Cijepljenje i razmnožavanje vinove loze

[Arian]

Ok, može bilo što što imaš vezano za razmnožavanje vinove loze, treba mi tekstualno objašnjeno, pošto u Miroševiću baš i nije...
Hvala!

[Razor]

Reznice - dakle odrežeš na proljeće zdravu reznicu prilikom rezidbe vinograda odnosno više njih i zatrapiš ju ili držiš na tamnom i hladnom mjestu. Kad prolista loza izvadiš je i namačeš u vodi nekoliko dana kako bi se lakše ožilile. Također je dobro koristiti i fitohormone za lakše ukorjenjivanje. Reznice se prije sadnje moraju pripremiti. Reznica se odreže na određenu duljinu, a zatim se nožem oslijepe svi pupovi osim prvog vršnog iz kojeg će se razviti mladica. Donji bazalni  dio reznice se oreže neposredno ispod najdonjeg koljenca. Osim tog prvog pupa svi ostali su u zemlji.
Normalno je da se jedan dio reznica ne primi. Zalijevanje i natapanje je obavezno. Sade se po dvije u paru radi veće sigurnosti izvedbe.
Kod grebenica ti je sljedeći princip - savineš izboj do zemlje i  zatrpaš ga zemljom, jedan dio izboja ti mora slobodno viriti iznad te hrpe zemlje. Taj dio normalno raste i dobiva hranu od trsa. Na dijelu izboja koji si prekrio zemljom vremenom se razviju korjenčići. Nakon barem godinu dana trebalo bi to korijenje narasti i samostalno hraniti izboj tako da ga možeš odrezati od matične biljke.
I jednim i drugim načinom možeš zaraditi filokseru, ako nisi negdje na pijesku. Tako se nekad radilo gdje se moglo, a oba dva načina imaju za razliku od cijepova dosta mana.
Naravno reznice američkih sorata loze, odnosno podloge se i dalje ovako uzgajaju.

[Diabolic]

Pozdrav!
Otkrio sam ovaj forum tek pre neki dan i pocetnik sam u vinogradarstvu, pa imam jedno pitanje!
Da li se moze loza saditi iz reznica orezanih ove godine? Ako moze koliko okaca treba da ide u zemlju, a kolko izvan zemlje i koliko cesto treba da se zaljeva?
Unapred zahvalan

I mene je to mučilo, jer sam stalno htio kupiti ono kaj imam u vinogradu, pa je tast dofural nekaj treće.
Ovak sam ti ja to napravil:
Porezali smo vinograd. Ja sam od svake sorte uzel po 40 komada reznica Svakoj reznici sam ostavil po 3 okca, ali sam najdoljnji skroz odrezal, a najgornji ostavil onak kak je. Onda sam u vinogradu uzel sa hrpe pjesak, iskopal rupu cca 50 cm duboku, i stavio red po 10 cm  pijeska, red 10 cm 3 god. starog stajnjaka i red 10 cm zemlje, red pijeska i red zemlje. Onda sam zaljevao, zaljevao i zaljevao.
Kako je ova godina, čudna neka, od 160 komada, jedna loza za zobanje, neznam joj ime, ali je slatko do kraja, uspjelo je ok 90 %, zatim crni pinot, oko 70%, i onda muškat oko 60 %, i na kraju, ali to je ionako kasna dalmatinska sorta ok 45 %.
E sad greške :
Sadi samo na sunce, nikako kao ja na pola sunca, pola hlad. Zaljevaj, zaljevaj, zaljevaj. Špricaj, protiv grinja i ostalih gmižućih insekata, jer su mi pojeli mlado lišće (mislim da su bili puževi, ali nisam provjeravao po kiši). I naravno, moraš im pjevati borbene za uspjeh....;O)
Šalim se, ali uglavno popikao sam ti ja njih i kod kljeti, i na polju pored kuruze, baš da vidim kaj bu se dogodilo, i ove koje sam ja zaljevao svaki dan, i dan danas, uspjevaju ko lude (30 cm u zrak), dok one koje sam ostavio kod kljeti i na polju kod kuruze, slabije rastu (5-8 cm, i to tek nakon kiše), jer ih nisam ZALJEVAO.

RAZOR:
Kaj misliš gube li ti trsovi svojstva svojih predaka, ili ostaju isti, i da li ih mogu izvaditi već sljedeće godine, ili da pričekam dvije - tri godine dok se ne stvori čvršći  korijen ?

thx

[Razor]

Kaj misliš gube li ti trsovi svojstva svojih predaka, ili ostaju isti, i da li ih mogu izvaditi već sljedeće godine, ili da pričekam dvije- tri godine dok se ne stvori čvršći  korijen ?

To su potpune kopije matičnog trsa. Vidjet ćeš po stanju reznice, koja dobro napreduje ta ima i dobar korijen.
Bolje presadiš, lošije ostaviš.

[klopotec]

postoji i još jedna metoda cijepljenja koja koliko sam uspio vidjeti ovdje nije opisana. Uobičajeni naziv je cijepljenje "u zeleno".
u vinogradima se često događa da iz korijena (ili podloge) potjera mladica (divljak). takvu mladicu treba sačuvati i pustiti da se razvije pa je na proljeće ostaviti dva/tri oka. Iz ta tri oka potjerat će nove mladice na koje se onda u lipnju može cijepiti "u zeleno". Cijepljenje se može raditi na raskol ili na spoj. Važno je da su plemka i podloga iste debljine. Teško mi je ovdje opisati kako se treba zarezati, to se jendostavno mora vidjeti.
Ovim načinom cijepljenja na američku podlogu izbjegavamo rizik od filoksere i zapravo dobijamo cijep vrlo sličan kupljenima.
Na proljeće se cijepljene mladice grobaju. Kod grobanja se dva do tri oka zagrnu zemljom, a iznad zemlje se ostave dva oka kao i kod sadnje klasičnih cijepova. Takve grebenice ostaju na starom čokotu godinu dana a onda se presađuju na mjesto.
Na ovaj način moj deda već godinama cijepi po 20-30 komada, a od toga se primi 80-90%.

[bozop]

Kaj misliš gube li ti trsovi svojstva svojih predaka, ili ostaju isti, i da li ih mogu izvaditi već sljedeće godine, ili da pričekam dvije- tri godine dok se ne stvori čvršći  korijen ?

To su potpune kopije matičnog trsa. Vidjet ćeš po stanju reznice, koja dobro napreduje ta ima i dobar korijen.
Bolje presadiš, lošije ostaviš.

Znači li to da reznice ne treba cijepiti, nego se samo premjeste na željeno mjesto!!! 

Da li ih treba uopće premještati???

[Razor]

Ne treba reznice cijepiti, ako se ide takvim načinom razmnožavanja.
Ne treba ih ni premještati, mogu se odmah na sadno mjesto postaviti i to 2-3 komada skupa jer im je primitak slabiji. Ali, puno bolje ih je staviti u matičnjak radi više razloga :
Radi jednostavnije zaštite i prihrane, radi lakše selekcije, radi lakšeg zalijevanja, i radi zasjenjivanja! Reznice puno bolje uspijevaju na blago zasjenjenom mjestu, nego na otvorenom terenu i jakom suncu.

Nisam pobornik takvog načina sađenja iz više razloga, neke sam naveo. To može poslužiti za eventualno popunjavanje praznih mjesta i za spas dragog nam trseka.
Prvi i osnovni razlog je podloga. Zašto su uopće razvijene podloge na vinovoj lozi? Zašto je netko trošio toliko godina na razvoj i selekciju podloga ? Šta su se uopće mučili ljudi kada se mogu ovako "jednostavno" razmnožavati trsevi
Znate li ?
Evo i protupitanje! Da li bi se usudili posaditi hektar vinograda reznicama ( bez podloge)? Šta mislite?

[bozop]

tko pita ne skita, hvala na odgovoru

a sada malo povijesti. ja sam iz livna bih, nekih 720 m iznad mora, u ovome kraju gotovo da ne postoje vinogradi.
kako volim eksperimentirat a imam zemlje, prošle godine posadio sam 60 reznica a primilo se 58 kom, skoro 100%. zanima me da li ove reznice mogu poslužiti kao podloge koje bi se cijepile i kad bi se cijepljenje trebalo obaviti??

ps kako ću umetnuti sliku u post??

[Dražen]

... ps kako ću umetnuti sliku u post??

http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=179.0

[Razor]

tko pita ne skita, hvala na odgovoru

a sada malo povijesti. ja sam iz livna bih, nekih 720 m iznad mora, u ovome kraju gotovo da ne postoje vinogradi.
kako volim eksperimentirat a imam zemlje, prošle godine posadio sam 60 reznica a primilo se 58 kom, skoro 100%. zanima me da li ove reznice mogu poslužiti kao podloge koje bi se cijepile i kad bi se cijepljenje trebalo obaviti??

ps kako ću umetnuti sliku u post??

Eksperimentiraj koliko hoćeš, ali ne nadaj se ničemu!
Uzaludan trud!

[Quercus]

Čega reznice si posadio?

[Tudum]

prošle sam godine, čisto iz zajebancije, baš u ovo vrijeme na mladice izabele nacijepio 20 mladica cabarnet sovignona, u raskol napikao mladice, omotao izolir trakom i ostavio,š to im bog da... i dao je, primile se sve.

[Vitis vinifera]

Pozdrav svima. Evo tražeći najlakši put do podizanja vinograda naletio sam na ovaj forum. Do sada nemam nikakvih vinogradarskih iskustava pa molim za razumjevanje, ako nešto krivo napišem.
Čitajući literaturu došao sam do podataka da su za podlogu najbolje američke vrste loza i njihovi križanci. Najveću otpornost na filokseru imaju Američko-američki križanci V. rotundifolia, V. riparia, V. rupestris i dr. Spominje se u toj tablici otpornosti i V. labruska "Izabela", "Concord" i "Otelo". E sad dali je to sorta koju mi poznajemo kao Izabela, Direktor, Noja, Tudum ili neznam sve kako ili je to nešto sasvim drugo?
Također sam pronašao da su selekcionari krajem 19. st tražeći kultivar otporan na filokseru a da zadrži europsku kakvoću došli do nekoliko Europsko-Američkih križanaca. Međutim je iz tih selekcijskih serija nastalo više samorodnica ili izravno rodnih hibrida - "Direktora".
Znači li to da bi taj naš već pomalo zaboravljen Direktor mogao poslužiti kao kvalitetna podloga ili ne?

[Tudum]

a što se ti sekiraš oko podloge,odeš u neki malo bolji rasadnik i kupiš gotove cjepove.... a kroz koju godinu kad postaneš iskusan kao ja cijepi na direktore, seksarde, izabele, tudume i slične

[pirou]

Bok! imam u goricama nekih 15-ak komada bijelog direktora koji je http://KUGA (ne mješam ga s rizvancom i graševinom koje imam u večini, nego s preševinom frankovke) i sad me žifcira i ja bi to povadil van, al se je našel pametnjakovič prijatelj i rekel: pa daj odseči lucnje i ostavi samo panja na visini doljnje žice i na to si nacepi kaj očeš( rizvanca grašecinu i sli.) sad me zanima jel bi to štimalo. i kad bi to dalo roda?  bil bi jako vesel da ne moram vadit panjeve van nego ovak nekej polu-gotovanski izvesti.
 Fala unapred!