Zanimljivosti iz svijeta voćarstva

[SAS]

@blitva
E sad si me posjetio na taj Drijen, oni su imali tu plosnatu breskvu na proljece i ja mislim da je na njuskalu kojeg je objavio Drijen, sadnica plosnate breskve bila 60kn. Vjerojatno je visa cijena zbog uvoza/zasticenog imena. Ali to je jos uvijek povoljnije od Baznika, jer mislim da u Bazniku nemaju "nista" ispod 10€ po sadnici sto se tice vocnih vrsta. Drijen je imao i one dvije samooplodne paw paw vockice jedna je bila ona sunflower tak nesto, a za drugu ne znam kak se zvala. I tada te sadnice nisu bile preskupe jer kao te nemoraju biti cijepljene. A druge sorte moraju biti cijepljene.

[blitva]

kupio sam ja tamo paw paw za 50 kn no prije nego sto skocis od radosti do neba sam da ti velim da je sadnica bila visoka jedan pedalj. Posadio sam ju na jesen, prezivjela je ali rast se mjeri u milimetrima.  S obzirom da i ona nakalemljena treba minimalno sedam godina za pocetak plodonosenja, ja ocekujem kad odem u mirovinu bude bilo plodova

[SAS]

Ha zato treba cim prije posaditi tu paw paw, a ne odugovlaciti. Jer sto vise odgadas sadnju to vise treba vremena da docekas svoje prve plodove !

[zdrave]

Predlani sam posadio plosnatu breskvu. Kupio sam je u Kaliji u Črnomlju i koštala je 13 € jer je bila u posudi. Mislim da su je lani imali i golog korjena.
Ima ih raznih sorti i vremena dozrijevanja. Moja je Platicarpa i zrele budu za tjedan-dva.
Lani je več imala prve plodove. Nama su jako dobri, slatki, mesnati i mogu se lijepo kalati a da ti pri tome ne curi sok po rukama.
https://www.dropbox.com/sh/1plaejrhkmmlb7o/AABTNyVderGkGJvcE6ARxsRCa?dl=0

Prije sadnje sam malo proučio povijest tih plosnatih bresaka.
To su vinogradarske breskve (zato imaju sada svakojakva imena jer nisu selekcionirane) koje su još prije prvog svjetskog rata masovno rasle po hrvatskoj, slovenskoj i italijanskoj Istri a onda su potpuno nestale. Navodno su se opet pojavile nakon drugog svjetskog rata i porijeklom su iz južne amerike, mislim da iz Argentine.
Moja teorija je, da su naši ljudi koji su se raseljavali po južnoj americi, tu sadnicu prenijeli tamo a poslije se je istim putem vratila nazad.

[Siki]

@ Zdrave izgleda da mi neznamo nista iskoristiti i tek kad se nesto vani proslavi onda se sjetimo da je to mozda nase. Gledam bas i za te sljive Mirabelle (dzanarike) od kojih se u Njemackoj pravi odlicna i skupocjena rakija, a kod nas rastu tak divlje i nitko ih ne zeli posaditi. Kod nas je mozes probat jos kod nekog starog djeda, a puno je bolja od one sto se pravi od plavih sljiva.

[SAS]

Kod nas su cijenjene samo propale Bistrice koje su osjetljive na sve i svasta. Daleko od toga da plodovi nevaljaju, vec je problem taj da je sorta preosjetljiva na bolesti i ima redovito alternativnu rodnost.

A od plodova bresaka gotovo je svaka sorta dobra, osim one sorte koja ima gorki okus. Ja obozavam kada sok hoce ici sve do lakta, e onda je to prava socna breskva/nektarina ! 

[Siki]

Meni su bistrice ok za rakiju i pekmez al za pojest mi nisu bas jer nisu nesto narocito socne. Cacanska najbolja i Stanly su mi puno ukusnije i socnije sljive za pojest od Bistrice. Da breskva mora bit socna i slatka, a u centrima kad kupis su cesto nikakvog okusa.

[SAS]

Da, ali ja sam skuzio da kad kupis u trgovackim centrima breskve ili nektarine koje nisu zrele moras ih ostaviti dan dva pa cak i do tri dana na sobnu temperaturu da omeksaju i onda ima soka sve do lakta pa cak su i ukusne.
Dva puta zaredom sam kupio nektarine i bile su mekane pa sam skoro sam pojeo 1kg pakovanja jer su bile preukusne, a proizvodac je bila Italija.
Sad kad sam skuzio zastitu kod bresaka koju uglavnom provodim s modrim uljem prije cvatnje i opet prije listanja gotovo da uopce nemam problema s kovrcavoscu i supljikavoscu, odnosno pojavi se samo na par listova. Tako da sam odlucio cijepiti breskve i nektarine na hrpu divljaka da nemoram kupovati po centrima.

[Siki]

Pluot i Aprijum oba su krizanci marelice i sljive u razlicitim roditeljskim omjerima. Danas sam malo pregledavao pa evo link ako nekoga zanima.

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&cad=rja&uact=8&ved=0CC4QFjACahUKEwj36qehgb3HAhVD1hoKHXkWCdg&url=http%3A%2F%2Fm.ba.voanews.com%2Fa%2F1169089.html&ei=05XYVbe1HMOsa_mspMAN&usg=AFQjCNEEM1HF01ng543eFie3GdwpSVLb-Q&sig2=0QhrRP7CYAOs29uheEOvJA


https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CBwQFjAAahUKEwjDitL8g73HAhXHNhoKHT2GB6M&url=https%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki%2FPluot&ei=q5jYVYOJNcftaL2MnpgK&usg=AFQjCNEJapyG3EECWi0f382lMSj0fd1akw&sig2=HNszPi4RSmdRov7fHPB8-A

[zdrave]

Sj...t če nas ta genetika.
Nisam konzervativan ali mislim da je još uvijek najbolje klasično voće.

[Siki]

Sj...t če nas ta genetika.
Nisam konzervativan ali mislim da je još uvijek najbolje klasično voće.

Meni je ok oplemenjivanje bilja jer se radi selekcija i krizanje vocnih vrsta i sorata, a na kraju nastane nastane nesto odlicno poput Tayberyja. Bez genetike bi nam vocarstvo bilo mozda pomalo i dosadno. Danas je problem sto je moguc prijenos pojedinacnih gena zivotinjskog ili nekog drugog porijekla i to mi se nikako ne svida. Nisam za GMO, ali nemam nista protiv selekcije i krizanja vocaka pa i razlicitih vocnih vrsta.

[zdrave]

Evo kako je smokva prilagodljiva voćna vrsta i koliko joj malo treba za preživljavanje.
Snimlljeno prošli tjedan na Rabu u blizini marine.
https://www.dropbox.com/sh/y7y63sw9qe2lov1/AABosaeAzDpJiCcmA41ubK9Ma?dl=0