2010. - Prskanje (zaštita) u vinogradu

[orlando]

poznanovec

Mali vinogradari sa 300-400 trsova mogu se igrati i isprobavati sve i svašta a kada slažeš 1000-1500 lit materijala u punoj vegetaciji onda je vrlo bitno da zaštita bude kvalitetna i u pravo vrijeme i da se iskombinira najekonomičniji izbor materijala.
Nekada nisam previše obraćao pažnju na cijene materijala nego sam samo uzimao što sam trebao ali lani sam počeo paziti i kombinirati i ušteda je bila oko 30%.

Razor dali vi u vašem kraju pratite let pepeljastog moljca (dali stavljate feromone) , on nama zna raditi dosta štete jer nemamo u dan točnu preporuku za prsknje

[Razor]

Razor dali vi u vašem kraju pratite let pepeljastog moljca (dali stavljate feromone) , on nama zna raditi dosta štete jer nemamo u dan točnu preporuku za prsknje

Da, imamo dobru pokrivenost za općine Kloštar Podravski i Ðurđevac gdje su vinogradi. HZPSS to prati u vlastitom vinogradu ako se dogovoriš. Lani nisam imao nikakvih problema.

[orlando]

Kod nas je problem što ljudi špricaju moljca jeftinim i nefikasnim insekticidima i to u krivo vrijeme,a treću generaciju samo rijetki prskaju a od nje je u biti i najviše štete.

[poznanovec]

Kod nas je problem što ljudi špricaju moljca jeftinim i nefikasnim insekticidima i to u krivo vrijeme,a treću generaciju samo rijetki prskaju a od nje je u biti i najviše štete.

cromgor,rogor,zagor,calinogor(400 g dimetoata)-jedna te isti prepat, još tome sistemik, cjena oko 30 kn, neznam dal može biti jeftiniji

[Razor]

Kod nas je problem što ljudi špricaju moljca jeftinim i nefikasnim insekticidima i to u krivo vrijeme,a treću generaciju samo rijetki prskaju a od nje je u biti i najviše štete.

Da, poznata mi je ta problematika, pisao sam već. Treća generacija je zeznuta posebno za kasnije sorte, ali čak i ranije pojedinih godina. Koriste masovno piretroide koji slabo ili nikako djeluju na višim temperaturama.
Problem su i regulatori razvoja bez točne prognoze. Ja koristim organofosforne, nažalost smanjen je broj na 2, dimetoat ( chromgor, zagor ) i klorpirifos metil ( lino, reldan). Koristim dimetoat jer je sistemik i ima dužu zaštitu, neovisno o prognozi. Piretroide ne koristim radi visoke temperature i sklonosti rezistencije.
Problem s klorpirifos-metilom je koliko sam vidio miješanje s preparatima, tako da ga treba izbjegavati s određenim fungicidima.
Neki preporučuju i klorpirifos-etil - Karsia npr. ( Callifos, Pyrifos, Pyrinex, Dursban ), ali s tim bih bio jako suzdržan, posebno u vegetaciji!
Mislim da bi više pažnje trebalo posvetiti biološkim Laseru i BT- proizvodima!

[Koshpa]

To su navodno novije studije, posebno za Quadris.
Veći problem za tu bolest su mikroklimatski uvjeti, gnojidba dušikom

Vec sam procitao da si napisao da je uzrok crne pjegavosti pretjerana gnojidba dusikom? Sta u konkretnom slucaju znaci pretjerana?

[Vinofil]

Imam dvije sorte dosta osjetljive na c.pjegavost.Prošle sam godine jednu sortu prskao sa mikalom,drugu sa quadrisom i nešto bolje rezultate postigao sa ovim drugim iako je sve to relativno jer ima dosta razlike u vinogradima od starosti do položaja i postojeće zaraženosti.
Na tržištu postoji gotova kombinacija quadrisa i folpeta,universalis,na papiru bi to trebao biti  najučinkovitiji preparat. Uz mikal.

Slažem se da se ditiokarbamatima u kišnim uvjetima ne postiže zadovoljavajući rezultat.

@Koshpa
Ako imaš dosta c.pjegavosti onda to pretjerano znači sve iznad 50 kg čistog dušika po hektaru godišnje. To je okvirno naravno.

[Zagorac]

Naravno iz HZPSS-a su redovito tijekom zaštite kod mene i na njihov nagovor sam i počeo prije 6-7 god prskati poslje berbe i tada su gotovo svi na bregu rekli da sam lud da kaj sad imam poslje berbe špricati.

Ja to sam sebi govorim već par godina i onda najesen sve pospremim za špricanje,nađem milion isprika i ne napravim ništa   Ako budem živ i zdrav,najesen kad porežem lucnjeve i maknem ih van obavezno budem pošpricao sa bakrom,valjda  

[Zagorac]

To su navodno novije studije, posebno za Quadris.
Veći problem za tu bolest su mikroklimatski uvjeti, gnojidba dušikom, manji razmak redova, manja prozračnost.

Kod mene,mikroklimatski uvjeti-vjerojatno,dušik sumnjam,gnjojim s dušikom ispod preporuka,razmak i prozračnost-1,5m,nešto sigurno da,ali ne toliko,po mojoj procjeni, vjerojatno ima osjetljivijih sorti i nešto što dosad nisam dokučio,moja greška što sam do prošle godine dozvolio da se stare rozgve isjeckaju i ostave po vinogradu,izgleda da se zaraza prenosi,ove godine sam počeo u 3.mjesecu sa bakrom,namjeravam opet kad vrijeme dozvoli i dalje folpet,quadris,mankozeb,najesen ću se prisiliti da pošpricam sa bakrom,počela me ta pjegavost živcirati 

[piko]

Koja je razlika između preparata RIVAL i  DELAN 700 WDG

[Razor]

Rival je ista šta i Mikal, kombinirani kontaktni + sistemik ( folpet + fosetil), Delan je kontaktni za vinovu lozu ( ditianon ). Suzbija plamenjaču i crnu pjegavost, kao i Rival. Delan se ne koristi poslije cvatnje u vinogradu, više se za voćarstvo koristi gdje je korisniji.

[goranin]

Evo i od mene nakon dužeg vremena jedno pitanje. prošle godini nisam imao problema sa nekim bolestima i štetnicima.
Prvo prskanje u mirovanju sam obavio sa bakrenim sredstvom u večoj dozaciji. Dali bi sada kad krene vunasti pup bilo dovojno prskati sa bakrenim sredstvom i sumporom

[poznanovec]

Evo i od mene nakon dužeg vremena jedno pitanje. prošle godini nisam imao problema sa nekim bolestima i štetnicima.
Prvo prskanje u mirovanju sam obavio sa bakrenim sredstvom u večoj dozaciji. Dali bi sada kad krene vunasti pup bilo dovojno prskati sa bakrenim sredstvom i sumporom

daj malo volje i truda, prouci ovu temu (2010. - Prskanje (zaštita) u vinogradu)
treba ti petnest minuta, a sve ti piše

[Razor]

Evo i od mene nakon dužeg vremena jedno pitanje. prošle godini nisam imao problema sa nekim bolestima i štetnicima.
Prvo prskanje u mirovanju sam obavio sa bakrenim sredstvom u večoj dozaciji. Dali bi sada kad krene vunasti pup bilo dovojno prskati sa bakrenim sredstvom i sumporom

Bilo bi. Ali pisali smo o tome, ako ti nije problem pročitati malo

[SINKE]

nadam se da će link pomoči http://www.medjimurje.hr/clanak/2867/2010-04-06/u-prvim-zastitama-vinograda-suzbijati-akarinozu-erinozu-i-crnu-pjegavost