Cijena vinograda/voćnjaka ili koliko moj hobi košta

[VIKTOR]

Kvalitete izrade? Vrsta odnosno tip betona ovise prvenstveno o cementu, znam dosta građevinara i kažu da je našički cement kvalitetniji od bosanskog, talijanskog i mađarskog, a imamo ovih par riječica (Dunav, Sava, Drava..) iz kojih se valjda da izvaditi nešto kvalitetnog pijeska, ako mu kvaliteta ne opadne naglo kada pređe granicu u RH. ®eljezna armatura ne bi trebala biti u njima nego žičana i to koja je u trenutku betoniranja našpanana. Kada se stup napravi treba ga ne dirati 30 dana što vjerojatno mislite da nama Hrvatima najbolje ide. Ne znam što ste prezentirali i kakvi vas stupovi zadovoljavaju, ali meni ti stupovi po dimenzijama nemaju velike razlike.

[Quercus]

e kad uzmeš u ruku jedan profil i drugi, onda shvatiš u čemu je razlika i stvarno nema smisla da pričaš o nečemu i hvališ nešto što nisi vidio.

[VIKTOR]

Ne znam u kakavim profilima betonskih stupova govorite? 99% stupova su četverostranični i razlika može samo biti o širini stranica (debljini stupa), rasporedu rupa za žicu i  naravno duljini stupa. Nije betonski stup Coca-cola pa da nemamo recepta za njega.
Niti hvalim niti kudim nekog ili nešto, betonskih stupova sam se nagleda poprilično (nije stup kineski zid da se vidi jednim ili ni jednim u životu).
Ovdje ne govorim u stupovima koji se proizvode po dvorištima i garažama nego o stupovima koji se proizvode u jednako ozbiljnim firmama u kojima bi vi kupili vani.

[Zagorac]

Zanimljiva rasprava, smatram da se kod nas svakako može napraviti jednako kvalitetan stup, no sigurno će ispasti skuplji, jer Talijan ima modernu tehnologiju, banka ga prati, armatura se proizvodi u Italiji. Kod nas nitko ne proizvodi tako "kompliciran" proizvod kao što je čelična armatura, jer će ti banka, ako hoćeš modernu tehnologiju tražiti 5 hipoteka, dok ti za kredit za auto doma dolaze nuditi, cement je npr.u Trbovlju u SLO, sad je čini mi se francuski vlasnik, košta u rinfuzi 50 EUR/1 tona, platiš samo prijevoz i PDV pošto je roba iz EU oslobođena carine, ne znam pošto ga uvoznik dalje proda, sigurno je debelo zaradio, itd,itd. Taj betonski stup je kap u moru kad bi znali što se sve uvozi npr.znam: pijesak za mačke, vidio sam i uvoz sijena pa stari papir...npr. Slovenci za svoje supermarkete kod nas su uvezli doslovno sve kad su ih gradili i opremali, do zadnjeg šarafa, itd, itd. Od takvih stvari vas može samo glava nepotrebno boljeti

[Vinofil]

Čisto za informaciju ja betonske stupove sam pravim kod kuće, kao i velika većina u mom kraju... i nakon 20 godina i 2500 stupića imam samo par njih koji su napukli, i to zbog udarca traktorom ili oruđem. Meni dovoljon razlog da ni za živu glavu ne kupujem gotove stupiće... što nikako ne znači da oni nisu kvalitetni, al zašto mijenjati nešto što je dobro. 

[Zagorac]

Čisto za informaciju ja betonske stupove sam pravim kod kuće, kao i velika većina u mom kraju... i nakon 20 godina i 2500 stupića imam samo par njih koji su napukli, i to zbog udarca traktorom ili oruđem. Meni dovoljon razlog da ni za µivu glavu ne kupujem gotove stupiće... ±to nikako ne znači da oni nisu kvalitetni, al za±to mijenjati ne±to ±to je dobro.

Svaka čast, ja ću ih imati oko 100 komada u cijelom trsju.  kupio sam ih od poznanika koji se time bavi, jer za tako malu količinu mi ih se ne isplati raditi, samo da dodam da vjerojatno nemaš napinjače za armaturu kod betoniranja stupova i tu su ti možda nešto slabiji, ali nije tolko bitno, nego ako već nisi dosad to radio - stavljaj u beton vlakna od polipropilena ispade stup puno jači.

[VIKTOR]

Slovenci stoje tako kako stoje što kupuju svoje i samo svoje. Mi da pravimo supermarkete po Sloveniji (kad bi nam to Slovenci dopustili), kupili bi sve slovensko (da ih ne bi uvrijedili), a ako se uvrijede ona bi im dali Istre barem do Rovinja.
Svaka čast ljudima koji dokazuju da se može i sam napraviti stup isto jednako čvrst kao i uvozni.

[Dražen]

Smatramo da ovaj post, osim teme u kojoj se nalazi, zaslužuje Novi forum i Novu temu.

Molimo Forumaše da se uključe

Dražen

Smatram da je današnje vrijeme proizvodnje vina obilježeno konstantnom analizom i praćenja ispravnosti. Forumaši bi mogli imati nekoliko svojih članova koje bi administrator potvrdio, a koji bi obavljali forumašima analize uzoraka. Privatni laboratoriji koji obavljaju ove usluge variraju u dobivenim rezultatima, usluge preskupo naplaćuju čime odbijaju male vinare da kontinuirano prate proces dozrijevanja vina, naročito one koji imaju više posuda, tj. bačava. Savjeti koje takvi laboratoriji daju naplaćuju po koštovniku koji se bazira po satu kao jedinici vremena a iznose bajkovitih 150,00 Kn. Ne bi da mali vinari uspijevaju nuditi vina za 80 ili više kuna po litri. A prozvani laboratoriji dobivena sredstva ne ulažu u podrumare na realan način, pak svojim cijenama odmažu. Inače je vinarstvo malih i onih koji prave vino za svoje potrebe ugroženo visokim trgovačkim maržama od samog korijena, tj. sredstava potrebnih za uzgoj vinove loze i groždja pa do kraja, tj. proizvodnje vina. Npr.ove godine je izostao period hladnoće kroz 10 i 11mjesec što je rezultiralo produženim rokom mutnoće u 12 i ovom tekućem mjesecu. Iako mlado vino, ugodno ga je piti velikom postotku ljudi, a činjenica mutnoće lako se riješi filtriranjem pločastim filterima. No, udjite u trgovinu i naći će te 6,50 do 7,20 Kn po jednom umetku za filtriranje. Srednje finom filtracijom uspio sam jedva očistiti 150 lit vina, a za što mi je trebalo 14 filtera - 14 x 7,00 = 100,00 Kn. Ne računam vrijeme utrošeno za dva pretoka pred filtriranjem, s tim da je zadnji pretok obavljen 15 dana pred filtraciju. Pak da je cijena tog papirantog filtera 40% od navedene cijene sigurno ovu primjedbu ne bih pisao.
Još jedno iskustvo: u procesu fermentacije mošta prošle godine koristio sam selekcionirane kvasce lesaffre i vino je bilo s jako dobrim organoleptičkim svojstvima. Ove godine pred početak fermentacije zatekla me je činjenica da ovih kvasaca ima kupit uglavnom u skupom pakovanju od 10 ili 20grama dok je prošle godine dostupno bilo pakovanja od 500 grama. Pak je ove godine pakiranje od 500 grama bilo dostupno od Vrelka, uvozno punjenje kvasaca iz Danske i to za cijenu od 70 Kn po pakiranju. Vino je i ove godine postiglo zadovoljavajuće visoko organoleptičke karakteristike što otvara slijedeća pitanja: lesaffre u Hrvatskoj - tko ga licencira i što pakuju u svoju ambalažu; kolike su trgovačke marže - 100, 150 ili 300%; kako doći usitinu do pravog repromaterijala i zaobići trgovačke marketinške smicalice?
Mislim da bi forumaši trebali imati jedan svoj E-shop repromaterijala, jer jedino proizvodjač ulaže u vinogradarstvo i vinarstvo. Da trgovci ne ulažu odmah je vidljivo u autima koje voze - vozili bi i skuplje da im je veća marža!

[Razor]

Nisam ovo zamijetio. Hvala Trtaru. Ovo je živa istina, isto tako mislim.
Ja isto pijem svoje vino i kad uračunam troškove i hobi bez vlastitog rada i znanja ispada da pijem najskuplje vino. Puno ljudi smatra da je vino gotovo s berbom. Krivo! Pravi pakao tek onda ide. Nema pravog vinara koji barem jednu bačvu nije zeznuo! Volio bi osobno upoznati nekog tko nije.

[Zagorac]

Nisam ovo zamijetio. Hvala Trtaru. Ovo je živa istina, isto tako mislim.
Ja isto pijem svoje vino i kad uračunam troškove i hobi bez vlastitog rada i znanja ispada da pijem najskuplje vino. Puno ljudi smatra da je vino gotovo s berbom. Krivo! Pravi pakao tek onda ide. Nema pravog vinara koji barem jednu bačvu nije zeznuo! Volio bi osobno upoznati nekog tko nije.

Ovo je zanimljiva tema o kojoj možemo potrošiti par stranica, samo da dodam da se mi hobisti debelo razlikujemo od onih koji žive od toga jer ne moramo to raditi ak nam se ne da jer nam je to hobi, puno su manje količine u pitanju, tržište za prodaju nas ne zanima, a sad dal je to najskuplje vino kad bi to bilo kao što ti veliš onda da, ali ja drugačije razmišljam, tj. počeo sam unatrag par godina, evo npr. imam 500 trsova i prosječno 1.000 l, popije se , a kaj onda, da ga kupim po 10kn npr. to je 10.000 kn,dobro mozda bi se manje popilo da ga sam ne proizvodim, rad ne želim računati i to zato jer bi možda ganjao loptu umjesto toga ili sjedio po birtijama, vozio bicikl, skijao,ali i to košta možda više nego troškovi vinograda, niko me ne prisiljava radim iz užitka i opuštanja, bar se psihički opustim od svog posla, to je kaj se tiče mene hobista, a kaj se tiče profesionalaca tu se ne bi želio miješati, nije im lako, sjetim se samo poznanika koji radi u Makedoniji kad je rekao da je bilo crnog grožđa po 1kn/kg  kolko hoćeš, evo npr.ovo je copy-paste iz jedne studije procjene konkurentnosti Hrvatske prema zemljama Zapadnog Balkana (tak su napisali ) Ministarstva pojoprivrede iz travnja 2006. Ima o svemu i svačemu uglavnom ništa pametno za nas ovo je o vinu:

1.9.Vinsko grožđe i vino
Makedonija ima veliku prizvodnju vinskog grožđa i vina. Ova proizvodnja puno je konkurentnija nego u Hrvatskoj. Cijene vinskog grožđa usporedive kvalitete su 2-3 puta niže nego u Hrvatskoj, a cijene vina i do 50% manje od domaćih.
Hrvatska je u okviru ugovora o slobodnoj trgovini s Makedonijom (1. srpanj 1997.) odobrila  kvotu za uvoz vina od 4 milijuna litara vina godišnje koja se svake godine gotovo potpuno iskoristi. O velikom zanimanju trgovaca za uvoz makedonskog vina govori i podataka o zahtjevima za odobrenje kvote, koji su 2005. godine bili oko 45 milijuna litara ili 10 puta veći od odobrene kvote. Od 2007. ova kvota povećava se na 6 milijuna litara.

Tablica 12.   Odnosi cijena vinskog grožđa i vina u Hrvatskoj i Makedoniji

                                         j.m.   HR   Makedonija       Paritet
Proizvod                                      kn           kn            MAK/HR
vinsko grožđe bijelo               kg    3,67       1,50            40,87
vinsko grožđe crveno             kg   4,02        1,50            37,31
bijelo stolno vino - rinfuza       l     10,00       2,63            26,25
bijelo stolno vino - rinfuza       l     13,00       2,85            21,92
bijelo kvalitetno vino s g.p.   0,7 l  20,00       8,25           41,25
crno kvalitetno vino s g.p.    0,7 l  20,00       9,00           45,00
   
Izvor: Makedonska savjetodavna služba

Makedonska vina, posebice crvena jako su se dobro pozicionirala na domaćem tržištu u nižem cjenovnom segmentu i slove kao najbolja ponuda (odnos kvalitete i cijene).
Ako se ukine carina na uvoz vina iz Makedonije može se očekivati veliki uvoz ovog proizvoda na domaće tržište. Makedonska vina mogla bi zauzeti  i više od 20% domaćeg tržišta vina. Ne očekuje se veći uvoz vina i SiCG.

[Zagorac]

Uostalom, možda nekog zanima evo link na dokumenat, zapravo je u pitanju Ravnateljstvo za poljoprivredu i šumarstvo Stručno vijeće HSS (oko 2MB)
www.hss.hr/onama/KONKURENTNOST_HR_POLJOPRIVREDE.doc
pozdrav 

[Razor]

PAPRENA JEMATVA OVOGODIŠNJA BERBA OBILJE®ENA
ILEGALNIM UVOZOM GRO®ÐA I VINA IZ MAKEDONIJE
Dalmatinski plavac iz Makedonije

SKANDAL U PODRUMIMA

U vinskim podrumima se svašta događa, uvozi se grožđe i pretvara u hrvatsko vino.
Nekad su trajekti bili puni grožđa i vina koje je preko mora putovalo s otoka na obalu.
Danas je obrnuto. Kamioni i hladnjače s grožđem puni su u trajektima prema otocima

Država je konačno reagirala na javnu tajnu da kamioni grožđa i vina iz Makedonije i BiH — što legalno, što ilegalno — ulaze u Hrvatsku i pretaču se u hrvatska vina. Pokušavajući konačno uvesti reda, država je i digla na noge inspekcije, carinu, policiju.
Iz Istre je, pak, prije nekoliko dana zamirisao skandal. Istravino iz Rijeke i Agrolaguna iz Poreča, najveći prerađivači i otkupljivači grožđa u Istri, odaslali su vinogradarima pismo da ove godine od njih neće otkupljivati grožđe te da se snalaze kako znaju. Iz Istravina rekoše da će preuzimati samo grožđe iz svojih vinograda i od 130 kooperanata jer su im podrumi prepuni vina.

Igra monopolista

Kako je moguće da najveće hrvatske vinarske kuće odbijaju otkup grožđa u situaciji kada Hrvatska grožđa ima nedovoljno?
— Veliki su se organizirali i pokušavaju napraviti reda. Dosta se grožđa prodavalo posljednjih godina na tržnici u Rijeci, pokušavajući dobiti bolju cijenu. Ali postigli smo dogovor ovih dana. Istravino će ipak od vinogradara otkupiti 250 vagona grožđa, Agrolaguna 150 do 200 vagona, a do 500 vagona, koliko će ukupno biti u Istri, otkupit će nešto Badel 1862 u Vodnjanu i još neki. Grožđe se mora pobrati i poći u podrume! U Dalmaciji takvih odbijanja otkupa nismo imali — veli Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede.
Nikako danima nismo uspijevali dobiti ovlaštene za razgovor s novinarima u Istravinu i Agrolaguni, ali su nam poznavatelji ponudili moguća objašnjenja istarskog "slučaja":
— Moguće je da monopolisti Istravino i Agrolaguna igraju neke svoje igre. Možda veliki pokušavaju iznuditi od države poticaje kakvi već postoje za masline i ribu. A možda je problem u dobrom i jeftinom makedonskom vinu i grožđu. Činjenica je da je vlasnik Istravina, tvrtka Roto-Promet, ujedno i veliki uvoznik makedonskog vina. U Makedoniji je Roto i vlasnik vinske tvrtke Vizba Valandovo i ima tamo svoje vinograde.

Što je u bocama?

Makedonsko vino tako postaje pomalo crvena krpa na ovim stranama. I to ne zato što je loše i što su tu nešto Makedonci krivi, nego zato što su ga neki domaći "snalažljivci" prepoznali kao dobar surogat za domaće grožđe i vino koje sami nemaju ili ga ne žele skupo platiti, pa potrošačima poturaju rog za svijeću.
Neki poznati vinari nam rekoše: "Prostituiranje se ne događa samo u parkovima nego i u vinskim podrumima! Uvozi se makedonsko grožđe i pretvara u hrvatsko vino. Nekad su trajekti bili puni grožđa i vina koje je preko mora putovalo s otoka na obalu. Danas je obrnuto. Kamioni i hladnjače s grožđem puni su u trajektima prema otocima."
— Toga je svjesna i država te smo krenuli u veliku akciju kako bismo spriječili nelegalan uvoz grožđa. U ovu berbu krećemo zajedno s carinom, policijom i inspektorima.
Pokušavamo osigurati da sve grožđe u prometu bude pod kontrolom. Zna se već da se često grožđe za vino kroz carinu provlači kao stolno grožđe i kao deklariranu hranu ga na carini nisu kontrolirali — veli Vinko Milat.
Protiv uvoza vina i grožđa iz Makedonije, kao ni s ostalih strana, nema nitko ništa. Jedino što treba biti jasno što je u bocama! Pa ako je makedonsko vino, neka tako na boci i piše, pa da potrošačima, dok misle da piju neki dalmatinski plavac, iz čaše sija sunce đevđelijskog vinogorja!
— Zna se da se to uvozno grožđe relativno dobre kvalitete ubacuje u hrvatska vrhunska i kvalitetna vina. Kilogram grožđa s Dingača je ovih dana 30 kuna, a kilogram makedonskog vranca je tri kune! Kontrolirat ćemo i je li vino u podrumu ono za koje je dobijeno rješenje o puštanju u promet.

Nuklearna provjera

Naša sumnja je da se u Hrvatskoj veliki dio stolnih vina patvori. I zato će Ministarstvo poljoprivrede hitno nabaviti uređaj za nuklearnu magnetsku rezonancu. Tim uređajem se točno utvrđuje porijeklo sastojaka u vinu — kaže Vinko Milat.
piše Meri ŠILOVIÆ
    
Grožđe s Dingača i do 40 kuna

Pošto će gdje biti grožđe? Na Dingaču na Pelješcu, najcjenjenijoj vinogradarskoj poziciji u Hrvatskoj, bit će kao i lani — po zlato! I do 40 kuna po kilogramu grožđa!
Poznati vinar Ivo Skaramuča, najveći privatni vlasnik vinograda na Dingaču, kaže da će cijene na Pelješcu vjerojatno ostati lanjske. To znači da će se plavac prodavati za 7 do 10 kuna po kilogramu, primorsko grožđe oko Orebića za 12 do 15 kuna, grožđe s Postupa će biti od 20 do 25 kuna, a grožđe s Dingača će imati cijenu od 27 pa sve do 40 kuna. Slično je i na elitnim hvarskim položajima. Zlatan Plenković, otkupljivač 70 posto grožđa iz vrhunskih vinograda na južnoj strani otoka Hvara, plavac će, veli, otkupljivati po cijeni od 22 do 25 kuna.
I Dalmacijavino će, najavljuje Velinka Runjić, članica uprave splitske vinske kuće, od svojih stalnih kooperanata na Pelješcu, Hvaru i Lastovu grožđe otkupljivati po istim cijenama kao i lani, kada su, recimo, kvalitetni plavac na Pelješcu plaćali 7 kuna.
Ivica Škoro, direktor Imote uz koju su kooperantskim odnosom vezani gotovo svi imotski vinogradari, kaže kako će otkup obavljati po jedinici sladora između 15 i 17 lipa. Lani je bilo 3,10 kuna po kilogramu, a ove godine će biti nešto niže.

Traži se kvaliteta, a ne količina

Mr. Ivica Kovačević, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije, veli da u Dalmaciji nije bilo slučaja odbijanja otkupa te ne vjeruje ni da će ga biti. Mr. Kovačević napominje i da je objašnjenje istarskog slučaja možda i u promjeni trenda kome će se vinogradari morati prilagoditi:
— Traži se vrhunsko vino, dakle i vrhunsko grožđe, i u trendu su crna, a ne bijela vina. Prolazi vrijeme manje kvalitetnih rodnih bijelih sorti koje su u vrijeme socijalizma posađene po vinogradima.
Vinske kuće više ne zanima količina nego kvaliteta, a u Dalmaciji je to posebno izraženo. Nikad i nikakvih problema nema s otkupom plavca malog, babića i srodnih im sorti. Problem će idućih godina biti bijele sorte iz polja kuč, kujundžuša...
          
Ovo je članak iz Slobodne Dalmacije, 25.9.2006.
Dolje je link. Šta reći na to?
http://www.slobodnadalmacija.hr/20060925/novosti03.asp

[vezica]

..kupujte hrvatske vezice

[darko]

Poštovani vinogradari i vinari s obzirom na Vaše znanje i trud koji ulažete u vaše vinograde sigurno ćete odgovoriti na ovo pitanje, koliko treba uložiti u novi vinograd cca. 5.000 trseva kompletno s opremom za vinograd i osnovnim strojevima (traktor, freza, prskalica)

[Ivan]

Poštovani vinogradari i vinari s obzirom na Vaše znanje i trud koji ulažete u vaše vinograde sigurno ćete odgovoriti na ovo pitanje, koliko treba uložiti u novi vinograd cca. 5.000 trseva kompletno s opremom za vinograd i osnovnim strojevima (traktor, freza, prskalica)

puno..