VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
07 Lipnja, 2026, 09:57:12

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Voćarstvo
| |-+  Voćne vrste
| | |-+  Jabuka
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 ... 16 17 [18] 19 20 ... 45 Dolje Ispis
Autor Tema: Jabuka  (Posjeta: 305583 puta)
SAS
Moderator
aktivni član
*****
Offline Offline

Postova: 1.402


Email
« Odgovor #255 na: 10 Travnja, 2013, 22:17:20 »

Antonovka je korištena za često križanje i izvlačenje otpornih gena prema fuzikladiju.

Jel imas kakvu informaciju kakvog je okusa ta sorta.
Nigdije nisam uspio naci u rasadnicima tu sortu, ali cuo jesam.

Obicaj je da one sorte koje su otporne nisu bas bogzna kakvog okusa neracunajuci na novije nego na starije sorte.
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #256 na: 10 Travnja, 2013, 23:08:12 »

Uh, to je ruska sorta. Stvarno ne znam gdje bi to mogao naći. Mislim da su ti šanse da je nađeš negdje manje od 1% ;D Slabo se koristi za konzumaciju, starinska je sorta, ali ima tolerantnost na fuzikladij pa se koristi za oplemenjivanje novih sorata.
Evidentirano

SAS
Moderator
aktivni član
*****
Offline Offline

Postova: 1.402


Email
« Odgovor #257 na: 11 Travnja, 2013, 23:59:32 »

hehehe rusi imaju prste u tome !  ;D

A jel možda znaš kako se križaju dvije sorte jabuke da bi dobio novu sortu jabuke, to mi neide nikako u glavu kako se to križa a na netu baš ništa nenalazim neznam pod kojim nazivima trebam tražiti.
Evidentirano
Entuzijast
Novak
**
Offline Offline

Postova: 616


Virovitica


Email
« Odgovor #258 na: 12 Travnja, 2013, 05:18:15 »

hehehe rusi imaju prste u tome !  ;D

A jel možda znaš kako se križaju dvije sorte jabuke da bi dobio novu sortu jabuke, to mi neide nikako u glavu kako se to križa a na netu baš ništa nenalazim neznam pod kojim nazivima trebam tražiti.

Pretpostavljam da polenom jedne oprašuju drugu u kontroliranim uvijetima te dobiju treću. ;D
Evidentirano

Gdje god imaš mjesta voćkicu posadi a ona će tvoj trud bogato da nagradi.
SAS
Moderator
aktivni član
*****
Offline Offline

Postova: 1.402


Email
« Odgovor #259 na: 12 Travnja, 2013, 07:50:12 »

Pretpostavljam da polenom jedne oprašuju drugu u kontroliranim uvijetima te dobiju treću. ;D

I sta se onda kistom oprasi medusobno te dvije sorte i onda se sijeme baci u zemlju i iznikne nova sorta jabuke ?
Evidentirano
Entuzijast
Novak
**
Offline Offline

Postova: 616


Virovitica


Email
« Odgovor #260 na: 12 Travnja, 2013, 18:26:22 »

nisam sto posto siguran ali vidio sam na netu da nešto slično rade sa lozom. Pokriju je najlonom da spriječe nasumičnu oplodnju i onda to obave u cvijetanju sami odabranom sortom. Moja pretpostavka jeda to naprave i s jabukama . Možda griješim pa nek me slobodno isprave oni koji znaju.
Evidentirano

Gdje god imaš mjesta voćkicu posadi a ona će tvoj trud bogato da nagradi.
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #261 na: 12 Travnja, 2013, 23:08:26 »

Nije to tako jednostavno. Kupi se polen i umjetno sa kistom se vrši oplodnja, ali ovdje riječ o zadržavanju oplemenjivačke linije. Potrebno je više križanja da se prenesu ta svojstva na potomke. To je dosta komplicirano, to su vam sve višestruka križanja, od 100 početnih ako se zadrži na jednom ili dva križanca dobro ste prošli. Sve ovisi da li je taj gen dominantan, recesivan ili intermedijar. Dalje se te novonastale sorte koje zadržavaju gen za otpornost prema fuzikladiju križaju sa postojećim sortama koje imaju poboljšane karakteristike ploda, da dobiju nešto i od njih. Razvoj takve sorte, koja je konačni proizvod u vašem voćnjaku kao ( Florina, Freedom, Topaz, Liberty i dr. ) ispada da je posao od kojih 5 - 10 godina, ovisno o slučaju i uvjetima tehnologije. Dalje ide ispitivanje na druge bolesti i viruse, kvalitetu ploda, rodnost i intenzivnu proizvodnju, ponašanje sadnica na razne uvjete prije puštanja sorte u proizvodnju. Tek nakon toga ide priznavanje sorte i nemojte se čuditi šta je sorta zaštićena. Ovo sam pojednostavio koliko sam mogao da možete otprilike skužiti.


Primjerice rad na selekciji sorata oraha ili kestena može trajati i 20-40g. U biti selekcioner, zaradi penziju za razvoj sorte. No, to je krajnji primjer, to je za većinu istraživačkih stanica preskupo i ne bavi se puno njih takvim selekcijama.
Evidentirano

SAS
Moderator
aktivni član
*****
Offline Offline

Postova: 1.402


Email
« Odgovor #262 na: 12 Travnja, 2013, 23:36:39 »

Čudimo se i dalje jer bi to trebala država financirati istraživanja kako bi bilo isplatljivo za sve nas korisnike !  ;D


A daj mi samo reci ovo kako se to dalje razmnožava nakon što se postigne to ručno oprašivanje i zametne se, kako se to dalje razmnožava jel to ide preko koštica ili kako ? E taj dio mi nije baš najjasniji kako se dalje to razmnožava.


Inače da slažem se nije za nas obične smrtnike baš isplatljivo se stime igrati ode nam uludo tolike godine, umijesto da posadimo ove postojeće otporne sorte koje su se pokazale vrlo dobrima npr. kao slatka Florina i taj neloš Topaz.

Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #263 na: 12 Travnja, 2013, 23:50:19 »

Prije je išlo preko koštice, preko sjemena, no imaju vjerojatno i brže genetičke metode. Nisam siguran, to je već druga priča, to se jako brzo mijenja ;D
Evidentirano

SAS
Moderator
aktivni član
*****
Offline Offline

Postova: 1.402


Email
« Odgovor #264 na: 13 Travnja, 2013, 00:41:05 »

Aha onda sam dobro prepostavio da se dalje nekada razmnožavalo preko koštica, a sad kako to rade to je već druga priča.
Al šta jest jest tu se jako puno potroši vremena na čekanje da se nekaj dogodi i da se testira ta nova sorta.

Mislim da je najgorije od svega kada moraju otpisati dobivenu novu sortu zbog loše kvaltete okusa ili zbog preosijetljivosti na bolesti, i onda krenuti iznova !  ;D


A kaj nije zanimljivo i to da mnoge danasnje popularne sorte su krizane s Zlatnim deliseom ? :D
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #265 na: 13 Travnja, 2013, 10:19:52 »


A kaj nije zanimljivo i to da mnoge danasnje popularne sorte su krizane s Zlatnim deliseom ? :D

To nije bez razloga, zlatni delišes posjeduje hrpu dobrih gena koje se prenose dalje na potomke. Slično je i sa crvenim delišesom, jonathanom i cox orangeom. Jonagold je primjerice križanac jonathana i zlatnog ( "golden") delišesa, jedna od najpoznatijih i najkvalitetnijih jabuka. Jedan dio sorata su slučajni sjemenjaci, a druge potomci ovih najčešćih sorata. Granny Smith je primjerice nađen kao slučajni sjemenjak na odlagalištu otpada.
Evidentirano

Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #266 na: 13 Travnja, 2013, 11:01:29 »

nisam sto posto siguran ali vidio sam na netu da nešto slično rade sa lozom. Pokriju je najlonom da spriječe nasumičnu oplodnju i onda to obave u cvijetanju sami odabranom sortom. Moja pretpostavka jeda to naprave i s jabukama . Možda griješim pa nek me slobodno isprave oni koji znaju.


Da, radi se izolacija. Polen se može čuvati u frizerima na -20°C i po nekoliko godina. Isto tako može se isforsirati da odrezana grana prije procvjeta u kontroliranim uvjetima i tako skupiti polen prije nego je voćka vani uopće procvjetala. Na cvijetu se vrši emaskulacija ili odstranjivanje prašnika kod samooplodnih kultivara prije nego postane klijav. Polen koji imamo već unaprijed pripremljen određene sorte se nanese kistom na tučak i cijeli cvijet ili bolje reći skupina cvijetova ( na jednom cvjetnom pupu se razvija više cvjetova ) se pokriju papirnatom vrećicom i izoliraju. Plodovi se označe, uzme se koštica kada dozrije, radi se ubrzana aktivacija sjemena ( stratifikacija ) u hladnjači u određenim uvjetima. Dalje se uzgajaju klijanci. Sa njih se skidaju pupovi ili plemke i cijepe se dalje na podloge. Daljnji cilj je čim više ubrzati juvenilni stadij da se čim prije dođe do ploda. To je ovako ukratko.
Evidentirano

Entuzijast
Novak
**
Offline Offline

Postova: 616


Virovitica


Email
« Odgovor #267 na: 17 Travnja, 2013, 13:12:25 »

Jabuke sijane sjemenom naklijavanim u frižideru. Namjena- za podloge. ;D


* 1.jpg (303.85 kB, 640x964 - (hitova: 273 ).)
Evidentirano

Gdje god imaš mjesta voćkicu posadi a ona će tvoj trud bogato da nagradi.
SAS
Moderator
aktivni član
*****
Offline Offline

Postova: 1.402


Email
« Odgovor #268 na: 17 Travnja, 2013, 17:11:51 »

To nije bez razloga, zlatni delišes posjeduje hrpu dobrih gena koje se prenose dalje na potomke. Slično je i sa crvenim delišesom, jonathanom i cox orangeom. Jonagold je primjerice križanac jonathana i zlatnog ( "golden") delišesa, jedna od najpoznatijih i najkvalitetnijih jabuka. Jedan dio sorata su slučajni sjemenjaci, a druge potomci ovih najčešćih sorata. Granny Smith je primjerice nađen kao slučajni sjemenjak na odlagalištu otpada.

Meni je Zlatni delises jedna od bolji sorata jabuka zato sam ju bio posadio, nema veze ak ju budem morao prorijedivati ili bude mozda nastupila alternativna rodnost, jos cu uvaliti par sorata jabuka i bit ce mi dosta. Volim imati razlicite sorte i onda tako za zelju uzmem koju hocu u tom trenutku.

Jel mozda imas sortu Prima ili netko od Vas ostalih forumasa tu sortu jabuke ?
Ta se sorta Prima vodi kao otporna pa je vise ekoloska, no zanima me okus jel to za jesti pritom mislim da je bas ukusna ili je bolje da uvalim James Grieve ? :D
Evidentirano
jura4
Novak
**
Offline Offline

Postova: 282


Email
« Odgovor #269 na: 18 Travnja, 2013, 21:45:53 »

http://www.gospodarski.hr/Publication/2004/23-24/charden-hrvatska-jabuka-godine/6879#.UXBai73cibI

Ima li netko tu sortu u voćnjaku? Kako ste zadovoljni njome u vidu prskanja, okusa, skladištenja? Subjektivni dojam?
Evidentirano
 Str: 1 ... 16 17 [18] 19 20 ... 45 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!