uzgoja loze. nabavi si neku dobru knjigu o sortama i stilovima vina, danas ih cak ima i dosta na hrvatskom jeziku, pa ces procitati da sauvignon najvise asocira na bazgu, na listove rajcice, na herbalno (tzv. zeleno), na sijeno, na miris pokosene trave.. sta da ti kazem, pij i uci! 8)
-
Predivan odgovor. Hvala.
Čini se da nemam previše izbora. Ipak će to biti knjiga, degustacija...
Pozdrav,
www.lov.hr (http://www.lov.hr)
-
Molio bi pomoc oko pojmova koji se koriste pri opisu vina. Postoji li nekakav pojmovnik ili sl? Naime, cesto cujem pojmove kao sto su zaokruzeno vino, hedonisticko, barsunasto... itd. Mirisi i okusi su jasni, iako ih je tesko sve raspoznati (to sam se i sam uvjerio da se poboljsava iskustvom).
-
naravno da postoji pojmovnik i mnogo toga se moze naci na internetu sto se tice degustacije, posluzivanja i opisivanja vina. ja imam nekoliko knjiga u kojima se opisuju okusi i mirisi vina i opcenito o degustaciji vina. takoder da bi mogao znati dobro opisivati vina prvo ih moras znati i kusati i opcenito znati nesto o vinima, tj. o sortama, podrucjima, godinama, tehnologiji uzgoja i proizvodnje grozda i vina ali najbitnije je iskustvo koje se jedino moze steci kusanjem, citanjem i proucavanjem vina i memoriziranjem okusa i mirisa jer smatram da se 3/4 opisa vina bazira sa prijasnjim kusanjem vina tog tipa ili sorte ali na bazi memorije. dakle, prvo i osnovno je iskustvo i nakon sto probas par stotina butelja tek tada mozes dobiti neko opcenito shvacanje sorte i vina jer kako ces ti znati da je npr. neki rizling poseban i izvrstan ako si ih u zivotu probao svega 2?? praksa cini majstora, pij i uci.. 8)
-
Ma ja ne zelim biti majstor za vina, samo zelim kod necijeg opisa prepoznati da li mi to vino odgovara ili ne. Naravno da i za to treba praksa, sve to ok, ali kad neke pojmove jednostavno nemam ideje sto bi znacilo. Imas koji naslov za preporuciti?
-
hm, to je vrlo tesko i subjektivno, ako se zelis potpuno osloniti na neciji opis vina jer ipak, vino nije za opisivanje nego za pijenje i uzivanje. a sad sto se tice knjiga, uvijek o kusanju i opisivanju vina imas u ovim tzv. opcim knjigama o vinu kojih mozes naci nekoliko na nasem trzistu, imas dosta o tome u knjizi Vino A do ®, to znam jer je imam ali takve knjige ne kupujem jer me to bas i ne zanima previse. ako znas dobro engleski onda nemas sta cekati nego potrazi i kupi neku dobru knjigu na amazonu, to sad barem nije problem, brzo ti dode (1-2 tjedna), jeftino je (dolar je jako nisko) i sto je najbitnije imas ogroman izbor! 8) sto se tice pojmova koje si prije naveo, evo sta kaze ova knjiga Vino A do ®.
zaokruzeno - svako vino u kojem se okusi doimlju potpunima, bez icega sto posebno iskace, bez jetkosti, spremno za pijenje, zaobljeno, okruglo, savrsene skladnosti
hedonisticko - nema tog pojma jer u biti i nije opis vina nego vise opis pilca, znaci da je to vino za vise klase jer je vjerojatno teze dostupno i jako skupo
barsunasto - odnosi se na sastav vina, izrazite mekoce, punine, bogatstva, isto sto i svilenkasto, mozda malo raskosnije
osobno se to meni cini "malo" glupo jer ti pojmovi bas i nemaju puno veze s vezom i trebaju biti opisivani od znalca jer ovo barsunasto se uglavnom odnosi sa strukturu tanina koji se dugotrajnim odlezavanjem vina u boci polimeriziraju i tvore vece cestice koje su na okus zrnate, slatkaste i nisu grube i ne stezu i ne skupljaju usta (pojam adstrigencije). onaj tko je pio 10ak godina staro crno vino zna o cemu pricam i na sto se konkretno odnosi ovaj pojam. znaci, opet ti treba i dovoljno prakse da bi uopce znao prepoznati odredeni pojam..
-
I prakse za ga prepoznati a nadasve maste i smisla za to sve skupa prepricati ili staviti na papir (http://freelog.chez-alice.fr/emoticon/Colere/Colere_42.gif)
-
ne razumijem ovu recenicu, molim ispravite se.
-
Radilo se o kusnji vina!
-
valjda o kusanju vina, a ne kusnji.. i opet mi nije jasna ta recenica.. ???
-
Revija "Svijet u čaši" br. 45 XII. 1997. ima objavljen kratki prilog za nas nestručnjake o ocjenjivanju vina i tzv. "ruže okusa" za bijela i crna vina. Nevjerojatno što sve profesionalni kušači u vinu nalaze. Voćne i cvijetne arome, ne-uravnoteženost, puno-prazno, pa čak i okuse na katran, asfalt, šumsko tlo, liječničku ordinaciju i još bezbroj bizarnosti. Nemreš verovat! Tu mašti nema kraja!
-
Revija "Svijet u čaši" ima objavljen kratki prilog za nas nestručnjake o ocjenjivanju vina i tzv. "ruže okusa" za bijela i crna vina. Nevjerojatno što sve profesionalni kušači u vinu nalaze. Voćne i cvijetne arome, ne-uravnoteženost, puno-prazno, pa čak i okuse na katran, šumsko tlo, liječničku ordinaciju i još bezbroj bizarnosti. Nemreš verovat! Tu mašti nema kraja!
pa nije to bizarno vec vrlo dobro razvijena osjetila, mirisna i okusna. takoder, svaka sorta je specificna i razlicite regije, podneblja, sorte i vinifikacija daju i razlicite arome i okuse. nije to cak toliko tesko ni prepoznati ali jako je bitno iskustvo, praksa i dobra memorija! 8)
-
..namjerno vracam ovu temu u raspravu . svi manje-vise debatiramo o sortama vinove loze pri sadnji, o stupovima i razmaku zica, o bolestima, o berbi i vrenju mosta ... no vino bi moralo biti grand finale svega toga . mislim da se na ovom forumu razmjenjuje dosta znanja pa bi se tako eksperti za ovu tematiku trebali ukljuciti i nas laike uputiti kako da naucimo prepoznati i uzivati u velicanstvenom finalnom proizvodu koji dolazi nakon svih onih radova, koje sam gore spominjao a zove se : VINO :P
-
preporucam casopis svijet u casi! uvijek ima zanimljivih tema i poucno je....na svakom kiosku je dostupan, cijena 30 kn
-
preporucam casopis svijet u casi! uvijek ima zanimljivih tema i poucno je....na svakom kiosku je dostupan, cijena 30 kn
kupujem ga i citam vec 5-6 godina ali svakim brojem sve manje nalazim dobrih tema koje me zanimaju i mislim da malo padaju u kvaliteti.. 50% casopisa je vezano za plavac i za dalmaciju, wtf!? :(
-
kupujem ga i citam vec 5-6 godina ali svakim brojem sve manje nalazim dobrih tema koje me zanimaju i mislim da malo padaju u kvaliteti.. 50% casopisa je vezano za plavac i za dalmaciju, wtf!? :(
bio sam prije nekih 2 mjeseca kod njih u uredu u zagrebu i baš im prigovorio zbog toga...rekli su da kao oni prezentiraju plavac mali kao vino hrvatske i baš zato njemu posvećuju najviše pažnje...rekao sam im nek onda naprave poseban časopis "plavac mali", a na to me gospodin braco uputio ka suhadolniku... :D
-
bio sam prije nekih 2 mjeseca kod njih u uredu u zagrebu i baš im prigovorio zbog toga...rekli su da kao oni prezentiraju plavac mali kao vino hrvatske i baš zato njemu posvećuju najviše pažnje...rekao sam im nek onda naprave poseban časopis "plavac mali", a na to me gospodin braco uputio ka suhadolniku... :D
i kaj je onda bilo, jel si otisao? i fora mi je to sad u ovom novom broju raspisali se o autohtonim sortama Hrvatske i nabrojali neke sorte koje postoje valjda samo jos u par starih trsova a od skrleta ni jednog jedinog slova!? nisam mogo vjerovat.. koji papci! prije si mogao procitat detaljnije o vinogradarstvu pojedinog proizvodaca, sjecam se price o Krauthakeru na 10ak stranica, kako radi, razmaci sadnje, podloge, prinosi, mehanizacija, obrada, berba, zastita, gnojenje.. sve zivo objasnjeno! danas toga nema, samo pisu o nekim polubezveznim sajmovima i naravno, o plavcu malom..
-
tko plati , o njemu se piše, nažalost , kolko para tolko strana texta 8)
-
i kaj je onda bilo, jel si otisao? i fora mi je to sad u ovom novom broju raspisali se o autohtonim sortama Hrvatske i nabrojali neke sorte koje postoje valjda samo jos u par starih trsova a od skrleta ni jednog jedinog slova!? nisam mogo vjerovat.. koji papci! prije si mogao procitat detaljnije o vinogradarstvu pojedinog proizvodaca, sjecam se price o Krauthakeru na 10ak stranica, kako radi, razmaci sadnje, podloge, prinosi, mehanizacija, obrada, berba, zastita, gnojenje.. sve zivo objasnjeno! danas toga nema, samo pisu o nekim polubezveznim sajmovima i naravno, o plavcu malom..
ma taman posla da sam otišo...baš ovo kaj jnix veli, ko plati o njemu se piše. Ali ajde, bar nisam đabe došo tam, poklonio mi je frajer (braco) rokovnik i 2 broja SUV-a...
Uglavnom, sad im je najvažnije pisat o siru, plavcu i "u istom loncu" jer su medijski partneri...Inače, ne kupujem časopis jer ionako ima besplatno na netu, pa nema smisla...
-
imam molbu za znalce o vinu.ak moze da mi neko ko se kuzi napise razliku izmedu sarodnea i rajnskog rizlinga,mislim na vino.tu me kljukaju u mozak da je rizling kralj vina a da je sardone tam negdje pri dnu.pa ja sad ne znam otkud su to zvadili ,pa mi treba neki argument s kojim bum se mogel borit protiv toga.PLIZ!!
-
imam molbu za znalce o vinu.ak moze da mi neko ko se kuzi napise razliku izmedu sardnea i rajnskog rizlinga,mislim na vino.tu me kljukaju u mozak da je rizling kralj vina a da je sardone tam negdje pri dnu.pa ja sad ne znam otkud su to zvadili ,pa mi treba neki argument s kojim bum se mogel borit protiv toga.PLIZ!!
svaki kralj je kralj u svojoj državi , kraju tak da .... za mene je kralj škrlet u Moslavini ;)
-
e,sad si mi bas pomogel
-
imam molbu za znalce o vinu.ak moze da mi neko ko se kuzi napise razliku izmedu sarodnea i rajnskog rizlinga,mislim na vino.tu me kljukaju u mozak da je rizling kralj vina a da je sardone tam negdje pri dnu.pa ja sad ne znam otkud su to zvadili ,pa mi treba neki argument s kojim bum se mogel borit protiv toga.PLIZ!!
opcenito se za rizling kaze da je kralj bijelih vina a za crni pinot da je kralj crnih. i jedan i drugi su relativno teski za proizvodnju, bilo u vinograd bilo u podrumu i rijetko gdje se nadu iskreni i pravi rizlinzi a jos manje pravi crni pinoti. chardonnay je takoder vrhunska sorta grozda koja je izuzetno prilagodljiva i zato je najvecim dijelom i prosirena na novi svijet - ameriku, australiju, cile.. uglavnom, ljudi su ti dobro rekli makar iskreno sumnjam da njihovi rizlinzi mogu nositi epitete koji su dostojni kralja vina.. ;D
-
ak moze da mi neko ko se kuzi napise razliku izmedu sarodnea i rajnskog rizlinga,mislim na vino
Naravno da zavisi o puuuuuno toga, i da postoje razni stilovi chardonnaya i rizlinga. Generalno je chardonnay slabijih kiselina, neutralnijeg ali punijeg okusa. Rizling je laksi, s vise kiselina, aromaticniji, svjeziji.
-
evo upravo u agroglasu broj 221 od 11.studenog 2009. godine vidim da predstavljaju Novi vinogradarski i vinski atlas hrvatske,izdavač tvrtka Bussines Media Croatia, dvojezični (engl.i hrv.), ima li tko kakvih saznanja o tome i da li se isplati kupiti...
takodjer u ovom broju agroglasa ima nešto o martinju na osječkom sajmu antikviteta,jesenska sadnja voćaka i vinove loze,ocjenjivanje voćnih rakija, značaj maceracije u proizvodnji vina,te nešto o portugizcu...nadam se da će nekome poslužiti ova informacija
-
od koga je taj atlas, ako je od Mirosevica onda je to vjerojatno neko nadopunjeno izdanje.. a to vec imam i odlican je! ma agroglas je amaterski casopis, pogotovo vezano uz vinarstvo. sta oni mogu meni reci o maceraciji, isto ko i gospodarski list, vrte jedne te iste tekstove godinama.. :(
-
Da, nažalost. Preporučio bih svima koji koriste Gospodarski list da vode računa o tome, da oni ponavljaju stare i nemjerodavne članke za većinu područja. Ono šta im je mjerodavno i novo jesu reklame >:(
-
na sajmu ima knjiga po nižim cijenama za vinarstvo ali treba obići sve štandove i naći najpovoljnije... ili samo radi fore prekrižu visoku cijenu i spuste na normalnu prodajnu, ne znam ali koga zanima neka dođe, besplatni ulaz...
-
A sto ste vi protiv ;) >:( ;) sto favoriziraju Plavac Mali ???
-
A sto ste vi protiv ;) >:( ;) sto favoriziraju Plavac Mali ???
nisam ja protiv plavca malog ali u svakom broju citamo samo o tome, malo ipak pretjeruju.
-
U svakom slucaju ima mjesta i za druge sorte, dapace dobrodosla su misljenja i o ostalim sortama ::)
-
opcenito se za rizling kaze da je kralj bijelih vina a za crni pinot da je kralj crnih.
Hmm ja sam iz vise izvora cuo da je Cabernet Sauvignon kralj crnih vina, a da je Crni pinot jako zajeban. ;D
http://www.beautymag.net/hrana/napici/sorte_vina_cabernet_sauvignon
http://www.wineinstitute.org/resources/winefactsheets/article96
http://www.wine.com/v6/Cabernet-Sauvignon/wine/list.aspx?N=7155+124+139
http://www.vinskipodrum.com/
-
koshpa, za cabernet to kazu amerikanci i noviji svijet pa se to recimo tako "udomacilo" jer oni su poznati po proizvodnji crnih vina koja su izrazito robusna, jaka (minimum 15% alkohola!), prepuna tanina, ekstrakta, cuvanje u samo novim i jace paljenim barik bacvama da se dobije jos vise arome drva, vanilije, tanina.. znaci ameri ko ameri, sve mora biti nabildano, masivno i dominantno.. dok je u europi malo drugaciji stav sto se tice shvacanja, proizvodnje i stovanja crnih vina, pogotovo kod francuza. crni pinot je jedna od najstarijih sorti grozda pa je tako i vrlo dugo u optjecaju i upotrebi kao grozde i vino. francuzi od svojih crnih vina ne traze 15% alkohola (jer relativno tesko to mogu i dobiti, pogotovo svake godine), ne traze neprobojnu boju i intenzitet, dominantni utjecaj barika.. oni vise traze karakter, eleganciju, terroir, prirodnost sorte i dakako, vrlo dugo dozrijevanje vina u boci, cak i desetljecima! ja osobno vise volim tu europsku filozofiju nego novosvjetsku.. crni pinot je dosta zajeban u vinogradu i podrumu makar ja kod sebe nisam imao gotovo nikakvih problema sa njime, imam 4000 trsova crnog pinota. opcenito nije jako bujan a niti rodan, ima male listove pa je grozde dosta izlozeno i golo, to mu je mana prije berbe jer ga zele ptice i tuca ako padne tada, cim ga se vise optereti (preko 1,5-2 kg) jako gubi na kvaliteti pa postaje bezlican, praznjikav, vodenast, bez ikakve boje (kao roze) i sa mnogo kiselina i onda naravno da nije dobar niti u podrumu i zato ga niti podrumari bas ne vole ali to sve ovisi o grozdu. meni osobno je pravi crni pinot mnogo bolji od pravog caberneta..
-
Pa nije istina da samo ameri pisu o Cabernetu kao kralju crnih vina, dao sam ti samo par linkova. U ovoj enciklopediji takodjer to pise:
http://www.superknjizara.hr/index.php?content=&page=knjiga&id_knjiga=19041
Uostalom nije ni bitno, cinjenica je da sam cesce naisao na to da se Cabernet Sauvignon spominje kao kralj crnih sorti, dok to nisam cuo za Pinot crni. To je sve.
-
strip by jnix....
-
Svaka cast jnix na prezentaciji.
strip by jnix....
-
Svaka cast jnix na prezentaciji.
Uz savijet poznatog Hr enologa, izvršena je korekcija ... ;)
-
Napisi koji enolog. ;)
-
Napisi koji enolog. ;)
ha , sve u svoje vrijeme, biti će već... ;)
-
Uz savijet poznatog Hr enologa, izvršena je korekcija ... ;)
Na sto treba paziti paznju kod boje. Zasto se naginje casa? Sto kod crnog, sto kod bjelog?
-
Na sto treba paziti paznju kod boje. Zasto se naginje casa? Sto kod crnog, sto kod bjelog?
boja je znak starenja, tj. nijansa boje koja se najbolje vidi kod naginjanja case i to uglavnom ispred neke bijele ili svjetlije podloge. gleda se rub vina u casi i njegova nijansa koja bi trebala odudarati od vina u sredini ako se radi o starijem vinu, fortificiranom vinu, vinu iz drva, itd.
-
Ja sam si to iskopiral pa nek međaši raspravljaju. Imam krasne teoretičare. Ako budem takav za 30 godina, smilujte se, molim vas, i ubijte me. Jnix, ovo nije usmjereno protiv tvojeg posta. Znaš to.
-
http://tipdeck.com/hr/how-to-become-a-sommelier/
:)
-
Jučer u udruzi imali radnu degustaciju mladih vina.
Vodila ju je Tadeja Vodovnik-Plevnik specijalist za vinarstvo KGZ Maribor.
Meni je to bila prva radna degustacija pa sam bio iznenađen načinom na koji je organizirana.
Vina su se donosila sat vremena prije početka degustacije, označavala su se naljpnicom na kojoj je pisala sorta i broj, istu takvu naljepnicu je dobio i donositelj uzorka. Ispred svakog člana se nalazila degustacijska čaša, a po 5 članova je imalo na raspolaganju tacnu sa sirom i kruhom vrć sa vodom za ispiranje ustiju i čaša te posudu u koju se uljevalo neispijeno vino. Najprije je bilo uvodno predavanje o vinifikaciji grožđa i pretocima koje je trajalo oko pola sata a zatim je počela radna degustacija. Skupilo se 60 uzorka vina i oko 30 članova udruge.
Redosljed radne degustacije je bio. Otvaranje boce i mjerenje okvirnog šećera pomoću nekog posebnog Brix moštomjera.Prije svake degustacije objavio se broj vina tako da je svatko znao kada se radi o njegovom vinu. Zatim sljedi točenje istog vina (dva člana su bila zadužena za točenje ) najprije enologinji a zatim i svim članovima udruge. Kad su svi imali vino pred nosom sljedio je komentar o ispravnosti ili mami i bolesti vina i naravno što bi trebalo napraviti da se ta bolest ili mana eventualno otkloni. I tako 60 puta.
Malo sam bio šokiran sa činjenicom da je više od 50 % vina imalo neku manu ili bolest. Uglavnom se radilo o sumpoprovodiku ali ne o klasičnom mirisu na trula jaja nego je tu bilo mirisa i na češnjak,gumu, cvjetaču i kuhano zelje. Ja sam do sada bio upoznat samo sa sumporovodikom koji smrdi na trula jaja.Većina tih vina se može spasiti, kombinacijom antibeksera, sumporenja te otvorenog pretoka. Bilo je nekoliko vina koja je zahvatila oksidacija,nekoliko vina sa miševinom. A najveći problem su bila vina koja su imala povišenu hlapivu i etilacetatni ton , za takva vina je navela jedino rješenje nabavka zdravoga taloga i mješanje vina na talogu. Te mane se ne mogu otkloniti eventualno se mogu malo ublažiti.
Ja sam odnio bijelo mješano i chardonnay. Vina su mi bila bez ikakve mane. Na mješavini je izmjereno 6.4 brixa, komentar je bio ispravo, lagono i sviježe vino, chardonnay je pokazao 7.5 brixa odličnog je i izraženog mirisa na jabuku (zlatni deliše, makar meni više slići na krušku) i potencijalni kandidat za zlato. Presretan sam sa komentarima.
To mi je bilo prvi puta da sam u 3 sata probao 60 vina, bilo je poučno i dalo se puno naučiti o manama i bolestima vina. Moji favoriti bili su sauvignoni jer su svi bili odlični, dok se kod ostalih sorti tu i tamo pronašao pokoji primjerak vina koji je bio stvarno dobar. Pa bi tako izdvojio po jedan kerner, traminac i muškat žuti....
-
evo jedna forica.. ;D
jedna sorta i 3 sasvim razlicita vina, vidi se i razlika u boji.. o cemu se radi?? 8)
ps. Koshpa ce vjerojatno pogoditi.. ;)
-
Radi se o dužini maceracije...
-
Radi se o dužini maceracije...
pa mislim da je to sasvim ocito ali malo detalja kolega.. ;D
koja sorta, koja godina (mozda nije sve ista..), koliko dugo na maceraciji..?
-
BTW Ivan, "hladna" maceracija ili "topla" bez kontrole temperature? Ako "hladna"-koliko dugo(do 24h na 8 stupnjeva kao što napr. radi Rudi Pichler u Wachau od grožđa odvojenog od peteljke)?
Malo ljudi kod nas kuži razliku između "hladne" i "tople" maceracije(ako nisu vinaru a i tu ima velikih "znalaca").
-
To gore je Škrlet pretpostavljam.
Jel se splati tak ga dugo macerirati, meni je ovo zadnje neprivlačna boja (oksidativne nijanse).
Bilo bi fora napraviti neku "kupažu" od sve 3 čaše, tipa 4/8 najsvjetlije,3/8 srednja, 1/8 tamnoga.... ;D
Možda tak i radiš. 8)
-
Ili je skrlet pa je ovo u sredini kupaza ova dva krajnja ili je pak rijec o chardonnayu. Jer me ova zadnja boja jako podsjeca na onaj lanjski macerirani chardonnay.
EDIT: su to prva 2 lanjska skrleta? prvi klasicni, drugi selekcija, i trece je chardonnay?
-
Prvo dva uzorka mogu biti puno toga, a treći uzorak bi mogao biti dugo macerirani chardonnay (više od 20 dana) i to bez kontrolirane temperature, ali može biti i neka druga sorta.
Sve su ti u principu nagađanja, ali eto..
-
jedna sorta i 3 sasvim razlicita vina, vidi se i razlika u boji.. o cemu se radi??
Drugi vinograd. Obzirom na onu da se vina rade u vinogradu, a ne u podrumu. :)
-
Hahaha! :D ;D
-
Mislim da se radi o Zweigelt-u desno a o istoj situaciji sa lijeve strane samo sa više dodanog sumpora.
-
BTW Ivan, "hladna" maceracija ili "topla" bez kontrole temperature? Ako "hladna"-koliko dugo(do 24h na 8 stupnjeva kao što napr. radi Rudi Pichler u Wachau od grožđa odvojenog od peteljke)?
Malo ljudi kod nas kuži razliku između "hladne" i "tople" maceracije(ako nisu vinaru a i tu ima velikih "znalaca").
nema kod mene hladne maceracije, sve "topla" bez kontrole temperature, prirodno i prosto seljacki koliko to moze u svojoj osnovi biti..
-
To gore je Škrlet pretpostavljam.
Jel se splati tak ga dugo macerirati, meni je ovo zadnje neprivlačna boja (oksidativne nijanse).
Bilo bi fora napraviti neku "kupažu" od sve 3 čaše, tipa 4/8 najsvjetlije,3/8 srednja, 1/8 tamnoga.... ;D
Možda tak i radiš. 8)
prvo ti je tocno! ;)
ne bih rekao, boja je itekako privlacna.. samo po boji mozes skuziti koliko aroma i okusa ima to vino!
ne bih cak ni rekao da je vino oksidativne prirode iako je ocito da je vino u zadnjoj casi macerirano ali nikako nije pokvareno u smislu oksidacije..
ne radim to, sva 3 uzorka vina su zasebna.
-
Ili je skrlet pa je ovo u sredini kupaza ova dva krajnja ili je pak rijec o chardonnayu. Jer me ova zadnja boja jako podsjeca na onaj lanjski macerirani chardonnay.
EDIT: su to prva 2 lanjska skrleta? prvi klasicni, drugi selekcija, i trece je chardonnay?
sorta je skrlet, da vam olaksam..
ali sva 3 vina su zasebna, dakle postoje odvojeno i bez miksanja i sva se odvojeno mogu probati.
lanjski ch ipak nije imao takvu narancastu boju..
-
Prvo dva uzorka mogu biti puno toga, a treći uzorak bi mogao biti dugo macerirani chardonnay (više od 20 dana) i to bez kontrolirane temperature, ali može biti i neka druga sorta.
Sve su ti u principu nagađanja, ali eto..
netocno.
sva 3 uzorka su skrlet ali zadnii uzorak ipak nije toliko dugo maceriran.
ali tocno je da se maceracija odvijala bez kontrole temperature..
-
Drugi vinograd. Obzirom na onu da se vina rade u vinogradu, a ne u podrumu. :)
hehe, svaka cast, to je tocno!
ali nazalost, imam samo "jedan" vinograd tako da je tvoj odgovor netocan.
-
nitko do sada jos nije TOCNO pogodio osim Nenada (Vinopije) koji je preko maila sve tocno pogodio od prve.. ;)
-
sortu mogu samo nagadjat, ovako nema sanse da prepoznam da je Skrlet ?#??#
ovo zadnje je odavrijelo na bobicama i takvo stajalo od prosle godine :-)
prvo i drugo se razlikuju po duzini maceracije i ovogodisnja su vina.
Pozdrav.
-
Ono prvo je Škrlet-brza prerada,ono drugo je Škrlet maceriran,a ono treće je Škrlet oksidiran.
-
nitko do sada jos nije TOCNO pogodio osim Nenada (Vinopije) koji je preko maila sve tocno pogodio od prve.. ;)
konačno malo možđane vijuge da rade..zanimljivo... ??? ;)
-
pa mislim da je to sasvim ocito ali malo detalja kolega.. ;D
koja sorta, koja godina (mozda nije sve ista..), koliko dugo na maceraciji..?
Malo mi je bezveze pogađati vino prema boji koja se vidi na slici. Na taj način se ne može nikako pogoditi sorta, niti dužina maceracije sve su to samo pvršna nagađanja. ;)
Kad bi svatko to vino imao pred nosom i kušao ga tada bi sigurno dobio par točnih odgovora. Nisam nikada probao nešto takvo kao ni većina hobista na ovom forumu. Ali to ne znači da nebi, nikad se nezna možda bi mi se dopalo makar obožavam sviježa aromatična vina.
-
Malo mi je bezveze pogađati vino prema boji koja se vidi na slici. Na taj način se ne može nikako pogoditi sorta, niti dužina maceracije sve su to samo pvršna nagađanja. ;)
Kad bi svatko to vino imao pred nosom i kušao ga tada bi sigurno dobio par točnih odgovora. Nisam nikada probao nešto takvo kao ni većina hobista na ovom forumu. Ali to ne znači da nebi, nikad se nezna možda bi mi se dopalo makar obožavam sviježa aromatična vina.
paaaaaaaa tko poznaje približno ivanov rad može dosta toga zaključiti....... ;)jer moja i tvoja vina nemamo gdje probati osim kod nas u podrumu ;D
-
hehe...nema li u trećoj čaši osim škrleta udio frankovke ili crnog pinota? :o
-
paaaaaaaa tko poznaje približno ivanov rad može dosta toga zaključiti....... ;)jer moja i tvoja vina nemamo gdje probati osim kod nas u podrumu ;D
Tak je... ;D
-
sortu mogu samo nagadjat, ovako nema sanse da prepoznam da je Skrlet ?#??#
ovo zadnje je odavrijelo na bobicama i takvo stajalo od prosle godine :-)
prvo i drugo se razlikuju po duzini maceracije i ovogodisnja su vina.
Pozdrav.
ma znam da je vrlo tesko prepoznati tako ali u biti tko malo bolje pozna sortu i most, jer u visokoj zrelosti bobice skrleta su zutonarancaste sa crvenkastim pjegicama po sebi a most je zlatno narancast pa bi se dalo zakljuciti kakve su nijanse..
hehe, sva 3 uzorka su dakle skrlet i sva 3 su iz nove berbe 2012, dakle, sve mlada vina i jos mutna jer ih drzim na talogu bez sumporenja.
prvo je obican skrlet koji nije uopce maceriran, drugo je tzv. skrlet selekcija u kojeg je ove godine uslo oko 30% macerata (za razliku od prosle kada je islo oko 20%) a zadnje je 100% macerirani skrlet u trajanju od 7 dana. ;)
-
Ono prvo je Škrlet-brza prerada,ono drugo je Škrlet maceriran,a ono treće je Škrlet oksidiran.
hehe, vidim da niti ne znas kako izgleda oksidirano vino.. :'(
uglavnom je tamnijih smeckastih nijansi dok je ovo daleko od oksidiranog! ;)
-
Malo mi je bezveze pogađati vino prema boji koja se vidi na slici. Na taj način se ne može nikako pogoditi sorta, niti dužina maceracije sve su to samo pvršna nagađanja. ;)
Kad bi svatko to vino imao pred nosom i kušao ga tada bi sigurno dobio par točnih odgovora. Nisam nikada probao nešto takvo kao ni većina hobista na ovom forumu. Ali to ne znači da nebi, nikad se nezna možda bi mi se dopalo makar obožavam sviježa aromatična vina.
pa to sam stavio tolko iz fore, da razbijemo malo dosadu i letargiju na forumu.. ;)
hmmm, pa cak niti za ovo boldano ne bih rekao.. prvi skrlet bi vjerojatno pogodio onaj tko ga je pio, za drugi vrlo tesko osim ako nisi probao moju prethodnu skrlet selekciju iz 2011 a trece ne bih niti ja pogodio da ne znam sta je.. ;D
sa svjezim i aromaticnim i kreces u svijet vina, a kasnije kako se razvijas i ucis, prebacis se ipak na nesto mnogo ozbiljnije.
-
hehe...nema li u trećoj čaši osim škrleta udio frankovke ili crnog pinota? :o
nema jedne bobice druge sorte a kamoli crne!
sve 100% cisti skrlet maceriran 7 dana u inox bacvi bez kontrole temperature i naravno, bez dodavanja icega osim par grama vinobrana odmah nakon muljanja.
ne bi vjerovao koji miris ima, mirisi na narance, crveni grejp.. uglavnom na agrume i tropsko voce, nevjerojatan nos! 8)
-
hehe, vidim da niti ne znas kako izgleda oksidirano vino.. :'(
uglavnom je tamnijih smeckastih nijansi dok je ovo daleko od oksidiranog! ;)
Imaš pravo,oprosti...ipak ti jedini sve znaš.Nadam se da ćeš uspjet u svojoj filozofiji proizvodnje.Samo hrabrno naprijed!
-
Imaš pravo,oprosti...ipak ti jedini sve znaš.Nadam se da ćeš uspjet u svojoj filozofiji proizvodnje.Samo hrabrno naprijed!
naravno da ne znam sve, to ne zna nitko ali sta, realno govoreci, nije malo smjesno i neozbiljno konstatirati da je vino oksidirano a nisi ga niti vidio, niti pomirisao a bogme niti probao..!?
to si napisao tek toliko da nesto napises i da popljujes.. ::)
ali nema veze, sve ja to kuzim, bez brige, nisi jedini koji tako (usko) razmislja.. 8)
i ja se isto nadam da cu uspjeti jer alternativa jednostavno ne postoji.
zivio! ;)
-
naravno da ne znam sve, to ne zna nitko ali sta, realno govoreci, nije malo smjesno i neozbiljno konstatirati da je vino oksidirano a nisi ga niti vidio, niti pomirisao a bogme niti probao..!?
to si napisao tek toliko da nesto napises i da popljujes.. ::)
ali nema veze, sve ja to kuzim, bez brige, nisi jedini koji tako (usko) razmislja.. 8)
i ja se isto nadam da cu uspjeti jer alternativa jednostavno ne postoji.
zivio! ;)
ivo držim ti fige ;)
-
IVAN@
Ja sam mislil da se radi o kombinaciji neke vrste izborne berbe, da možda nekaj eksperimentiraš s malim količinama. Rezana berba,prstenovani lucnjevi, probrano grožđe i bobice i sl. !
-
pa to sam stavio tolko iz fore, da razbijemo malo dosadu i letargiju na forumu.. ;)
nisi jedini koji tako (usko) razmislja.. i ja se isto nadam da cu uspjeti jer alternativa jednostavno ne postoji
Svaka čast za fotku. Po meni je to kruna tvog pisanja o drugačijoj filozofiji i pristupu pravljenju vina. Sa njom si definitivno kod nekih razbio ono što je važno, poneki preostali žestoki otpor prema bilo kojem koraku ili ideji drugačijoj od konvencionalne. Upravo i samo toliko, jer ima i ona druga strana priče koju je nadasve pametno i korisno razbiti. Izvini ako sam stekao pogrešan dojam iz navedenog citata.
Tvoja isključivost i otpor prema bilo kojoj konvencionalnoj metodi čak i kada je nužna i strogo ograničena.
Ove dvije stvari nisu ni blizu u tolikoj suprotnosti kao što izgleda ili što ponekad hoćeš da izgleda. U pitanju je dijalektički krug koji nikada ne prestaje da se vrti. To je ono Hegelovo, teza–antiteza=sinteza, pa kada se ova zadnja ustoliči postaje teza u novom krugu. Upravo takvu sudbinu su doživljavale i doživljavaju mnoge stvari u vinarstvu. Autohtoni-selekcionirani kvasci, oksidativni-reduktivni procesi, pretjerano sumporenje-uopšte bez sumpora, vino se stvara u vinogradu a ne u podrumu-isforsirani intervencionizam u podrumu, brza prerada-maceracija bijelih vina, silne agrotehničke mjere-njihov totalni izostanak i sl. Jedno bez drugog u bilo kom obliku u masovnim tokovima ne ide, jer onda prestaje razvoj ideje i sve stagnira i tavori. Ništa od ovog nije apsolutno dorečeno niti će to ikada biti u smislu cjelokupnog koncepta pravljenja vina. Vrhunac je biti korak ili jedan krug ispred aktualnog trenutka, a to se onda naziva iskorak ili originalnost. Uostalom zbog njega i imaš ovo sa selekcijom Škrleta, samo ne bi trebalo stati ili odlutati na pogrešnu stranu. Unaprijed se radujem trenutku u kojem ću ga otvoriti.
-
IVAN@
Ja sam mislil da se radi o kombinaciji neke vrste izborne berbe, da možda nekaj eksperimentiraš s malim količinama. Rezana berba,prstenovani lucnjevi, probrano grožđe i bobice i sl. !
ma ne, nista u tom pravcu, trenutno me takva vina ne zanimaju s proizvodne strane ali mozda nagodinu nesto probam sa chardonnayem..
ozbiljnije su me poceli vuci pjenusci, mozda i to nesto skemijam jer imam i ch i pinot crni pa nikad se ne zna..
al najozbiljnije se mislim posvetit maceracijama bijelih sorti, ponajprije skrleta jer nisam ocekivao ovako dobar rezultat!
-
ivo držim ti fige ;)
hehe, ajd fala! 8)
-
Svaka čast za fotku. Po meni je to kruna tvog pisanja o drugačijoj filozofiji i pristupu pravljenju vina. Sa njom si definitivno kod nekih razbio ono što je važno, poneki preostali žestoki otpor prema bilo kojem koraku ili ideji drugačijoj od konvencionalne. Upravo i samo toliko, jer ima i ona druga strana priče koju je nadasve pametno i korisno razbiti. Izvini ako sam stekao pogrešan dojam iz navedenog citata.
Tvoja isključivost i otpor prema bilo kojoj konvencionalnoj metodi čak i kada je nužna i strogo ograničena.
Ove dvije stvari nisu ni blizu u tolikoj suprotnosti kao što izgleda ili što ponekad hoćeš da izgleda. U pitanju je dijalektički krug koji nikada ne prestaje da se vrti. To je ono Hegelovo, teza–antiteza=sinteza, pa kada se ova zadnja ustoliči postaje teza u novom krugu. Upravo takvu sudbinu su doživljavale i doživljavaju mnoge stvari u vinarstvu. Autohtoni-selekcionirani kvasci, oksidativni-reduktivni procesi, pretjerano sumporenje-uopšte bez sumpora, vino se stvara u vinogradu a ne u podrumu-isforsirani intervencionizam u podrumu, brza prerada-maceracija bijelih vina, silne agrotehničke mjere-njihov totalni izostanak i sl. Jedno bez drugog u bilo kom obliku u masovnim tokovima ne ide, jer onda prestaje razvoj ideje i sve stagnira i tavori. Ništa od ovog nije apsolutno dorečeno niti će to ikada biti u smislu cjelokupnog koncepta pravljenja vina. Vrhunac je biti korak ili jedan krug ispred aktualnog trenutka, a to se onda naziva iskorak ili originalnost. Uostalom zbog njega i imaš ovo sa selekcijom Škrleta, samo ne bi trebalo stati ili odlutati na pogrešnu stranu. Unaprijed se radujem trenutku u kojem ću ga otvoriti.
hm, zanmiljiv post i zanimljivo razmisljanje..
ne znam sta da ti pametno odgovorim na ovo posto je ovo vise kao neki "zakljucak" na temu.
iskreno se nadam da necu "odlutati na pogresnu stranu" iako niti ne znam sto bi tocno znacilo pogresna strana ali na onu konvencionalnu sigurno necu..
otvori ga sto prije i uzivaj u Skrletu Selekciji! ;)
ps. uzmi malo vecu i siru casu (ako imas takvo nesto), ohladi ga i promatraj razvoj vina kako se grije jer ipak mislim da najbolje pase na nesto visoj temperaturi (12-14°C).
-
ps. uzmi malo vecu i siru casu (ako imas takvo nesto)...
Kod nas su u Merkatoru uz stalne kupovine malte ne džaba dijelili neke velike Riedel čaše.
Bolje da ih upotrijebim za vino nego da djeca piju vodu iz njih. ;D
P.S. Ako ih i ti negdje dobiješ, pa budeš pio vino iz njih sjeti se dijalektike, ma šta to značilo.
-
Da li netko može preporučiti gdje nabaviti (povoljno) čaše za degustaciju bijelog vina (tulipan-"za mali nos")? Trebam oko 1000 kom za izložbu vina
-
Probaj ovdje http://www.bumbar.hr/home.php?page=2&node=5
-
nema jedne bobice druge sorte a kamoli crne!
sve 100% cisti skrlet maceriran 7 dana u inox bacvi bez kontrole temperature i naravno, bez dodavanja icega osim par grama vinobrana odmah nakon muljanja.
ne bi vjerovao koji miris ima, mirisi na narance, crveni grejp.. uglavnom na agrume i tropsko voce, nevjerojatan nos! 8)
Ivane ajd molim ete reci ako nije problem u kakvom je sad stanju ovo vino?
-
Da li netko može preporučiti gdje nabaviti (povoljno) čaše za degustaciju bijelog vina (tulipan-"za mali nos")? Trebam oko 1000 kom za izložbu vina
Provjeri metro i pevec tam sam bil jucer pa sam ih vidio... Nisam gledao cijenu...
-
Skrlet, jednogodisnje vino - mit ili istina?
Cesto od vinara, ali i kupaca cujem opaske kako je skrlet vino koje treba popiti do berbe, a najbolje do 5og mjeseca jer nakon toga rapidno opada kvalitetom u smislu organoleptickih svojstava. Osobno nisam pobornik takvih hipoteza bez obzira na cinjenicu da sve sorte grozdja nemaju isti potencijal dozrijevanja. Pod slicnom pretpostavkom, prije 15ak godina tretiralo se i malvaziju dok su danas stvari poprilicno drugacije te na trzistu imamo maceriranih, odlezanih malvazija koja su odlicno prihvacene od domacih i stranih vinskih kriticara i vinske publike. Istarska malvazija je cisti dokaz da svaka sorta ima potencijal za nekoliko stilova vina, od mladenackih, svjezih, idealnih za ljetne vrucine do ozbiljnijih, odlezanih, maceriranih idealnih za samostalno konzumiranje. U kojem smjeru se moze ocekivati razvoj skrleta kao jedne od nasih autohtonih sorti? Ima li potencijal za siru stilistiku ili ga se treba raditi na jedan, moderan nacin te ga pustati na trziste vrlo rano kako bi se potrosilo do sljedece berbe? Djelomican odgovor na to pokusao sam naci uz pomoc predsjednika Moslavacih vinskih cesta vertikalnim kusanjem nasih skrleta od berbe 2012-2008.
Prvi je na redu bio skrlet 2012. iz inoxa. Blijedo zuta boja, svjez nos i lagano tijelo, idealno ljetno vino, pogodno za poznat hrvatski koktel - gemist. Drugi na redu je bio skrlet 2012. iz drveta koji je odlezavao na finim kvascima u periodu od 4mj. Sire i kompleksnije, arome punije i zaokruzenije tijelo s duzim finisom i laganim taninskim zavrsetkom. Ostavlja puno ozbiljniji dojam od inox varijante. Nakon kusanja 2 skrleta posljednje berbe krecemo s otvaranjem butelja. 2011. je obiljezena velikom susom samim time visokim alkoholima i niskim kiselinama, gdje su i arome bile problematicne. Ovaj skrlet je maceriran 3h pod suhim ledom, djelomicno fermentiran u inoxu, djelomicno u drvetu. Nazalost butelja je bila zatvorena losim cepom koji se osjetio u vinu, iako ako se i to zanemari, vrlo je ocit pad u vitalnosti te je ocito da je ovaj skrlet prosao svoj peak.
Nakon toga slijede 2 skrleta iz katastrofalne berbe 2010., jedan u polusuhoj varijanti drugi u suhoj varijanti. Oba skrleta imaju zlatno zutu boju sto upucuje na starije godiste, ali nosom, osim cvijetnih, dominiraju petrolejne note toliko karakteristicne za rizling?! Ostajemo zacudjeni. Zajednicka poveznica ova 2 skrleta su kvasci sa ß-glukozidaznim djelovanjem te grozdje koje je bilo zahvaceno botritisom. Zakljucak je bio da navedena kombinacija u skrletu daje petrolejne note slicne rajnskom rizlingu, ali i rusi mit o tome da su petrolejne note iskljucivo rezervirane za rizlinge. Kombinacija botritisa i odredjene vrste kvasaca tijekom odlezavanja moze stvoriti note i u nekim drugim bijelim kultivarima, poput skrleta. Iako sam osobno uvjerenja da kvasci ne igraju ulogu u stvaranju petrolejnih tercijarnih aroma koliko cinjenica da su oba skrleta nastala od botritiziranog grozdja.
Slijede 2 skrleta iz fenomenalne berbe 2009. Nazalost suha verzija je prosla mnoge torture tijekom svog zivotnog vijeka, dijametralno suprotne od enoloskih postupaka koji se preporucaju za proizvodnju kvalitetnih/vrhunskih vina pa sam bio malo skeptican prije kusanja. No na svu srecu bio sam u krivu. Radi se o 4 godine starom skrletu koji nas naprosto zapanjuje svojim mladenackim, tipicno skrletskim aromama, ali i punim, zaokruzenim tijelom. Polusuha, nefiltrirana verzija je slicne aromatike, ali nesto slabijeg tijela s vecim ostatkom secera te bi svakako bolje odgovarala njeznijem spolu. Za kraj kusamo berbu 2008. za koju je odmah zakljucujemo da je evidentno u padu. Spoj loseg cepa, te neadekvatnog skladistenja (to se odnosi na sve butelje) uz evidentan umor daju slabasno vino, neprepoznatljivo za skrlet kako na nosu tako i na nepcu. Da se razumijemo vino nema neku izrazenu manu, ali je jednostavno proslo svoj vrhunac.
Zakljucak na kraju dana je bio da skrlet ima potencijal dozrijevanja ukoliko se ispune odredjeni preduvjeti u vinogradu i podrumu. Kvasci koji izrazavaju aromatiku pri niskim temperaturama te daju fenomenalne arome u prvoj godini, kasnije naglo padaju i vina brze gube sortne karakteristike. Vise kiseline u berbi, pracene boljom zastitom masulja od oksidacije te uvjetno receno visi alkoholi, duze zadrzavaju sortne karakteristike vina prilikom odlezavanja. U same tehnike proizvodnje poput duzih maceracija, odlezavanja na talogu, fermentacija prirodnim kvascima tj. neintervenisticko vinarenje, nismo ulazili iako iste nebi smjeli zanemareti prilikom rasprave o dugovjecnosti jednog bijelog vina.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_0072_2_zps4a6f6644.jpg)
(https://fbcdn-sphotos-h-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash3/1146240_479780438779618_711078373_o.jpg)
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_0069_2_zpse2432456.jpg)
-
Nasa udruga organizira dvodnevnu radionicu/trening za sommeliere. To je u principu presjek 1. i 2. stupnja sommelierskog obrazovanja. Zanimljivih stvari se moglo nauciti od gosp. Franje Francema. :)
-
Nasa udruga organizira dvodnevnu radionicu/trening za sommeliere. To je u principu presjek 1. i 2. stupnja sommelierskog obrazovanja. Zanimljivih stvari se moglo nauciti od gosp. Franje Francema. :)
kada i gdje?!! Da li postoji mogucnost prisutstva ukoliko midi clan udruge ili je zatvorenog tipa
-
kada i gdje?!! Da li postoji mogucnost prisutstva ukoliko midi clan udruge ili je zatvorenog tipa
U Kutini je bilo sad za vikend, subota i nedjelja. naualost bilo je zatvorenog tipa preko nase udruge i TZ Kutine.
-
http://www.kutina.hr/Naslovnica/Onlinevijesti/tabid/139/ArticleId/13168/oamid/519/Default.aspx
-
Sinoc sam ugostio ljude iz tvrtke Vino Nostro koji su uvoznici vina za UK. Jako su im zanimljivi bili sedminac i skrlet. :)
https://www.facebook.com/media/set/?set=a.528959833861678.1073741832.130924293665236&type=1¬if_t=like
-
Bas mi je drago da vina iz tvog kraja polako izlaze iz mraka i dolaze na europske stolove...
puno srece ;)
-
Prije nekih 2-3 tjedna Lovro Miklauzic i ja, imali smo prilike predstaviti moslavacka vina na Kulinarskom institutu u Sisku. Uz 6 unaprijed definiranih slijedova sljubili smo po nama najbolja moslavacka vina za ponudjena jela.
Izabrali smo Miklauzic Glamour pjenusac, Jaram skrlet, Miklauzic skrlet, Kosutic Rajnski rizling, Kasner frankovka i Kosutic muskati zuti.
https://www.facebook.com/media/set/?set=a.883200988421657.1073741933.213365928738503&type=3