Objavljeno je za studente. Nije to jedini pdf. ako nekoga zanima ima toga više na stranicama matičnog fakulteta.
Isto tako imam skripte iz vinogradarstva i vinarstva, pa ako kome treba, ili ako ga zanima, može me kontaktirati na navedeni mail, drage volje ću mu poslati šta imam 
Dok sam studirao, skupljao sam to i kopirao, kako došlo za ispit, tako i otišlo drugome. Otkako se počelo to objavljivati na internetu, počeo sam sve to automatski skupljati po kolegijima, sve šta mogu naći 
®alosno je šta iz većine predmeta, nije bilo literature, šta je na stranim fakultetima inače obveza predstojnika zavoda da ima svoju knjigu iz koje se studenti uče. Mogao bih neke stvari s podsmijehom navesti, ali neću kompromitirati profesore koji još predaju za mizernih 4-5 tisuće kn na faksu 
Iako je malo OT, svakako bi malo replicirao. Ne slažem se sa slijedećim;
- definitivno nema profesora na AF koji radi za 4-5 tisuća kn; profesorska zvanja su bolje plaćena, pa čak i asistenti prelaze granicu od 5.000,00 kn (možda su ispod samo ono koji nemaju 100% ispunjenu satnicu, a takvih je malo nakon uvođenja Bologne

)
- radio (predavao) sam i vani (Italija, Kanada) i malo koji predstojnik zavoda (ja to nisam bio) ima "svoju" knjigu. Ono što se sada često sporim sa mojim studentima je način studiranja (što se značajno razlikuje od učenja; čovijek prestaje učiti oko 15-18 godine, a nakon toga treba početi raditi i/ili studirati).
Na studiju su česta dva slučaja:
a) brzo pisanje (profesor priča,svi pišu (iako je sva ta teorija već negdje objavljena i dostupna) i definitivno nema veze sa studiranjem; pisanje se uči u početnim razredima osnovne škole. Izričito zabranjujem mojim studentima da glume daktilografe na predavanjima. Preporuka takvim predavačima; snimite audio materijal i pustite studentima na predavanjima, ionako već 20-tak godina priča je ista, a slobodno vrijeme utrošite na kavu i novine

b) predavanje teorije. Paralelno sa učenjem pisanja uči se i čitanje; znači svi koji su već upisali neki studij znaju čitati pa tu teoriju mogu pročitati iz već objavljenih materijala (knjiga, skripti i ostalo)
dok je treći slučaj, iznimka, vrlo rijetka iznimka
c) predavanje znanja/iskustva koje nije napisano u literaturi. Finesa je ono što čini razliku, od prosječnog i vrhunskog stručnjaka.
Evo primjera. 1999 i 2000. godine proveo sam istraživanje o akumualciji monoterpena (aromatskih sastojaka) u sorti Muškar ruža (crveni) tijekom dozrijevanja (objavljeno u Australiji i Italiji). Važna finesa; prije tehnološke zrelosti (7-10 dana prije, ovisno o klimatskim uvjetima) vrhunac je akumulacije monoterpena, te onda dolazi do drastičnog smanjenja monoterpena. Što to znači? Znači, ukoliko se želi iskoristiti maksimalni potencijal sorte (za ovu sortu je bitna muškatna aroma) onda se mora brati prije tehnološke zrelosti. A što je sa niskim šečerom i višim kiselinama? Brati (mješati mošta) sa pratećom sortom (20-30%, koje će biti prezrela (visoki šečeri) niske kiseline) i koja će osigurati masi mošta optimalni odnos šečera i kiselina, a neće moći istisnuti (pokriti) aromatski potenicijal Muškata ruže. Rezultat vrhunsko vino, Moscato Rosa San Michele al Adige, 0,25 L, cca. 80 EUR. (upravo zbog tog vina provedeno je istraživanje na Muškat ruži).
Ovo se ne čita u knjizi, ali "predstojnik" zavoda to mora znati (nisam slušao VInarstvo na redovnom studiju na AF).
Eto to je finesa, to čini razliku (i onda neki govore o kasnoj berbi Muškata ruže; pa najjeftiniji šećer imam u obljiženjm Konzumu)... imam još al' neke ljubomorno čuvam

Pa čak i neke banalne stvari; visina prve žice (glavne) u vinogradu (naročito kod Guyota i kordonaca)?
Što kaže literatura?
Ni vinogradarstvo nisam slušao na AF

Evo odgovora: u visini struka (radna visina rezidbe i berbe) gazde (ili glavnog radnika) u vinogradu. Baš me briga ako će u moj vinograd doći raditi patuljci ili divovi; mene leđa neće boliti

. Nikakve definicije 60-70-80-90-120 cm

Neću više
