Kruška

[vilijamss]

®elim podići voćnjak starih krušaka (stablašica), pa me zanima dali mi netko može savjetovati:
- gdje mogu nabaviti divlje kruške za podlogu,
- koje stare sorte kruška preporučate za rakiju, a koje za konzumaciju,
- gdje bi se mogle naci plemke ili gotove sadnice starih sorti krušaka,
- što znate o kruški "Tepka",
- imate li iskustva sa ponašanjem vilijamovke koja bi bila uzgojena na sjemenjaku + dunja i da li u tom uzgojnom obliku može opstati u ekološkoj proizvodnji! Hvala svima.

[Razor]

imate li iskustva sa ponašanjem vilijamovke koja bi bila uzgojena na sjemenjaku + dunja i da li u tom uzgojnom obliku može opstati u ekološkoj proizvodnji!

Može se koristiti posrednik, ali ne bih ti to preporučio osim ako je sam ne nacijepiš, jer ćeš naići na sadnicu koja košta 50 kuna upitne kvalitete, možda i više. Na dunju idu Gellertova ili Pastorčica ( ima još par sorata koje mogu poslužiti za to, ali ove su najčešće) pa onda Viljamovka. Problem je ako ideš sam cijepiti, što trebaš dvije godine da ti naraste sadnica. Na to si vjerojatno mislio jer ova kombinacija sjemenjak + dunja nema smisla. Ili je sjemenjak ili je dunja s međupodlogom.
Sa samom dunjom Viljamovka nije kompatibilna. Viljamovku treba jako dobro održavati, posebno rez i dobra gnojidba jer zna zaostati u rastu u suprotnom.
Ako ti već druge budu na sjemenjaku, onda nema razloga da ti viljamovka bude na nečemu drugome.

gdje mogu nabaviti divlje kruške za podlogu,

U rasadniku ( ne dućanu). Ako si blizu Zg-a, preporučam AgroCara, Bistranski Novaki

koje stare sorte kruška preporučate za rakiju, a koje za konzumaciju,

Ovisi o tvojoj preferenciji, prvenstveno. Nisam ljubitelj rakija pa stvarno ne znam od koje sorte osim viljamovke ispada dobra rakija.
Šta se tiče sorti za jelo ima jedno petstotinjak sorata, a dijele se na puno načina. Pročitaj si neku knjigu o voćarstvu malo više o sortama krušaka. Monografija o krušci od Rafaela Glihe npr. Tepka kruška i Viljamovka nisu jedine.

gdje bi se mogle naci plemke ili gotove sadnice starih sorti krušaka,

Stare sorte krušaka su većina. Vjerojatno ne znaš ali jedna Krasanka ( Passe Crassane) potječe od 1845., Hardenpontova 1759. Pastorčica 1760 godine, Boskova bočica 1793, Fetelova 1866 ( Abbe Fetel), a te sorte se i dan danas uzgajaju u intenzivnim nasadima širom svijeta.
Viljamovka žuta datira od 1770.g, pa čak ni jedna crvena viljamovka više nije tako mlada sorta ( 1938.g).
Tako da mi nije jasno ovdje na kakve ti to stare kruške ciljaš
Ovih krušaka, a i mnogo drugih imaš u svakom rasadniku i trgovini sadnicama.
Novih sorti ima puno, ali sve više su prisutni i brojni poboljšani klonovi starijih sorti pod licencom.

- što znate o kruški "Tepka",

Ne puno, osim da obilno rodi, daje sitan plod zelene boje i većinom se koristi za rakiju.
Stolne osobine ove sorte nakon ovih prije navedenih su po meni zanemarive.

[vilijamss]

Razor, hvala ti na interesu i savjetima za rješavanje mog problema, al daj mi još pojasni slijedece:
-   u svoj literaturi se navodi na vilijamovka na sjemenjaku bez posrednika ne uspijeva, al koliko sam razumio iz tvog odgovora, ne preporucas da se ista cijepi na dunju kao posrednik, pa mi reci, s obzirom da bih sam želio cijepiti sadnice, kako da proizvedem (na kojoj podlozi i s kojim posrednikom) visoko stablo vilijamovke?
-   imas li mozda iskustva s otpornošću na bolesti tako dobivenih visokostablašica vilijamovke, poglavito s otpornošću istih na kruškinu buhu,
-   imam knjigu Rafaela Glihe, imam i voćnjak vilijamovke u intenzivnom nasadu i dosta mi je vječitog tretiranja zaštitnim sredstvima, želim podići voćnjak sa sortama koje su se održale bez tretiranja zaštitnim sredstvima, jedna od tih sorata je, pouzdano znam ta kruška koju u našem narodu zovu «Tepka», u knjizi I.Radića iz 1912.g. ista se naziva i «Normenska moštvenica», a pročitao sam i o još 20-tak vrsta sličnih sorata koje ja nazivam starima, a ove koje si ti naveo isti nigdje ne navodi, mada ja ne osporavam točnost ovih tvojih navoda, a također i ne osporavam da su ove tvoje kvalitetom ploda sigurno bolje, ali daj mi reci koju od tih tvojih sorata je moguće uzgojiti kao visokostablašice, bez tretiranja zaštitnim sredstvima.   

[Misan]

Pozdrav vilijams,

Kod mene u selu ima nekoliko stabala kruške tepke. Stabla su vrlo velika, a plodove ljudi koriste prvenstveno za rakiju i kažu da se od njih dobije odlična rakija. Ove godine rodile su obilno. Imam doma na kompjuteru članak o tepki iz večernjeg lista gdje piše da je jedna žena napisala diplomski rad o kruški tepki. Ako te interesira mogu ti ga poslati na mail.

[Razor]

Razor, hvala ti na interesu i savjetima za rješavanje mog problema, al daj mi još pojasni slijedece:
-   u svoj literaturi se navodi na vilijamovka na sjemenjaku bez posrednika ne uspijeva, al koliko sam razumio iz tvog odgovora, ne preporucas da se ista cijepi na dunju kao posrednik, pa mi reci, s obzirom da bih sam želio cijepiti sadnice, kako da proizvedem (na kojoj podlozi i s kojim posrednikom) visoko stablo vilijamovke?
-   imas li mozda iskustva s otpornošću na bolesti tako dobivenih visokostablašica vilijamovke, poglavito s otpornošću istih na kruškinu buhu,
-   imam knjigu Rafaela Glihe, imam i voćnjak vilijamovke u intenzivnom nasadu i dosta mi je vječitog tretiranja zaštitnim sredstvima, želim podići voćnjak sa sortama koje su se održale bez tretiranja zaštitnim sredstvima, jedna od tih sorata je, pouzdano znam ta kruška koju u našem narodu zovu «Tepka», u knjizi I.Radića iz 1912.g. ista se naziva i «Normenska moštvenica», a pročitao sam i o još 20-tak vrsta sličnih sorata koje ja nazivam starima, a ove koje si ti naveo isti nigdje ne navodi, mada ja ne osporavam točnost ovih tvojih navoda, a također i ne osporavam da su ove tvoje kvalitetom ploda sigurno bolje, ali daj mi reci koju od tih tvojih sorata je moguće uzgojiti kao visokostablašice, bez tretiranja zaštitnim sredstvima.   

Sorte krušaka uspijevaju na sjemenjaku Pyrus communisa. Za nashi sorte je bolja Pyrus caleryanna
Možemo mi razgovararti o tome koja je bolja od Pyrus vrsta za podlogu, ali konkretno što se tiče Viljamovke razvijene su razne podloge za nju pa čak i sorte ( William´s compatibile) koje mogu i na dunju direktno. Podloge OHF selekcija su kompatibilne s Viljamovkom. Šta se sjemenjaka tiče za viljamovku je čak razvijen vlastiti sjemenjak kao podloga - Bartlett seedlings. Dakle ova priča da viljamovka ne uspijeva na sjemenjaku nije točna. Treba napomenuti i to da sjemenjaci kruške ne vole teško i glinasto tlo.
Ono šta ti stalno miješaš je međupodloga na dunji. Međupodloga ( posrednik) se radi na dunji, a ne na sjemenjaku.To se radi tako da se na dunju nacijepi kompatibilna sorta - Gellertova( Hardijeva), Pastorčica, Santa Maria, a na nju onda opet Viljamovka ili Boskova bočica. Dosta je samo staviti komadić od međupodloge da nije direktno na dunji.
I to je moguće danas u jednom potezu napraviti ako znaš tehniku.
Kao šta sam spomenuo, ima novih podloga, ali sve to treba isprobati i provjeriti u lokalnim uvjetima prije nego šta se ide u neku veću proizvodnju.
Probaj na BA-29 ( provansalskoj dunji ) uzgojiti Viljamovku, nije skroz kompatibilna, ali rezultati nisu loši.
O kompatibilnosti podloga za sorte krušaka bi mogli do jutra razgovarati, posebno viljamovke.

Kruškina buha je problem malo veći. Bez dosta znanja i borbe na svim frontovima ( integrirana zaštita) teško ćeš je se riješiti bez obzira na to kako je kruška cijepljena. Njena pojava i širenje u nekom voćnjaku je uvjetovana nedostatkom prirodnih neprijatelja, koje smo suzbili nepotrebnim prskanjima. Mislim da je to ovdje  i tvoj slučaj.
Dok se toga ne riješiš zaboravi ekološku proizvodnju. Već sam napisao da je većina krušaka stara, ali ne vidim smisla uzgajati nekakve arhaične i napuštene sorte. Ne znam ni gdje ćeš ih naći, a kamoli kako se ponašaju u uvjetima bez zaštite.

[vilijamss]

Hvala razor, puno si mi pomogao, doista se vidi da poznajes problematiku. Mislim da ću ostati kod odluke da posadim krušku tepku čija 2 stabla imam u dvorištu.

[milan]

za koju visinu stabla da se opredelim, posadio sam jednogodišnje morettinijeve na dunji ba-29, i dvogodišnje boskove bočice na div. kruški... svakako planiram ograđivanje voćnjaka (zec.. niske grane....). jasno mi je da nisko stablo pojednostavljuje berbu, prskanje... rezidbu... ali sam uticaj na količinu i kvalitet roda me interesuje (šta dobijam sa niskim, a šta sa visokim stablom) rastojanje između sadnica je 1.5-2 m, između redova 4 m. da li ću dobro da uradim ako morettinijevu ostavim na nekih 1.5 m visine...................?

[Razor]

Sa ovim razmakom unutar reda igra vam samo niži uzgojni oblik, odnosno slabo bujniji.
Za Morettinijevu je  najniža granica unutar reda na BA-29  2m. No, za Boskovu na sjemenjaku ispod 3-3,5 m udaljenosti ne valja.
Visina stabla vam ovisi o uzgojnom obliku, armaturi, strojnoj obradi!
Ako je nakakav slobodni uzgoj, visina od 1 - 1,5 m nakon sadnje za formiranje krune i prvih kosturnih grana je otprilike to šta tražite. Ako nije, postoje točne specifikacije uzgojnih oblika.
Šta se tiče rodnosti, i broja stabala po hektaru, formula je uvijek jasna. Manjih stabala više stane, nego velikih, a rod je ukupno veći i još više kvalitetniji! Boskova bočica nažalost nije kompatibilna s dunjom, i potreban joj je veći razmak na pyrrus communisu, tj divljoj kruški. BA 29 vam je inače provansalska dunja.
Bilo bi vam najbolje da na jedan red posadite posebno boskove, a  na drugi red posebno morettinijeve sa različitim razmakom unutar reda pošto nije ista podloga!

[petrova.gora]

moje kruske i jabuke su momentalno u cvetu. sve je to mali rast i vrlo gusto nabijene (zasadjene) da cak izmedju nekih ne mogu se provuci a da mi guza ili stomak ne zapinju za grane. sve su dobro prezivele zimu izuzev jedne koju je zec svu obrsteo i to svake godine a narocite ove prosle zime jer smo imali vrlo visoki sneg tako da je zeko vrlo lako dohvatao grane.

    problem je sto nema pcela izuzev samo jjedna velika ona debela sto zuji i svima komanduje i ne znam da li ce mi polinacija biti u redu.

    volim ove moje male vocke jer ne moram tegliti lotru ako hocu sto da proverim na vrhu stabla.
najvise volim ovu malu Vilijamku koja mi je u visini grudnog kosa a radja kao luda. jedino sto deca iz komsiluka vole da ih miluju i glade jer su im na dohvatu ruku. ma nije ni to lose deca su svacija radost.

    pozdrav

[DarzaJ]

moje kruske i jabuke su momentalno u cvetu. sve je to mali rast i vrlo gusto nabijene (zasadjene) da cak izmedju nekih ne mogu se provuci a da mi guza ili stomak ne zapinju za grane. sve su dobro prezivele zimu izuzev jedne koju je zec svu obrsteo i to svake godine a narocite ove prosle zime jer smo imali vrlo visoki sneg tako da je zeko vrlo lako dohvatao grane.

    problem je sto nema pcela izuzev samo jjedna velika ona debela sto zuji i svima komanduje i ne znam da li ce mi polinacija biti u redu.

    volim ove moje male vocke jer ne moram tegliti lotru ako hocu sto da proverim na vrhu stabla.
najvise volim ovu malu Vilijamku koja mi je u visini grudnog kosa a radja kao luda. jedino sto deca iz komsiluka vole da ih miluju i glade jer su im na dohvatu ruku. ma nije ni to lose deca su svacija radost.

    pozdrav

Bilo bi vrlo lijepo da baciš na forum koju fotografiju tih tvojih voćkica.
I ja planiram da moje prošlogodišnje posađene voćkice budu nižeg rasta kao što reče da se ne moram penjati po ljestvama.
P.S. Uhvati maticu i napravi si košnicu.

[Razor]

Oprašivanje manjeg broja voćki se može izvesti i ručno ako nema pčela ili bumbara, običnim finim i novim kistom, onim za vodene bojice ili tempere koji ima svaki osnovnoškolac za likovni.
Dosta je samo lagano s njim proći po prašnicima i tučku(plodnici) na cvijetu. Ja sam tako godinama limune u stanu oprašivao.
Treba samo ići na preskokce s jednog stabla( prašnici) na drugo( tučak) i obratno ako voćka nije samooplodna. Naravno i da su različite sorte prvog i drugog stabla.

[petrova.gora]

mnogo pcela je nastradalo od bolesti u americi i pomalo se to siri i zahvata ovaj deo juznog ontarija i nije vise lako iznajmiti kosnicu pcela za oplodnju vocaka.
pre sam znao iznajmiti samo jednu malu kosnicu u ceni od 120   dolara za 2 meseca ali ove godine je nestasica a cena je skocila do 270 dolara. nemam ja veliki vocnjak vec nekoliko krusaka i jabuka samo da ne zevam u plavo nebo i tako sam ove godine ostao na "los" - nista.

e, sada da vam kazem sta sam radio; ne znam kako se kaze na hrvatskom jeziku ali ono cime se ciste uha, ja to uzmem umesto kista i tako pocnem da se pretvaram u pcelu; od cveta do cveta i toliko me to bilo obuzelo i zbunilo da sam cak isao sa kruske na jabuku:-)

moje kruske su mahom savijene grane na dole da tako ako rode izgledaju vrlo privlacno i negde u Augustu ja skupim nekoliko prijatelja po zadi kuce na rucak (party) a u stvari meni je samo da oni vide kako imam privlacne (umetnicke) kruske, ma nije mi do prijatelja:-)  , volim kada me pitaju kako su mi vocke idealne a ja se pravim "dasa" a blage veze nemam o uzgoju vocaka, ali tu i tamo nekako natamburam pa ispadne u redu.

pozdrav

[Razor]

Može i s tim štapićima za uši. Čuo sam za taj problem nestašice pčela u Americi. To ne sluti na dobro.

[DarzaJ]

Kad več spominjete pčele, ja sam primjetio ovo prolječe kad su večena vočaka procvjetala da je bilo vrlo malo pčela za razliku od prošle i predprošle godine kad su cijeli dan zujale okolo.
Bez obzira na to, između ostalih mladih krušaka imam i dvije velike stare kruške koje su prepune krušaka kao nikad do sada.

[ilija]

Pozdrav, planiram sada na jesen da zasadim sadnice obicne vilijamovke i crvene viljamovke, zanimam me da li je dobra kombinacija obicna+ crvena viljamovka za rakiju? Procitao sam na sajtu jednog rasadnika da je podloga za obicnu viljamovku dunja MA +kalud. divlja kruška a za crvenu viljamovku dunja MA + kaluderka. Malo me buni ovaj "+", da li neko zna o cemu se radi?