Vi ocevidno razgovarate o stolnom vinu koje je u bacvi iz NDH bolje nego u inoxici ako se uspije bacva drzati zdravom. Francuzi kazu da bacva drvena/hrastova/barrique nakon pet odlezanih i odnjegovanih vina moze ici do bacvarovog pomocnika da ju prepila te je koristiti za cvijece ili dekoraciju. Govorimo o vinima boljim od stolnih vina. Dosta Grand Cru vina u Bordeaux-u koriste bacvu samo jednom i potom je prodaju za 1/3 nabavne cijene.Buducnost je u oplemenjivanju vina u inoxicama duzicama cija se povrsina izracuna da bude "kao u bacvi drvenoj" te se drzi po volji i uz stalnu kontrolu.Tzv cips je za stolno vino i za pajdase a ne za malo bolja vina.
Velika vecina HR (na jugu) crnih vina koje idu na trziste ni ne vidi drvo te se ta mikrooksidacija vrsi kako "da Bog i kuca" u inoxu. Cuo sam da talijani namecu tu mikrooksidaciju sitnim cijevcicama izravno u vino???Dok inox nije dosao u upotrebu bilo je puno octa kod nasih (vikend) vinara na jugu a sada ga nema ni za lijekaAlternativni barrique dodaci poput dugica koje bi se stavile u inox bacve ili stare drvene 'izdusene' bacve mogu samo pomoci koristeci postojecu infrastrukturu a dozira se po zelji korisnika. U svakom slucaju ono sto se ocekuje od alternative barrique je diskretnost lijepih okusa. Francuzi drze da drvene/hrastove bacve nakon 5-6 odnjegovanih vina nemaju sto vise dati u konobi te ih ima kupiti "za dva solda" za ukras, posaditi cvijece itd. Kod nas besparica i kriza tjeraju na pomocna rijesenja te ne cudi vidjeti bacve iz NDH-azije koje sluze svrsi. Ima dosta HR vinara koji zele pokazati da obnavljaju svoje zalihe drvenih bacava te prodaju po tri cetiri bacve od stotinjak koliko ih imaju a sa drugima se snalaze kako znaju i umiju.
Ja takodjer definitivno ne bi stavljao u inoks nikakve duzice i slicne efekte. Slazem se da barrique ne donosi nista osobito vinu, osim sto moze maskirati niz losijih, ali i boljih osobina vina. Ja definitivno vise necu tako skoro kupiti barrique bacvu, ali svakako hocu pravu hrastovu bacvu jer je ona nezamjenjiva za crno vino. Jedino sto vjerujem je da ce vrlo skoro u modi biti inoks spremnici sa hrastovim duzicama koji ce se moci mijenjati. Tako ce jedan dio spremnika zapravo biti drveni, ali mnogo prakticniji od zatvorene drvene bacve. Tu bi mozda tehnologija mogla imati bitnu ulogu da poveze ulogu drva sa prakticnoscu koristenja i odrzavanja inoksa.....
Imam jedno pitanje u vezi održavanja drvene bačve.Na internet stranici http://www.vvvforum.eu/index.php?s=329 ali i u knjzi "Podrumarstvo" od Milorada Zorinčića lječenje drvene bačve je opisano na isti način, imam nekih nejasnoča pa ako mi može netko pomoči...Imam 200 l drvenu bačvu koja je octikava u njoj držimo direktor mi ga zovemo Francuz, i iz njega nakon fermentacije kuhamo rakiju. Ove godine stari nije stgnuo skuhati rakiju pa je bačva dobila po piksi tj octikava je. Ja bi je probao izljčiti jer za mjesec dana imam berbu ovogodišnjeg francuza iz kojeg bi volio proizvesti rakiju. Evo što piše , podebljane stvari mi nisu jasne... Liječenje octikavih bačava Bačvu isperemo hladnom vodom, zatim ulijemo vruću vodu u kojoj smo prethodno otopili sodu - natrijev karbonat (Na2 CO3). Valja uzeti 5%-tnu otopinu, znači na 100 litara kipuće vode 5 kg sode. Tada zatvorimo vratašca i otvor bačve te valjamo bačvu oko 2 sata, povremeno je premještajući s dna na dno. Za to vrijeme tekućina se u bačvi omlači (ne otvarajte prije jer hlađenjem se vrata i bačva nejednoliko stežu i ne prianjaju jedno uz drugo). Nakon dva sata tekućina se izlije. Na otvor - vrata ubace se 2-3 lopate opranoga sitnozrnatog šljunka i oko 30 litara hladne vode, bačva se zatvori i sluzava površina bačve valjanjem ostruže od sode. Kad provjerite da ste unutarnju površinu bačve dobro oribali šljunkom, ispustite sve na otvor vrata u neku plastičnu posudu i prelijevanjem tekućom vodom isperite šljunak da biste se ponovno mogli koristiti njime. Jakim mlazom hladne vode isperite unutrašnjost bačve da površina iznutra bude potpuno čista. (Ovo je također jedan od načina ovinjavanja nove bačve.) Ako je bačva jako octena, ovaj postupak ponovite još jedanput. Kad je bačva tako izlužena i raskužena (dezinficirana), iz drveta treba ukloniti sodu. Zato bačvu isprite 5-6 puta vrućom vodom i isto toliko puta hladnom. Nakon toga bačvu punu hladne vode ostavite preko noći, pa je ispraznite sutradan. Tako uređenu površinu drva iznutra treba dokiseliti ispiranjem otopinom vinske kiseline, ovisno o veličini bačve. Za manje bačve uzmemo 10 litara hladne vode, u kojoj otopimo 5 dag vinske kiseline, a za veće bačve trebamo. dakako, veću količinu te otopine. Ako se to ne učini, bačva će poprimiti kiselinu od prvog vina koje uđe u tu bačvu, pa će vino postati blaže kiselo. Dok se bačva ocijedi, žičanom četkom odstranite rđu s pločice na unutarnjoj strani vratašca. Kad su vratašca osušena, prelijte samo pločicu otopljenim parafinom, tako da se parafin prihvati za hrapavu površinu drveta na rubu udubine u kojoj je pločica smještena. Kovinasta (metalna) pločica može se obojiti bojom - lakom za potrebe prehrambene industrije (talatin bijeli - 636). Lojem namažite 1 cm rubne površine vratašca bačve (prema van). Umjesto loja sve se više koristi specijalna masa slična plastelinu koja se može nabaviti u fitoapotekama. Zatvorite osušenu bačvu i na otvor unesite upaljene sumporne vrpce, jednu na 100 litara zapremnine bačve. Moje je pitanje zbog čega se koristi šljunak, ako se soda ispire pomoču tople i hladne vode? Dali netko radi na taj način? Drugo pitanje je na koji način vi skidate vinski kanenac sa drvenih dužica bačve? Pokušao bi spasiti bačvu jer iz loše bačve ni rakija ne valja...
direktor je jedna sorta a takozvani francuz druga bar kod mene,nisu nimalo slični