Moj prvi trs

[Quercus]

Stavovi "Europe" su se znatno promijenili. I to ne od skora, već duže vrijeme se radi na "novim" sortama, interspecijesima, hibridima, i koje čemu drugom, a u cilju povećanja kvalitete, smanjenja osjetljivosti.....
Postoje već prekrasni nasadi, a vina dobivena od njih ne odksaću kvalitetom niti sastojcima za onima dobivenim od "europskih" sorata.
I ja imam posađen "nasad" od 10 sorata dobivenih prošle godine iz Francuske, jako zanimljvi, 5 stolnih, 5 vinskih tek tako za dušu.
No, kad smo i kod naših toliko u zadnje vrijeme omalovažavanih Izabela, Direktora, Noa.....vani su se stavovi kompletno promijenili, cijena grožđa je nerijetko veća od "plemenite" loze, vino se posebno deklarira, ima posebnu cijenu.
Samo treba promijeniti stav u tehnologiji prerade, zahtijevnije su puno od "plemenitog" grožđa, ali svakako imaju svoj dio "publike".
Samo čekam zakašnjelu reakciju u Hrvatskoj i bum kroz kojih 5 godina kada će većina biti iskrčena

[frabrne]

nisam htio provocirati onim napisom o direktno rodnim hibridima vec samo potaknuti odgovor koji je quercus napisal, naime, koliko je meni poznato u mađarskoj (a i ona je sada dio eu) i u austriji je dozvoljena proizvodnja i prodaja vina od direktno rodnih hibrida, vino od izabelle u austriji ima cak vece cijene od kvalitetnih vina proizvedenih od sortnog grožđa samo mu se nemogu sjetiti imena jer ima po onoj njihovoj šašavoj gramatici više spojenih riječi koje bi u prijevodu znače nešto kao mirišljavo plavo vino. u mađarskoj sam prije kupoval posebno sredstvo za špricanje direktora koje sprečava opadanje bobica koje je jedina veca mana bijelog direktora kojeg ja imam (noah ili kako ga mi zovemo hotela) sada vec dvije godine probam sa switchom, ali nije to to, sve mi se čini da budem moral opet skoknuti do mađarije slijedece godine. za brajde a posebno tako male mislim da je izabela (od crnog) ili delaware (od bijelog ) najbolji izbor jer su obje sorte među najotpornijim i na brajdi ne iziskuju nikakvu posebnu brigu. brajde od njih imam doma na vrtu i njih uopce ne spricam već samo ako je potrebno (to mi se dogodilo ove godine ) u slučaju napada grinje šiškarice (na dellaware-u dok izabelu ni to ne ne napada) mehanički odstranim napadnute listove, pa kad god zaželiš možeš ga otrgnuti grozd bez da moraš paziti na karencu, pranje i ostalo. ako nisi uspio nabaviti sadnicu javi mi se na proljeće (prije rezanja) pa ti nekako dopremim u metropolu par lucnjeva (loclina) jer se on najbolje prima. za sađenje je najbolje odrezati dio dvogodišnje loze (cca 5-6 cm) sa jednogodišnjom koja opet je najbolje da ima bar šest pupova tako da barem dva pupa staviš u zemlju a  četri iznad pa ako sva četiri pupa potjeraju donja dva otkineš i imaš vec višu lozu za brajdu. inače nedaleko od mene sam vidio brajdu od jednog jedinog trsa izabele dužine od barem 12 metara, ako ne i više. i na kraju onak usput jučer sam pobral jedan vinograd (od dva koje imam) i imalo mi je 17% sladora (po babou) što je za direktor izvanredan rezultat jer kod njega se obično kreće do 15.

[Razor]

Za sokove i svježu potrošnju te sorte nisu loše. A, sve dalje ovisi o pojedincu.
Zamislite sad jednog vinara u Francuskoj, koji ima višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina, da mu netko veli (odnosno natjera) da od sada isključivo proizvodi vina na bazi američkih sorata vin. loze (dakle direktora i sl. naziva te hibrida). Mislim da bi se čovjek vjerojatno ubio.
Osobno sam upoznao više ljudi, koji osim ovog gore napomenutog ne žele ništa drugo piti.
Ali, stvar vinske kulture, koju ovaj forum propagira je ipak nešto drugo i mislim da bi se toga ipak trebali držati!!!

[Quercus]

To govore stari vinari koj inisu vidjeli niti probali nove hibride koji imaju u sebi više domaće loze nego američkih predaka, ali toliko da su puno otporniji na bolesti i štetnike.
Slijepa deguistacija prošle godine u bordou od nekoliko desetaka uzoraka, razni enolozi i stručnjaci i nitko nije mogao prepoznati vino od hibrida i "klasična" vina.

[mlado vino]

Postovanje ljudi, vidim da sam na pravom mjestu. Pokusavam da se pripremim za sadnju prvih trsova, ali prvo prikupljam informacije. Sjeverozapadna Bosna, vec postoje brojni vinogradi, ali nista organizovano, tesko je doci do informacija o odgovarajucim sortama. Gdje je najbolje obratiti se, po vasem misljenju, literaturi ili ljudima koji su vec probali i imaju odredjeno iskustvo, koja je kolicina preporucena za probu. Imam otprilike 1 ha odgovarajuceg zemljista, sa uradjenom analizom itd.
Unapred zahvalan.

[bićerin]

zato kod mene u dalmaciji nema dileme, ja sam ove godine posadio 1000 trsova plavca malog.
Dosadilo mi plaćat puno za nikakvu kvalitetu grožđa. Sad se triba strpit još par godina...

[Tudum]

počeo sam čistit jedan breg pa me zanima koliko trsova moram posadit da bi za koju godinu imao 400-500 litara vina za vlastite potrebe

[Razor]

200 za slankamenku, 500 za traminac, kužiš red veličine?
Nisi naveo sorte koje te zanimaju!

[Tudum]

od crnih sorti frankovku ću sadit 100 %,a bijelo najvjerojatnije škrlet.....e sad,koliko toga treba....reci mi nešto o toj slankamenki....i neku preporuku što bi valjalo posadit jer sam početnik, kao što mi i ime kaže tudum ,

[Razor]

Slankamenka ti je sorta za stolna vina. Puno rodi, kvaliteta nikakva, mali šećer. Jedna od srpskih sorti koje su se mahom sadile sedamdesetih i osamdesetih jer nije bilo drugih. Zaboravi to.

• Za bijele sorte koje rode za dobar gemišt - graševina, šipon, kraljevina, veltlinac, škrlet.
• Za visokokvalitetne sorte za još bolju kapljicu - rajnski rizling, chardonnay, zeleni silvanac, kerner, bijeli pinot, rizvanac.
• Za vrhunske bijele sorte - sauvignon, traminac, sivi pinot, muškat žuti.

Neki se neće složiti, ali ovo je moje mišljenje, s brojnih izložbi vina. Ovako nekako ti ide i rodnost, od većeg prema manjem.
Već sam govorio, odi na lokalnu izložbu vina, probaj više sorti, šta ti se svidi posadi! Ipak ćeš ti to piti, a ne ja! Ovisi o sorti, koliko ti rodi. Isto tako način uzgoja, mehanizacija koju ćeš koristiti. Od jednog trsa možeš dobiti od 0,7 - 2 l mošta. Ovo je jako u grubo.

[zorangerac]

da li neko moze da mi objasni kako, koliko i odakle se sve uzima uzorak zemlje za analizu tla za buduci vinograd.
pozdrav svima

[Razor]

da li neko moze da mi objasni kako, koliko i odakle se sve uzima uzorak zemlje za analizu tla za buduci vinograd.
pozdrav svima

http://www.vvvforum.eu/index.php?s=538
http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/analiza_tla.asp
http://www.pfos.hr/~vladimir/Analiza_tla/uzorci.pdf

[Orahovićan]

Pozdrav svima !
Iako baš nisam u cvijetu mladosti, ipak sam odlučio podići mali vinogard čisto radi hobija. Mi Slavonci ne znamo živjeti ako nešto ne radimo. Pošto se u vinogradarstvo ipak ponešto razumijem odlučio sam prelistati literaturu pa sam tako na nagovor djece dospio na internet. Priznajem da ovdje nisam na svom terenu i možda nisam pogodio forum, ali bit ću zahvalan za svaku informaciju koja mi može pomoći. Parcela na kojoj želim podići vinograd ima 6 m. širine i 100 m. dužine, ali je položaj izvrstan( sjever - jug). Zbog  izvrsnosti položaja me oba susjeda i lijevi i desni odvraćaju od mog nauma i nude da oni kupe parcelu. Teren se nalazi na brežuljku i vinograd će čitav dan biti izložen suncu. Mene zanima dali na tako maloj širini muže uspjevati 3 reda loze ako je razmak između redova 1,5m.? Naravno da međurednu obradu mislim vršiti motokultivaturom. Samo da još napomenem da se to sve nalazi u Orahovičkom vinogorju. Radovat' ću se svakom komentaru.

[zorangerac]

bravo mavucini
naum je dobar, ali nezaboravi onu hercegovacku izreku> ko voli da radi-vinograd nek sadi>
naravno da bi bilo bolje da je plac siri,ali kad nije.... sta je, tu je...
samo naprijed
moj skroman savjet >neprodaji-sadi>
sa srecom
zorangerac@yahoo.com

[br-oz]

O hibridima ja ovoliko - Zagorje :
Na jednoj od 4 parcele  čuvam radi čiste nostalgije ili kao neku arhivu slijedeće sorte direktora iliti direktno rodećih hibrida:
( svaka loza koja nije cijepljena je DIREKTOR, dakle nema posrednika-podloge )
TUDUM ili NOHA može biti bijeli - grozdovi se osipaju u zrelosti, prati ga predrasuda da ima žuti i zeleni što nije istina već ovisi o tome gdje raste, sunce-hlad, vino ima prepoznatljivu ne baš dopadljivu aromu.
                                   crni - naziva se i SEKSARDA. Bujnog rasta, može i u hladu ( kao brajda ). Grožđe vrlo ukusno za zobanje, tanje pokožice od izabele. Vino donekle prihvatljive , naglašene arome - neki ga ne podnose.
                             IZABELA - crni hibrid ( dir. ) najbujnijeg rasta, ko vrba, s desetinama proljetnih izboja po stablu, u zrelim grozdovima često ima podosta zelenih bobica, ugodna je mirisa, neki vole to vino, za zobanje baš i nije zbog debele pokožice koju mnogi ispljunu kod jela ...?
                         DELLAWARA - srednje bujan trs, grožđe nalik bijelom tudumu , ali se ne osipa. Vino i zobanje: ni vrit ni mimo !
                           FRANCUZI -  bijeli i crni. Luda loza ! Raste ko blesav, špricanje skoro nepotrebno ( od Cu požuti ), kasno dozrijeva, krupne koštice, slab radman, može ostati na brajdi i preko zime,vino bezlično, da i trs pun zaperaka .
                              OTELO - ili hotela ponegdje ( Othelo - W. Shekspeare - Crnac )...dakle crna sorta sitnih bobica, bojadiser, neutralna okusa, čupavog rasta s tankim, mekanim mladicama koje treba stlno vezati jer padaju po tlu, sa bezbroj izboja i zaperaka...živa napast.
                            Svi hibridi  razmnožavaju se lako i jednostavno: grebenicama ( povaljenicama ), korjenjacima i reznicama . Ovo samo za informaciju jer je njihova sadnja i širenje nasada zabranjeno - za sad !